Bosnu i Hercegovinu zatresla je informacija da će inspekcije snažno krenuti u provjeru legalnosti softvera koji se koriste u bh. firmama i institucijama. Samo bi apsolutnom analfabeti moglo biti nejasno da će to biti novi prst u oko ovdašnjim privrednicima – ljudima koji svojom hrabrošću i idejom osiguravaju da nas, koliko – toliko, ima poslove i plate.
Kao da država svojim dadžbinama i ovako ne dere kožu sa leđa, pa eto, ruže cvjetaju u privredi i vlastodršci nemaju pametnijeg posla nego da našim preduzećima i ovo natovare na kosti. Ekonomski gledano kupovina legalnog operativnog sistema košta oko 350 KM što kod mnogih obrtnika predstavlja mjesečnu platu radnika. U malim i srednjim preduzećima koja imaju 10, 20 i više kompjutera to znači trošak od 3500 KM pa do 50 000 KM i više. Dodamo li tome osnovne programe poput Microsoft Office-a i Adobe Fotoshopa, cifra se udvostručuje. Mora nam biti jasno da većina bh. preduzeća posluju na samoj ivici solventnosti i da su navedene cifre zapravo razlika između opstanka preduzeća sa jedne, i njegovog gašenja i otpuštanja radnika sa druge strane.
Kome je to trebalo? Zašto je država dušman svojim privrednicima a time i sebi? Odgovor se sam nameće već pri prvom čitanju vijesti da inspektori zapravo neće raditi na provjeri da li su softveri legalni, nego da li su MICROSOFTOVI softveri legalni. Ovaj zaključak zvuči još strašnije kada shvatimo da MI plaćamo porez kako bi inspekcija i policija radili za MICROSOFT a protiv nas!
Da to prevedemo na naški: Neko je dobio grdnu lovu da bi Microsoft sa šačicom svojih radnika u BiH ugrozio doslovno hiljade radnih mijesta i NAŠU crkavicu ispumpao iz BiH na “off shore” račune gdje Bill Gatesove milijarde stoje naslagane.
Praktično to izgleda ovako: Mujo Mujić, Marko Marković, Pero Petrović i Ostali Ostalović će mjesec dana pokušati živjeti bez hljeba i vode da bi Bill Gates mogao iznad svog imanja imati isključivo bijele oblake (on ovo doslovice radi jer ne zna šta će od para). Koliko god je post u ime Boga svet, toliko je post u ime Billa Gatesa blasfemičan, i neka je na dušu njegovih ovdašnjih zaštitnika.
Interesantno će biti pratiti kako se to bh. društvo prvi put otvoreno suočava sa borbom protiv jedne velike međunarodne korporacije. Politika i državne institucije su nas izdale na prvu, sad je sve u rukama građana i njihove sposobnosti samoorganizacije.
Postoji izlaz
Država je opet bila maćeha i, osim što nas je gladne i žedne nasukala na pusto ostrvo, nije se udostojila ni da nam pokaže da sa druge strane postoji spasonosni splav. Nažalost, mnogi će pasti u Gatesove ralje prije nego otkriju taj splav, stoga se glasina mora širiti brzo i efikasno.
Svijet je odavno suočen sa problemom koji je sad pred našim vratima. Kao što zlo nikada ne spava, tako ni heroji današnjice ne odustaju od borbe sa njim. Kako bi se suprotstavili povampirenim kapitalistima i silnim zelenaškim kanibalima, digitalni osvetnici napravili su čitavu plejadu BESPLATNIH SOFTVERA koji jednako dobro zamjenjuju komercijalne. Naravno, njih nećete lahko naći na google-u, bing-u i sličnim pretraživačima, ali uz malo upornosti sigurno ćete spasiti svoj džep i svoju firmu.
“Open source” softveri ili besplatni softveri su toliko napredovali da će vam se svidjeti možda čak i više od piratskih koje trenutno koristite. Na bazi Linux-a napravljeno je mnoštvo operativnih sistema koji će zadovoljiti potrebe svih koji za Windows ne žele dati 350 KM. Među njima svakako prednjači OS Ubuntu. Kao pandan Microsoft Office-u napravljeni su “Open Office”, “Libre Office”(sa kog vam pišem), i mnogi drugi programi koji često pružaju čak i više od Microsoft Office-a. Umjesto Internet Explorera downloadujte besplatni, brži i bolji FireFox ili Google Chrome.
Za svaki program na kom radite, a piratski je, postoji besplatna i jednako dobra, elegantna i praktična BESPLATNA verzija. Tražite i koristite “Open source” programe i “Copy left” sadržaje kako bismo dželatima (poput Microsoft-a) i digitalnoj desnici (“Copy right” štićenicima) zalupili vrata Bosne i Hercegovine, pa makar to našim vlastima i ne bilo drago.
Slobodne i besplatne softvere moramo potražiti i širiti riječ o njima jer svaka marka koja bespotrebno izađe iz BiH je jedan hljeb manje na našoj skromnoj trpezi.
