Ko želi biti prevodilac?

Ko želi biti prevodilac?

Piše: Cubik

Ako se baviš mišlju da postaneš prevodilac, ili se školuješ za to, evo šta je potrebno da znaš.

Pouzdanost

To je, uvjerena sam, važnije čak i od odličnog poznavanja jezika. Prvo, jezik nije konačan, savršeno propisan, i nije ga moguće do kraja naučiti. Poznavati jezik možda ponajviše znači poznavati njegovu prirodu, fluidnost, hirovitost, i pupčanu povezanost sa kontekstom – znati da je neuhvatljiv, ali da ljudske misli nisu. Baviti se jezikom znači baviti se ljudima koji ga koriste, baviti se njihovim namjerama i riječima, pronicati ko su, kome se obraćaju, i šta žele da kažu. Vladati jezikom znači vladati različitim predstavama o stvarnosti, što je prije stil življenja nego nešto konkretno. Jezičari su uvijek budni i uvijek upijaju i kategoriziraju jezik kojim su okruženi. Slušaju kako pričaju majstori, kako učenjaci, a kako ljudi sa ulice. Zato, ako si jezičar u duši, i imaš primjereno poštovanje prema fenomenu komunikacije, možeš  biti prevodilac, ali na samom početku, prije bilo kakvog prevođenja, važno je znati od koje si fele, jesi li od one – pouzdane.

Dostupnost

Moraš biti dostupan na telefon, na skajp, na mejl, moraš vladati uređajima koji ti to omogućavaju, i  skoro nigdje ne možeš bez pristupa internetu. To danas, zaista, nije problem. U opremu je potrebno uložiti oko hiljadu maraka za pristojan laptop sa garancijom, i opremiti ga programima koji omogućavaju rad sa svim formatima dokumenata. PDFovi, (ukrivo) skenirani tekstovi, tabele u excelu, grafikoni, sve to moraš biti u stanju otvoriti i dovesti u oblik u kojem ga je moguće uređivati, editovati, u kojima je moguće preko originala prekucavati prevod.

Znači, em ti moraš biti dostupan onom koji ti šalje posao, em sadržaj dokumenata mora biti dostupan tebi. Sramota je u današnji vakat reći da nešto ne može da se otvori ili da nemaš pristup internetu. Uloži sve što imaš u tehnologiju, jer ona je, pored samog tebe, sve što ti je potrebno za ovaj posao.

Poštivanje rokova

Ovo se podrazumijeva pod prvom stavkom o odgovornosti, ali je toliko važno da ga ipak treba i ovako opisati. U prevodilaštvu je rok božanstvo višeg reda. Najbolji prevodilac koji ne poštuje rokove ne vrijedi skoro ni pišljiva boba. Mnogo više vrijedi osrednji prevodilac koji šalje uredno formatirane tekstove bez materijalnih grešaka, koji se uvijek javlja na poziv, i uvijek dostavlja na vrijeme. Većina prevodilačke prakse je rad sa aktuelnim dokumentima, ugovorima, pregovorima, misijama, komisijama, projektima, člancima, brošurama, uputstvima, tempo je brz, a rokovi uvijek kratki. Zato nemaš vremena za gubljenje na prčkanju oko teksta koji bježi, ili otvaranju čudnog dokumenta, tehnologija mora da ubrzava i pojednostavljuje, a ne suprotno. Zato je potrebno i tehnički osigurati neometan rad, i mentalno sa samim sobom riješiti računicu koliko možeš prevesti u jedinici vremena.  Zlatno pravilo struke je da, čim vidiš da nećeš stići, javiš onom ko ti je posao dao. Neka on odluči hoće li da ti pomogne neko koga ti predložiš, ili će problem riješiti na nekoj drugoj strani.

Snalažljivost  

Prije svega, to je sposobnost pronalaženja pouzdanih informacija preko interneta, ali i u stvarnom svijetu. To nekad znači kontakte sa stučnjacima iz raznih domena od kojih se može dobiti pomoć. Ljudi obično znaju kako se na stranom jeziku nazivaju neke stvari specifične za struku, iako ne govore taj strani jezik. Na internetu postoje okupljališta prevodilaca na kojim se možeš konsultovati i osloniti na iskustvo starijih kolega.  U svakom slučaju, važno je da si u stanju riješiti svaki problem na prevodilačkom putu. Po idealnom scenariju, dobiješ original, i na vrijeme vratiš prevod. Prepreke rješavaš sam, a kada se radi o nedoumicama koje te navode da nagađaš o čemu se radi, obrati se klijentu. Tražiti pojašnjenje nije sramota, već odraz zdrave samokritičnosti i poniznosti pred svetinjom dobro urađenog posla.

CAT alati

Računari su višestruko pojednostavili i ubrzali tradicionalno prevođenje, ali računar lako postane samo pisaća mašina sa Guglom. Sve što se u prevođenju može automatizovati, predvidjeti, pretpostaviti i povezati je objedinjeno u takozvanim Computer Assissted Translation tools. Najpoznatiji, Trados i MemoQ, su međusobno kompatibilni, i čine osnovnu opremu savremenog prevodioca. To znači da se iz Worda prelazi na specijalizovanu platformu koja tekst razlaže na segmente, i automatski umeće prevod ako prepozna segment koji se ponavlja.  Tako se, segment po segment, spašavaju parovi originalnih i prevedenih rečenica, u takozvanu translation memory. To zna biti vrlo korisna opcija koja može da uštedi iznenađujuće mnogo vremena. I ne samo to. Postiže se savršena ujednačenost, pa jednom prevedena šija uvijek biva šija, a ne malo šija, malo vrat. To je naročito korisno kod prevoda na kojim radi više prevodilaca. CAT alati imaju i mogućnost formiranja baze termina, odnosno specijalizovanog rječnika za određenu tematiku i registar. S obzirom da prevod zavisi od konteksta, i da se u domenima poput prava, medicine, ili EU integracija određeni pojmovi prevode na specifičan način koji neiskusnom možda neći pasti na pamet, od prevodilaca se očekuje da koriste CAT alate, odnosno da mogu iskoristiti translation memory i term base koji im daje klijent.  To je posebno pogodno za one koji su novi u poslu, jer ne moraju postepeno otkrivati specifičnu terminologiju i pritom neminovno griješiti.

MemoQ je moguće preuzeti sa interneta i koristiti 45 dana. Nakon toga mu se ograničavaju funkcije. Jednom instaliran, uvijek se može pokrenuti aktiviranjem preko licence naručioca, odnosno agencije ili klijenta koji zahtijeva rad u CAT alatu. Na internetu su dostupni tutorijali pomoću kojih je za nekoliko dana moguće ovladati alatom u dovoljnoj mjeri da se u njemu može prevoditi.

Nastaviće se 

Komentari na blog (0)
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.