Kada se u istočnonjemačkom gradu Lajpcigu održava sajam knjige, on se ne ograničava isključivo na nekoliko sajamskih dvorana na periferiji. Sajam je dio grada – u starim 
zgradama istorijskog centra grada tokom sajamskih dana održavaju se brojne priredbe, javna čitanja knjiga i literarni susreti.
Tih se dana ponovo može doživjeti onaj stari sjaj grada koji je po svojim knjižarama, izdavačkim kućama i autorima nekada bio poznat širom svijeta. Sve do kraja Drugog svjetskog rata su tu svoja sjedišta imale značajne štamparije, a sa izdavačkom kućom Brokhaus Lajpcig je dugo vremena bio središte, ne samo njemačkog već i evropskog enciklopedizma.
Nakon rat ta gradska tradicija pokušala se ponovo oživjeti, ali nakon nekoliko godina se od tog projekta ipak moralo odustati. Brokhaus je posljednji napustio grad – prošle godine. Uprkos svemu tome, Lajpcig je i dalje ostao grad kulture, prije svega književnosti.
Međunarodna izložba knjiga u saksonskoj metropoli vuče korijene još iz srednjeg vijeka. Prvi put je organizovana još početkom 17. vijeka, a od 1632. do 1945., kada primat preuzima onaj u Frankfurtu na Majni, bila je najveća u Njemačkoj. Sajam je postao događaj od međunarodnog značaja, naročito za vrijeme dok je Lajpcig bio unutar Istočne Njemačke, dio istočnoevropskog ekonomskog bloka i čan COMECON - Vijeća za uzajamnu ekonomsku podršku (kasnije OIEC).
Jasan profil – glavni adut sajma
Lajpciški sajam težište stavlja na istočnoevropsku književnost pa su i ovaj put zastupljeni autori, izdavači i prevodioci iz Hrvatske, Srbije, a prvi put su prošle godine bile njihove kolege i iz Bosne i Hercegovine. No, za razliku od prošle godine kada je boravak bosanskohercegovačkih autora bio individualan, ove godine Bosna i Hercegovina je i zvanično prisutna na sajmu u Lajpcigu.
Prošle godine sajam je posjetilo gotovo 150.000 posjetilaca, a ponuda će i ove godine biti vrlo bogata – na sajmu izlaže 2.100 izdavača iz 39 zemalja. Glavni adut lajpciškog sajma nije međutim toliko broj izdavača, već prije svega njegov vrlo jasan profil.
Oliver Cile (Zille), direktor sajma i jedan od osnivača, od samog je početka zastupao tezu: ako nemamo dovoljno mogućnosti da se nemetnemo veličinom i snagom, moramo se nametnuti jasnom orjentacijom. Identitet Sajma Cile je pronašao u dvije odrednice: „Lajpcig je primarno sajam za otkrivanje, i to s jedne strane mladih autora koji pišu na njemačkom jeziku, te s druge nedovoljno poznatih književnosti iz istočne, srednje i jugoistočne Evrope.“
Upravo zbog te orijentacije je bilo moguće da u prošlosti brojni izdavači i autori i iz zemlje nekadašnje Jugoslavije iskoriste sajam knjiga u Lajpcigu kao most prema njemačkom tržištu. S druge strane se i sam sajam brine za predstavljanje „manjih“ evropskih književnosti - prije dvije godine je zemlja-partner bila Hrvatska, a sljedeće godine će to biti Srbija. I „Lajpciška književna nagrada za evropsko razumijevanje“ naglašava tu povezivačku funkciju koju ima sajam - dobitnik ove godine je mađarski povjesničar i književnik Điorđi Dalos (György).
Lajpciški sajam raj za mlade talente
Istovremeno, sajam je postao prava meka za mlade talente. Na brojnim tribinama, predstavljanjima knjiga i javnim čitanjima tokom trajanja Sajma po čitavom gradu mogu se sresti nova, mlada lica književnog pogona – među njima zasigurno i buduće zvijezde njemačke literarne scene.
Ta povezanost s publikom, s čitateljima, to mnoštvo priredbi izvan sajamskih dvorana jedna je od značajnih karakteristika lajpciškog sajma. Oko 1.500 autora, kako iz Njemačke tako i iz inostranstva, će u okviru programa “Lajpcig čita” na više od 300 različitih priredbi u čitavom gradu čitati iz svojih knjiga.
Nobelovci na ovogodišnjem sajmu
Ove godine će među gostima biti i dvoje dobitnika Nobelove nagrade: Herta Miler (Müler) i Ginter Gras (Günter Grass). Upravo će predstavljanje nove knjige o Grasu biti jedan od vrhunaca ovogodišnjeg sajma. U knjizi pod naslovom „Ginter Gras pod prismotrom“ novinar Kaj Šliter (Kai Schlüter) dokumentovao je kako je ranija istočnonjemačka tajna služba Štazi (Stasi) decenijama špijunirala Grasa.
Preuzeto sa www.dw-world.de
