Predsjednik SNSD-a i RS Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavili su prije nekoliko dana na sastanku stranačkih delegacija u Istočnom Sarajevu da će u parlamentarnu proceduru uputiti zajednički prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, čiji je glavni cilj eliminacija stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Za sada se još uvijek ne zna šat bi sve trebao da sadrži taj prijedlog zakona, ali će i te nedoumice biti razriješene u narednim danima.
Inače, to je isti onaj zakon o kome Dodik trubi već godinu dana. Zakon, koji bi navodno trebao da bude osveta Bakiru Izetbegoviću za čačkanje u Dan RS.
Dodik i Čović su rekli kako su usuglasili tekst ovog zakona, i da će u narednim danima razgovarati i s ostalim liderima parlamentarnih stranaka kako bi osigurali podršku u Parlamentu BiH. Naravno, na podršku bošnjačkih partija već mogu da zaborave, a i licemjerni poziv Dodika da se stranke Saveza za promjene uključe u cijelu priču nije naišao na pretjerano pozitivne odgovore.
Ipak, ono što je najtragičnije u ovih godinu dana dugoj bajci Milorada Dodika, o tamo nekom zakonu koji će protjerati strane sudije iz Ustavnog suda BiH, jeste da se ona završava i prije samog početka.
Da pojasnimo.
Ustavom BiH je jasno utvrđeno ko su sudije Ustavnog suda BiH. Pa tako tamo piše:
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske.
Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko zadovoljava takve kvalifikacije i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
Dakle, na ovaj način je Ustav regulisao kako će izgledati Ustavni sud.
To naglašava i profesor sa Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić koji navodi da Ustavni sud nije dio dogradnje Dejtona nego element izvornog Aneksa 4, dakle ustava koji je u Dejtonu sklepan potkraj 1995. godine.
"Njega se ne može, što bi htio Dodik, mijenjati zakonom. Ustav je, naprotiv, predvidio procedure kako se to čini. Dodik će, naravno, potegnuti za argumentom kako je i Ustavom predviđeno donošenje Zakona o ustavnom sudu. (Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava). Da. Ali, ni zakon, kad god ga se donijelo, ne može biti u suprotnosti s Ustavom. Ne želi li se, dakle, zakon utemeljen na ustavu, ostaje samo jedan put – da se promijeni ustav kako bi se zadovoljilo vlastite, u konkretnom slučaju apetite Dodika", naveo je Kukić.
On se u svom izlaganju zapitao i "Što je to, što bi se istočnosarajevskim dogovorom htjelo mijenjati?"
"Odredbu, da ne duljim, kojom je utvrđen sastav i način odlučivanja Ustavnoga suda. Iz njega bi se, drugim riječima, htjelo izbaciti strance, a Ustavni sud pretvoriti u još jedan Dom naroda, dakle, u još jednu etnoprčiju – kao što su pretvorene sve ostale institucije ove zemlje. Sve je, barem što se pokušaja tiče, legitimno. Ali, u konkretnom slučaju put do toga ne može biti zakon – jer, prije njega je, ponavljam, nužna promjena Ustava BiH. A u njemu, njegovu članku VI, piše doslovce kako u Ustavni sud BiH, koji broji devet članova. I ta odredba je neupitna dok god se u Ustavom predviđenoj proceduri ne promijeni. A za to je, ponovimo još jednom, neophodna dvotrećinska većina u državnom parlamentu – koju je puno problematičnije osigurati od one 50 plus jedan zastupnik. To, dakako, znaju i lideri hrvatsko-srpskog bratstva. I zato halabukom u javnom prostoru pokušavaju stvoriti dojam kako problem i nije u Ustavu nego, kao i u slučaju izbora članova državnog predsjedništva, u zakonu. Ali, nije. Zbog čega je i svako istrajavanje na zakonu umjesto na promjenama Ustava zapravo atak na ustavni poredak", naglasio je Kukić.
Sa druge strane, ni udruženo srpsko-hrvatske jurišne snage ne mogu natjerati bošnjačke političare u Parlamentu BiH da glasaju za zakon koji bi napravio podolgu za niz odluka od starne Dodika i Čovića, koje bi vodile u još veću decentralizaciju BiH, pa možda čak i njeno pucanje.
Ipak, da rasprava o mogućnosti donošenja zakona o Ustavnom sudu nije na odmet i da ne bi trebalo da se odmah odbacuje ovaj prijedlog smatra porfesor prava iz Banajluke Vitomir Popović, koji je bio jedan od prvih sudija Ustavnog suda BiH. On tvrdi da je potreban zakon o Ustavnom sudu BiH, ali da je važno da on bude napravljen tako da odgovara svima u BiH.
“Ustavom je predviđeno na koji način postoji i radi Ustavni sud. Međutim, vrijeme je učinilo svoje i trenutno živimo u periodu u kojem bi trebalo da se donesu određene promjene. Mnoga od pitanja nisu regulisana Ustavom i zato je za očekivati da se donese zakon o Ustavnom sudu. Sigurno je da je ivrijeme stranim sudijama odavno istaklo, jer je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u na taj način pokazala da je dostigla taj najviši nivo demokratizacije odnosa u društvu i da nema potreba za stranim sudijama”, kazao je Popović za BUKU i dodao da ipak ne vjeruje da će se sve ovo postići na lagan način.
“Mislim da prijedlog treba neko da uradi i treba da se raspravlja o tom pitanju ali ako se nastavi politika koja je bila do sada doći će samo do produbljenja krize i teško ćemo pronaći dogovor”, rekao je Popović.
Da tragikomedija kojom se Dodik sprda sa svojim narodom bude još veća pokazuju i izjave bošnjačkih političara u parlamentu BiH. Oni su poslali jasnu poruku da neće podržati bilo kakav prijedlog o zakonu o Ustavnom sudu. Pored toga, jednom su ga već i odbili ove godine.
Bilo kako bilo, Dodik je pokrenuo lavinu koja neće ništa novo donijeti, ali će barem njemu i njegovoj partiji omogućiti da u miru uživaju u plodovima svog nerada.
