Ovog kandidata ćete svakog petka pronaći sa prijateljima na piću u kvartovskoj kafani i to u dobrom raspoloženju iako i sam kaže da je sve manje razloga za osmijeh na licu građana ove zemlje. Zemlje sa izuzetnim poslovnim potencijalom koji nesposobnjakovići na rukovodećim mjestima nisu u stanju da prepoznaju, a kamoli da pokrenu.Adnan Burazerovićje ispredSDP BiHkandidat za Općinsko vijeće Centar u Sarajevu i u intervju koji slijedi, zvat ćemo ga “Buraz”.
BURAZ, OTKUD U POLITICI?
Drug, mi smo svi već 26 godina duboko u politici, ovdje bez štele ne možeš dobiti kvalitetan kilogram graha na pijaci. Bili smo skoro djeca kad smo gledali „putujući Cirkus Slobodana Miloševića“ i kad smo pjevali „Mir brate mir“ ili „Ljubav je nebo, ljubav je more“. Više od pola života nakon toga se ništa nije pomaklo, opet se molimo za mir, a o našim sudbinama odlučuju isti ljudi, zbog kojih smo preko leđa preturili jedan krvavi rat. Dakle,psihičko zdravlje nacije je više nego upitno. Ipak, da vam odgovorim, smatrao sam da je konačno vrijeme da nešto i sam uradim, neću da mi sutra dijete kaže kako sam samo sjedio u fotelji pred TV-om i lajao na mjesec.
ŠTA UKOLIKO NE USPIJEŠ PROMIJENITI NIŠTA?
Znat ću da sam barem pokušao. Prati niz: borio sam se za Bosnu i Hercegovinu, ostao sam ovdje, obrazovao se, radim, plaćam porez, a sada želim pokušati uraditi nešto za lokalnu zajednicu. Ne smatram uspjehom to hoću li ja nešto promijeniti, želja mi je da se mi kao društvo promijenimo. Volio bih da se građani ove zemlje više ne ponižavaju za paketiće i siću koju im drugi nude za glas na izborima. Građani zaslužuju modernu, naprednu zemlju, efikasnu pravnu zaštitu, sigurnost na ulicama, lokalnu samoupravu kao njihov kvalitetan servis. Užasno je gledati građane koji plaćaju ovu čitavu „igranku“, a klanjaju se svima redom kada uđu u Općine i druge institucije, inače neče ništa riješiti, čak naprotiv. Pa, evo ja lično, već više od godinu dana ispravljam neke banalne administrativne greške do kojih je došlo u određenim dokumentima oko imovine moje majke, onaj ko je prošao teror bh. birokratije, njemu će pakao ili džehenem biti poput plaže u Makarskoj. Uglavnom, znat ću da sam pokušao.
IMAŠ LI MIŠLJENJE O REFERENDUMU U REPUBLICI SRPSKOJ?
Imati mišljenje o nečemu takvom značilo bi prihvatiti to kao nešto pravno validno. Pa ljudi moji pogledajte gdje smo bili 1992., a gdje smo danas. Pričati o tom laktaškom hepeningu je suvišno. Žalosno je da nismo pomakli niti milimetra, rat je stao, ali mi nismo prošli putem pročišćenja duha i uma. Naše konstitutivne narode vode njihove plemenske vođe, a ne političari sa jasnom vizijom napretka i prosperiteta, oni to jednostavno ne znaju. Oni su bili sposobni samo da stvore ovu blatnu kaljužu mita, korupcije, ličnih interesa, nacionalizma i fašizma. Taj čin vlasti u RS je samo logičan slijed stvari, vidjeli su da mogu i uradili su to, nažalost.
DA LI SMO I DANAS BLIZU NEKOG, NE DAJ BOŽE, SUKOBA?
To me dijete pita skoro svaki dan, dakle, ako me samo još jednom to upita nekome ću *** mater! Iskreno, kome je danas do rata? Pa ukoliko moja generacija nije shvatila da je iskorištena i ispljunuta na ulicu, onda ne znam ko bi to trebao da shvati. Doduše, najbolje kćeri i sinovi ove zemlje, bez obzira na vjeru i naciju su sada daleko od nje, jer nisu željeli protraćiti živote okruženi mržnjom. Oni koji su ostali, nemaju snage i glasa da se odupru, jer je njihova egzistencija u rukama psihopata na vlasti. Moje je mišljenje da se kompletna građanska scena u oba eniteta treba ujediniti i konstantno raditi na izgradnji zajedničke države, a ne samo prije izbora. Ova razjedinenost tzv. ljevice ne pokazuje ništa drugo nego da i na toj strani političkog spektra postoji mnogo onih koji ne vide dalje od svog nosa ili dalje od svoje vijećničke, načelničke ili ministarske stolice, mrka nam je kapa, ako se to nastavi.
MISLIŠ DA JE U SDP-U BIH IZLAZ? NIJE LI I TA PARTIJA IMALA MNOGO GREŠAKA?
Mnogo? I previše, a ne mnogo! Ipak, ono od čega nikada nije odstupio SDP BiH, jesu tekovine ZAVNOBiH-a, cjelovita Bosna i Hercegovina za sve njene ravnopravne građane. Odlutalo se svjevremeno od principa socijaldemokratije, pa im se još vraćamo, u nekim sredinama to ide brže u nekima sporije, no, SDP BiH se dobrano demokratizirao, mada ima tu još mnogo posla. Osnovna greška SDP BiH je bila što je tadašnje rukovodstvo dozvolilo da partiji pristupe i ljudi koji nisu oni koji njeguju socijaldemokratiju, kao i koaliranje sa nacionalnim strankama zbog „mira u kući“ i razvijanja „probosanskog fronta“. Sada je valjda svima jasno da su upravo najveći zaštitnici svojih „ovaca“ u nacionalnim torovima, ustvari vukovi. Težak je put pred članovima i rukovodstvom SDP BiH, ali ako časno prihvatimo grijehe prethodnika i budemo bolji, onda ništa nije nemoguće.
KAD SMO KOD MOGUĆEG I NEMOGUĆEG, KAKVE SU ŠANSE DA DOĐE DO UJEDINJENJA LJEVICE ILI UJEDINJENJA GRAĐANSKOG FRONTA, UGLAVNOM DO UJEDINJENJA ONIH KOJI NE BROJE KRVNA ZRNCA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE?
Teško da ja mogu kvalitetno odgovoriti na ovo pitanje, možda bih mogao reći svoje želje. Bilo bi lijepo da lideri partija i stranaka koji pripadaju ljevici, ljevom centru, pa čak i centru zanemare činjenicu da su lideri, pa malo utihnu svoj ego i počnu razmišljati o svakodnevnom životu građana. Malo se spuste na zemlju pa pokušaju čuti njihove vapaje. Tada bi shvatili i šta zapravo znači biti lider. Velike svjetske vođe, one koje istorija pamti kao pozitivce, su više puta u svojoj karijeri učinili kompromis nego što su podigli glas ili lupali šakom o stol. Retorika lidera glasi „doći ćemo do rješenja koje je najbolje za sve naše građane“, razmislite koliko su trajali oni koji su se rukovodili onom „mi to nikada nećemo prihvatiti“.
BURAZ, TI SI KANDIDAT ZA OV U OPĆINI CENTAR, ZAŠTO BI LJUDI GLASALI BAŠ ZA TEBE?
Da, ja sam kanditat SDB BiH OO Centar, na listi pod rednim brojem 25. Građani najbolje znaju zašto glasati za nekog kandidata ili zašto ne. Prvi put sam na listi i građanima mogu obećati svoj maksimalni angažman na razvoju uspješne i efikasne Općine Centar. U partiji sam 27 godina uz sve njene uspone i padove i čovjek sam koji njeguje kontinuitet. Kad se sa nečim ne možeš izboriti, najlakše je pobjeći ili u slučaju nekih, zamijeniti partiju nekom strankom, no, ako si borac onda ideš do kraja ili se zauvijek povučeš i šutiš. Već 20 godina živim isključivo od svog rada i mislim tako nastaviti do penzije. Jedini lični interes u svemu ovome vidim u tome što želim svojim radom postići da me moje dijete i sva naša djeca više nikada ne upitaju „da li će biti rata“, želim Općinu Centar i Bosnu i Hercegovinu za sve nas, za svu našu djecu i sve naše ljude. Ukoliko ne postanem vijećnik to neću shvatiti kao poraz, jer kao što rekoh građani su ti koji odlučuju o oni moraju naučiti da žive sa svojim odlukama, odnosno dobrim i lošim stvarima koje će im donijeti njihova odluka 2. oktobra. Samo bih ih zamolio da izađu na izbore u što većem broju pa čak i ako im se ne sviđa niti jedan kandidat i lista, neka glasaju za „Paju Patka“ i to je neka poruka političarima, a ostati kod kuće znači potpisati kapitulaciju razuma pred opštim ludilom koje nas okružuje.
