Uloga medija u izgradnji mira bila je tema razgovora održanog prošle sedmice u Bosanskoj Krupi, u okviru projekta PRO-Budućnost. Građani, predstavnici lokalnih vlasti, civilnog društva, medija, te vjerskih zajednica razgovarali su o odgovornosti medija, kako javnih, tako i onih u privatnom vlasništvu, prema očuvanju i izgradnji mira u BiH.
„Uloga medija je vrlo značajna u izgradnji razumijevanja, povjerenja i odgovornosti u bosanskohercegovačkom društvu“, smatra Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla, moderator razgovora.
„Kad kažem značajna, mislim u pozitivnom smislu, znajući da mediji mogu stvarati i negativnu atmosferu, koja je, nažalost, ’90-ih godina doprinijela da uđemo u jedan rat sa nesagledivim posljedicama. Ako mediji mogu imati tako negativan uticaj, onda se danas od medija očekuje da pokušaju moralizirati javni prostor u BiH, da stvaraju kritičnu misao, da stvaraju javno mnjenje, afirmišu stav i mišljenje pojedinaca koje se bazira na činjenicama i prenose pozitivne stvari o BiH, kojih ima jako mnogo“, rekao je Šehić.
On dodaje da, nažalost, postoji mnogo neprijatelja izgradnje povjerenja i razumijevanja među građanima BiH, izgradnje zajedničkog života, te reafirmacije vrijednosti komšiluka. „Mnogi su prihvatili da budu propagandisti određenih političkih struktura i oni danas imaju vrlo značajan medijski prostor, tako da je opšti zaključak i stav mnogih da mediji moraju biti profesionalni, objektivni, da građanima BiH moraju pružiti potpunu informaciju o svemu što se dešava, a ne poluinformacije, koje mogu biti pogubnije od laži, ne poluistine, na čemu danas počiva BiH, jer svi se boje da će ih ona druga strana istine dovesti u nelagodan položaj.“
Objašnjavajući svoje viđenje uloge medija u demokratskim društvima, politički analitičar Adnan Huskić kazao je da je u postkonfliktnim društvima, koja su pri tome u tranziciji, uloga medija još važnija.
Učesnici razgovora dotakli su se i pitanja kontrole nad javnim servisima, te uloge komercijalnih medija.
Huskić je kazao da razumije komercijalnu logiku i potrebu da za što većim brojem gledalaca ili potrebu portala da imaju veću posjećenost, jer to podrazumijeva i veće zarade od marketinga, ali da komercijalni mediji ipak moraju u određenoj mjeri biti emancipovani.
U tom kontekstu, najviše pažnje tokom razgovora posvećeno je komentarima čitalaca na pojedinim portalima, koji su često jedan od razloga velike posjećenosti. „Zato što su oni naprosto mjesto gdje isijava ono sve najgore, jedan čisti nepatvoreni šovinizam pod krinkom anonimnosti“, kazao je Huskić.
Razgovarajući o tome koliko uopšte ljudi učestvuje u tim debatama, učesnici su se složili da se ne radi o velikom broju komentatora. „Kada bi se napravila neka ozbiljnija analiza, da se vidi po tim ’nikovima’ koji imaju po 5-10 hiljada postova, ko su ti stalni posjetioci portala i ko su ti ljudi koji nameću diskurs, da bi se ispostavilo da se radi o šačici ljudi“, kaže Huskić.
Huskić smatra da je pitanje anonimnosti u komentar sekcijama na portalima nešto čime bi se trebalo ozbiljnije pozabaviti. „Ne bi trebalo da portali, posebno veći portali koji nisu u stanju egzistencijalne potrebe, neprestano traže veći broj posjetilaca. Oni bi se morali emancipirati. Nije dovoljno da se redakcija nekog portala samo ogradi od komentara, već bi trebalo da postoje moderatori, administratori komentara. Zbog kulture dijaloga, trebalo bi što više insistirati na tome da ljudi pod pravim imenima i prezimenima iznose stavove, jer ja mislim da je ta krinka anonimnosti kod nas dovela do toga da ljudi na tom mjestu ispolje tako duboke frustracije, koje onda imaju negativan uticaj na opšti diskurs i kulturu dijaloga.“
Zajednička poruka učesnika razgovora jeste da se mediji moraju vratiti profesionalnom novinarstvu kao časnom zanimanju koje može doprinijeti stvaranju društva koje ima perspektivu i u kojem se može živjeti.
„Naši razgovori“ se organiziraju u okviru projekta PRO-Budućnost (Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za Budućnost) Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira Catholic Relief Services u saradnji sa Fondacijom Mozaik, Caritasom BiH, Forumom građana Tuzle, Helsinškim parlamentom građana Banja Luka i Međureligijskim vijećem u BiH.
Ovaj tekst je objavljen uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Autori teksta su odgovorni za njegov sadržaj i stavovi koji su u
njemu izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih
Američkih Država.
