U Bosni i Hercegovini postoji nekolicina udruženja koje vode brigu o pravima žena, a jedno od uspješnijih svakako jeste udruženje "Maja" iz sela Kravica, u opštini Bratunac. Udruženje "Maja" je među prvim osnovanim organizacijama ovoga tipa u ruralnom području Bosne i Hercegovine.
Humanitarni rad
Udruženje je počelo sa radom 2001. godine, a inicijativa da se osnuje krenula je od strane žena koje su se nakon rata vratile u Kravicu. Ovo mjesto je imalo veliko stradanje u toku rata u BiH i usljed borbenih dejstava kompletno je izgorilo 1993. godine, a stanovništvo je bilo raseljeno. Prve aktivnosti i projekti udruženja zbog toga i jesu bili vezani za međunacionalno pomirenje kako bi stanovništvo nastavilo da živi u toleranciji.
"Nakon rata stanje u društvu je bilo jako teško. Žene su kao i svugdje u BiH ostale bez posla, a mi smo prepoznale mogućnost da se udružimo i počnemo zajednički da radimo na edukaciji i drugim aktivnostima kako bi se izborile za svoja prava u društvu" izjavila je za Buka magazin zamjenica udruženja "Maja", Vesna Erić.
Osnovna aktivnost udruženja "Maja" ja organizacija podsticanja i davanja veće uloge ženama i ženskih grupa u razvoju civilnog društva, ekonomsko jačanje i političko aktiviranje žena, i zalaganje za poštivanje ženskih prava u oblastima javnog i privatnog života.
"Radili smo na unaprijeđenju komunikativnih i informativnih kanala između nevladinih i vladinih međunarodnih organizacija u pogledu održivog razvoja civilnog društva. Žene su prepoznale priliku da preko našeg udruženja nauče nešto novo, da se dodatno edukuju i da se zakonski upoznaju o stvarima vezanim za njihova prava", kazala je Vesna.
Ona je dodala da se udruženje trudilo i da što više poradi na akcijama koje bi uticalo na smanjenje nasilja u porodici i davalo je podršku ženama koje su trpile porodično nasilje.
"Nije dovoljno da žene koje trpe nasilje samo izolujemo i smjestimo u sigurne kuće, jer prije svega tim osobama je potrebno pronaći posao koji bi im omogućio da ne zavise od nikoga i da mogu hrabro nastaviti dalje", istakla je Vesna.
Ona je dodala da u okviru udruženja postoje organizovani kursevi vezani za podučavanje stranih jezika, rada na računarima i raznim kreativnim poslovima kao što su šivenje, tkanje, pletenje i slično.
"Svrha našeg udruživanja jeste da pomognemo jedne drugima. Imamo i stručne osobe koje daju i pravne savjete onima kojima je to potrebno", objasnila je zamjenica udruženja.
Ona je dodala da je udruženje u početku bilo i spona između žena koje su izrađivale razne proizvode i sajmova gdje su to mogle da izlože i prezentuju. U petnaest godina djelovanja imali su preko stotinu humanitarnih akcija i projekata kojima su realizovali pomaganje socijalno najugroženijima.
Zadruga put do legalnog poslovanja
Udruženje je počelo da širi svoje poslovno djelovanje, pa je došlo do potrebe da aktivistice u okviru organizacije osnuju zadrugu 2013. godine. Zadruga se bavi socijalnim preduzetništvom, a glavna grana je proizvodnja i otkup, prvenstveno, malina.
Predsjednica udruženja "Maja" i žena koja vodi zadrugu Nada Marković, podsjetila je da opština Bratunac ima tradiciju malinarstva već preko trideset godina i da su postojale zadruge i prije rata koje su otkupljivale maline od svojih kooperanata.
Ona je napomenula da njihova zadruga nije velika i da se najviše oslanjaju na dobru organizaciju.
"Mi nemamo nekih pređašnjih nasljeđenih kapaciteta. Naša snaga su žene aktivistice i kooperantice", istakla je Marković i dodala da su dosta napredovali po pitanju edukacije.
Opština Bratunac ima i u strateškom cilju razvoj malinarstva pa je nemali broj stanovnika tog dijela BiH uvezan u lanac uzgoja te vrste grmastog bilja.
"Naša zadruga raspolaže sa osam dunuma raspoložive zemlje na kojoj uzgajamo maline. Parcelu smo kao udruženje otkupili na deset godina, a u tome su nam pomogle humanitarne organizacije i donatori. Na našoj plantaži angažujemo sezonske radnice, a ove godine njih je bilo petnaest. Jako vodimo računa da zaposlimo žene koje ne mogu lako doći do zaposlenja i kojima je, da bi to ostvarile, potrebna naša pomoć", rekla je predsjednica udruženja.
Zadruga trenutno ima trideset i pet aktivnih kooperantica, od kojih otkupljuje maline, a one rade u svojim privatnim posjedima. Udruženje je kooperanticama pomoglo u nabavci potrebne opreme za uzgoj malina, ali i u edukaciji. Da bi se kvalitetno uskladištilo voće se doprema u jednu manju hladnjaču koja se nalazi u sklopu zadruge, a za tržišni plasman brine se zadruga koja je povezana sa kupcima. Ove godine zadruga je uspjela da proizvede, otkupi i proda oko 25 tona malina.
"Mi dosta vodima računa o socijalnom efektu i pružimo pomoć socijalno ugroženim ženama i njihovim porodicama. Imamo program kojim se 20 posto zarađenog novca vraća za potrebe ugroženih kategorija. Jedno od udruženja sa kojima sarađujemo i koje podržavamo jeste udruženje "Leptir" koje pomaže djeci sa posebnim potrebama, a svoje proizvode doniramo i Crvenom krstu", kazala je Marković.
Ona napominje da njihova zadruga nije oslobođena plaćanja obaveza prema državi.
"Sve obaveze prema državi redovno ispunjavamo: vodimo knjige, plaćamo poreze i takse, članice smo zadružnog saveza Repubike Srpske za koje plaćamo članarinu. Za uposlene u zadruzi uplaćujemo doprinose i rješavamo obaveze koje je svaki poslodavac dužan da izmiri", istakla je na kraju predsjednica udruženja.
Zadruga garant dobrog poslovanja
Zdravka Pajić se malinarstvom bavi od 1999. godine, ali dok nije počela da sarađuje sa udruženjem "Maja" nije mogla da se nada ozbiljnijem plasmanu svojih proizvoda.
"Nakon povrtaka u Kravice nije bilo posla. Firme u kojima smo radili propale su, pa sam odlučila da počnem sa uzgojem malina. Sa udruženjem Maja sarađujem od 2004. godine i jako sam zadovoljna. Ono nam je dosta pomoglo u edukovanju i imali smo mnogo radionica sa kojima smo naučili mnogo toga o malinarstvu", rekla je Zdravka.
Ova kooperantica dodaje da bi bez zadruge uzgoj malina bio gotovo nemoguć, jer prije njenog osnivanja otkup je bio neizvjestan.
Malinarstvo je porodični posao porodice Pejić, a osim Zdravke u privatnom gazdinstvu rade njen suprug i tri kćerke.
"Malinarstvom može lijepo da se zaradi s obzirom da godišnje imamo dvije berbe ljetnju i jesenju, a na četiri dunuma se može uzgojiti i do četiri i po tone malina", kazala je na kraju Zdravka.
