<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Srebrenica i nazivi ulica: Demonstracija političke sile ili vladavina jačeg

Mnogo je toga što nedostaje u Srebrenici, a ponajviše političkog dijaloga među strankama.

15. april 2024, 5:14

Foto: Anadolija

Svakodnevni život u Srebrenici, gradu koji je preživio genocid, često izgleda kao postapokalipsa: mještani nemaju pekaru, mesaru, slastičarnu. Mnogo je toga što nedostaje u Srebrenici, a ponajviše političkog dijaloga među strankama.

Dok sve podsjeća da se život u ovoj opštini gasi, a nada da će „sutra“ biti bolje blijedi, političari ne rade ništa da to promijene. Umjesto da se tamošnji političari bave razvojnim projektima, da traže grantove za jačanje privrede i poljoprivredne proizvodnje, da privlače investicije… političari u Srebrenici pribjegavaju lakšoj i oprobanoj metodi – širenju tenzija.

Tako je na današnjem zasjedanju Skupštine opštine Srebrenica usvojena odluka prema kojoj se mijenjaju nazivi nekoliko ulica. Za svakodnevni život odluka ne donosi ništa dobro, ali bi za sobom mogla donijeti nove probleme u odnosima Bošnjaka i Srba.

Odbornici u Skupštini koji predstavljaju Bošnjake su napustili sjedinicu, navodeći da su neki predloženi i usvojeni nazivi ulica uvrijedljivi za Bošnjake.

Almir Dudić, predsjednik Kluba odbornika „Moja adresa Srebrenica“ za Buku kaže da su među spornim imenima Park majora Koste Todorovića, Ulica Gorana Zekića i drugi.

„Suvišno je sve komentarisati s obzirom da nije bilo nikakvog sluha da se pokuša tražiti nekakav kompromis i rješenja koja će biti prihvatljiva i za Srbe i za Bošnjake. Nije bilo s te strane volje da se pokuša nešto dogovoriti. Ovo je sprovođenje političke sile, postoji srpska većina u skupštini, oni su se danas tako ponašali i tako glasali, bez obzira što u Srebrenici žive i Bošnjaci“, kaže Dudić.

Dodaje da je cilj ovakve odluke pokazati da Bošnjaci nisu dobrodošli, te da je ovo korak unazad budući da su se nazivi ulica već mijenjali, ali su 2002. godine vraćeni stari nazivi ulica.

„Mi se sada vraćamo skoro 30 godina unazad, ne samo po pitanju odluka, već i po pitanju međuljudskih odnosa i politike. Ovdje se uložio veliki trud i rad nakon povratka Bošnjaka da se odnosi koliko toliko normalizuju, sada vidimo poruku Bošnjacima da oni zapravo kao da ne postoje i da su apsolutno nepoželjni“, kaže Dudić.

Pojašnjava da su sporni brojni nazivi, ali da je sve rađeno na silu i bez pokušaja da se pronađe koncenzus.

Bojan Josipović, odbornik SNSD-a u Skupštini opštine Srebrenica, u razgovoru za Buku sve demantuje. Kaže, ne sprovode silu i sve je skladu sa zakonom: formirana je skupštinska komisija i raspisan konkurs za predlaganje naziva ulica.

„Oni su bojkotovali to (Bošnjaci), kao što su bojkotovali i prethodne lokalne izbore. Njima se to obilo o glavu. Njihovo neučešće na izborima i neučešće u radu komisije koja je bila formirana, kao i neučešće u radu Skupštine koju su u jednom trenutku napustili ih je koštalo“, rekao je Josipović.

Tvrdi da je bilo prilike za dogovor, ali da su je Bošnjaci propustili.

„Jednostavno, 15 Srba imate u Skupštini i šest Bošnjaka. Ne možemo sad većinu izbora prepustiti njima, ali to jednostavno nije do nas. To je do njih. Nisu htjeli da učestvuju u radu“, dodaje Josipović.  

Ponavlja da se ne radi o demostraciji političke sile, već političke volje.

„Mi smo od njih imali političke prijetnje da će se zvati ulice i Ulica Zelene beretke kad oni dođu na vlast, aman zaman, o tom potom, ako se desi, naravno. Svaka vlast donosi nazive ulica onako kako misli da treba. Mi smo pružili šansu da se to uradi“, rekao je Josipović.

Na pitanje Buke da li to onda znači da model političkog djelovanja treba biti takav da većina donosi odluke kojima neće štititi manjinu na nekom području, odgovara negativno.

„Naravno da ne treba tako. Mi smo sproveli konkurs, ne možemo poništiti konkurs, raspisali smo javni poziv. Ponuđeno je da učestvuju u radu komisije, u radu skupštine. Sve su odbili“, odgovara Josipović.  

No, za predstavnike Bošnjaka sve je urađeno na silu i bez uvažavanja Bošnjaka.

„Umjesto gradskog parka, sada ćemo imati Park Majora Koste Todorovića, koji je bio pripadnik četnika u Prvom Svjetskom ratu, zatim imamo ulicu Gorana Zekića, imamo ulicu Republike Srpske, još mnogo ulica je sporno“, kaže Dudić.  

Bojan Josipović, odbornik SNSD-a u Skupštini opštine Srebrenica, insistira da promjena naziva ulica ne vrijeđa nijedan narod.

„Ne vidim razlog zašto je sporna ulica majora Todorovića. Da pitate bilo koga od njih kad je major Todorović rođen, kad je poginuo, ne bi znali da vam kažu, i za šta je poginuo. Za oslobođenje Bosne i Hercegovine, za oslobođenje od Austro-ugarske vlasti. Šta je tu sporno? Ne bi danas imali teritorijalnu Bosnu i Hercegovinu da nije takvih ljudi“, kaže Josipović.  

Stavovi odbornika u SO Srebrenica nemaju ni isti pogled na posljedice današnje odluke. Predstavnici Bošnjaka smatraju da će se sve odraziti negativno na međuljudske odnose, dok srpski odbornici misle da će sve biti kao i do sada.

„Teško je ovo razumjeti, da se na ovakav način donose odluke, da je ovo multietničan grad i da tome nema alternative. I umjesto da se pozabave drugim pitanjima, ekonomskim i tako dalje, da i ovo malo stanovništva koje živi u Srebrenici, da se za njih pokuša stvoriti ambijent za ostanak, donose se odluke koje mogu imati za cilj samo da se još više pogorša stanje“, kaže Dudić.

Njegovo negodovanje zbog spornih naziva ulica za Josipovića je politički potez.

„Ne može ovo uticati na odnose ljudi nikako. Mi živimo normalno. Ovo je prikupljanje političkih poena, ovo neće uzrokovati nikakav protres i nikakva loša zbivanja između nas koji živimo tu. Previše je to prenaglašeno“, uvjerava Josipović.  

Današnja odluka mogla bi posebno podgrijati atmosferu u ovoj nerazvijenoj opštini na istoku Bosne i Hercegovine, posebno jer bi trebalo da Centralna izborna komisija u maju raspiše izbore kada već počinje (preuranjena) predizborna kampanja.

Odluka da se mijenjaju nazivi bez koncenzusa sa Bošnjacima sporna je, ne samo jer šteti pomirenju i dobrim odnosima, već i zbog Člana 32 Statuta opštine Srebrenica.

„Organi opštine ne mogu donositi odluke u korist jednog, a na štetu drugog naroda“, navodi se u opštinskom Statutu.