<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

SVE JE MOGUĆE UZ VELIKI TRUD: Od troje zaposlenih do giganta sa preko 220 proizvoda

Priča

Da li znate gdje se u Bosni i Hercegovini pravi najbolji kečap?

31. august 2016, 12:00

Nemojte se pretjerano čuditi, pored kečapa "Bonito" najprepoznatljivijeg brenda kompanije Mladegspak, u asortimanu ove kompanije nalazi se preko 200 artikala.

Kompanija Mladegspak sigurno je jedan od vodećih privrednih subjekata opštine Prnjavor ali i Bosne I Hercegovine u oblasti prehrambene proizvodnje.


Njihovi počeci bili su skromni.

"Sa radom je sve počelo 1989. godine u 80 kvadratnih metara i sa troje zaposlenih radnika" kažu nam u kompaniji koju smo posjetili prije nekoliko dana u Prnjavoru.

Njen direktor Goran Vrhovac ističe da je do pozicije giganta na tržištu bilo potrebno uložiti ogroman napor te se konstantno usmjeravati ka širenju proizvodnih i prodajnih kapaciteta.

Prvo što vidimo na ulasku u samu firmu jeste zid prepun diploma i certifikata a oni najvažniji, na najvišoj su poziciji - dokazi o ispunjenju standarda kvaliteta proizvodnje, na koje su izuzetno ponosni.



Dvadeset sedam godina od svog osnivanja u kompaniji radi više od 200 radnika a firma proizvodi preko 220 artikala. Posjeduju vozni park od preko 60 vozila.

Pored kečapa, kompanija proizvodi začine, supe, čorbe, šlag kreme i pjene, dodatke za kolače i peciva, pudinge, sladoledne deserte, napitke za djecu, čajeve, riže i dodatke za zimnicu.


"Svi naši pogoni, osim onog za proizvodnju kečapa, rade na 50% kapaciteta a sa tim kapacitetom zadovoljavamo potrebe domaćeg tržišta na kojem smo u mnogim grupama proizvoda lideri ili visoko pozicionirani kao proizvođač" kažu za BUKU u kompaniji.

Izvoze svoje proizvode u 11 drugih država. Njihov kečap može se naći na policama Australije, Švajcarske, Austrije Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore dok se ostale robne marke proizvode za velike evropske lance trgovina, čiji su standardi veoma rigorozni.

" To što radimo za velike lance trgovina samo govori o ozbiljnosti naše kompanije i naših proizvodnih procesa. Mi posjedujemo sve neophodne standarde od kojih je standard IFS vjerovatno najznačajniji. Zadnja provjera iz aprila pokazuju da imamo ispunjenost od skoro 99%" rekli su nam u Mladegspaku.




Kažu nam kako poslovni ambijent u kome rade, uvijek može biti bolji ali da je najgore vrijeme prošlo.

"U veoma teškim ekonomskim prilikama smo uspjeli opstati i širiti obim poslovanja. Na taj način želimo poslati poruku da je,uz kvalitetno rukovođenje i jasnu viziju, opstanak i ostanak u Bosni i Hercegovini moguć i da pogled u budućnost zaslužuje dozu optimizma” naglašava direktor Goran Vrhovac za BUKU.


Njihov plan je da nema stajanja. Trenutno postoje 4 poslovne jedinice a u kompaniji poručuju da će se ići na otvaranje dodatnih centara da se napravi što kvalitetnija distributivna mreža. Cilj je i otvaranje novih inostranih tržišta sa brendom Bonito, koji svojom kvalitetom može parirati mnogim evropskim i svjetskim proizvođačima.

Inače, Prnjavor kao i susjedne opštine Derventa, i Teslić (zajedno sa Tešnjom i Žepčem ), privredno su veoma aktivne i  zdraviji su primjeri ekonomija u RS i BiH.  Nabrojene opštine su oaze u pustinji koja se zove Bosna i Hercegovina, kada su u pitanju ekonomija i privreda.

U Opštini nam kažu  da je ova opština izvozno orjentisana i druga je po visini ostvarenog izvoza odmah poslije Banjaluke. Ostvaruju najveći pozitivan saldo robne razmjene, odnosno Prnjavor je opština sa najvišim procentom pokrivenosti uvoza izvozom. U 2015. godini opština je u izvozu Republike Srpske učestvovala sa 6,7%, a u odnosu na područje Privredne komore Banja Luka sa 11,6% (opština Prnjavor sama izvozi skoro 12% u odnosu na izvoz koji ostvaruje 21 opština na posmatranom području).  

Sve ovo govori da se radi o razvijenoj opštini, a načelnik Prnjavora dr. Siniša Gatarić ističe da je prelazak iz nerazvijene u razvijenu opštinu jedan dugotrajan proces.  

"Naime, imali smo sreću da je vlast tokom rata sačuvala proizvodne kapacitete, tako da je privreda odmah nakon završetka rata nastavila sa radom. Do određenih problema došlo je u procesu privatizacije i neki od privrednih subjekata po kojima je Prnjavor bio prepoznatljiv, a koji su bili giganti na nivou BiH su ugašeni. To je bila sudbina i svih ostalih preduzeća tih karakteristika, jer je takav koncept preduzeća bio neodrživ. S druge strane veliki broj ljudi koji su privatni kapital obezbijedili radom u inostranstvu uložili su kapital ovdje i osnovali porodična preduzeća" naglašava prvi čovjek opštine, inače doktor veterinarstva.

Naglašava kako se Prnjavor strateški orijentisao za razvoj malih i srednjih preduzeća, jer su iskustva pokazala da su ona fleksibilnija u poslovanju i u skladu sa postavljenim strateških planom i ciljevima, godinama se stvaralo povoljno okruženje za investitore – pojednostavljene su procedure za dobijanje odobrenja za rad, skraćeno je vrijeme potrebno za rješavanje zahtjeva, a usluge su približene privrednicima.

"Ove aktivnosti dovele su do stalnog trenda rasta preduzetništva i dobrih ekonomskih rezultata", kaže za BUKU Gatarić.