<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Britanski ambasador u BiH: Liderima su ugodnije provokacije od rada

Intervju

Političko zauzimanje HNS-a je još jedno nepoželjno odvlačenje pažnje od Reformske agende i euroatlantskih integracija, kaže ambasador Ferguson.

03. februar 2017, 12:00

Mislite li da bi potez američke administracije i stavljanje Milorada Dodika na crnu listu trebao biti jasan signal i bh. pravosuđu, pred kojim se nalazi nekoliko predmeta organizovanog kriminala i korupcije vezanih za vrh vlasti Republike Srpske, a koji mjesecima skupljaju prašinu?

- To je pitanje za vaše pravosudne institucije, a ne za mene. Ujedinjeno Kraljevstvo dugi niz godina podržava razvoj pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine i zadovoljni smo odlukom nove v.d. glavne tužiteljice da poboljša vođenje slučajeva. Pomažemo i vladama RS-a i FBiH da implementiraju svoje strategije za borbu protiv korupcije. Naravno, nadamo se da će to dovesti do rezultata.

Podjele i investitori

Puno se govori o "borbi protiv korupcije", ali borba podrazumijeva i stradale, a tih je bilo samo nekoliko. Ustvari, tokom dvije i po godine koliko sam ja ovdje, nije bilo presuda u slučajevima visokog profila. Građani mi često govore da oni neće vjerovati da su vlasti ozbiljne po ovom pitanju dok se ova situacija ne promijeni.

Referendum je ocijenjen kao događaj koji odbija potencijalne investitore. Iako je više puta ponovljeno da se sankcije SAD-a odnose na pojedinca, hoće li samo taj pojedinac ispaštati?

- Sjedinjene Države su jasno rekle da su sankcije samo protiv predsjednika Dodika, a ne protiv građana RS-a. One su direktna posljedica destabilizirajućih radnji i izjava, i to je ono što zabrinjava investitore, a ne same sankcije. Ako se sjećate, izvještaji su pokazivali smanjenje stranih investicija u BiH znatno prije nego su uvedene sankcije. I vrijedi primijetiti da predsjednik Dodik nije jedini izvor nestabilnosti u ovoj zemlji. Mislim da neke istaknute osobe u BiH, iz redova sva tri konstitutivna naroda, zaboravljaju da se njihova nacionalistička retorika, namijenjena unutrašnjoj publici, čuje i van ove zemlje.

Investitori, kako domaći, tako i strani, u velikoj mjeri izbjegavaju rizike. Žele znati da je njihov novac siguran. I što više političke vođe pričaju o podjelama i nestabilnosti, to će investitori više tražiti druga mjesta za ulaganje. Baš zbog toga ih je, prije dvije godine, britansko-njemačka inicijativa ohrabrila da zajedno rade na jačanju ekonomije i poboljšanja poslovne klime – kako bi se svijetu poslala pozitivnija poruka i kako bi se poboljšali životi običnih ljudi u cijeloj BiH. Neki od vaših političkih lidera su zaista pokušali da prigrle ovaj konstruktivniji pristup, ali, nažalost, drugima je ugodnije dok provociraju jedni druge, nego da naporno rade.

Je li politika koju vodi lider HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH jednako pogubna za ovu državu, s obzirom na poruke sa posljednjeg Sabora HNS-a, te treba li Bosni i Hercegovini u ovom času nova tužba protiv Srbije, koju tako zdušno podržava lider SDA?

- Ovo su dva prilično odvojena pitanja. Što se tiče HNS-a, iskreno, bio sam razočaran što je fokus još jednom usmjeren na "teritorijalnu reorganizaciju" BiH, a ne na socio-ekonomske reforme koje su svi politički lideri, uključujući i predsjednika Čovića, obećali prioritizirati tokom ovog mandata. Dejtonski mirovni sporazum jasno kaže da u BiH postoje dva entiteta i nijedna strana ne može jednostrano mijenjati Ustav. Prilično je jasno da ne postoji politički konsenzus o uspostavljanju takozvanog trećeg entiteta, što znači da se to neće desiti u doglednoj budućnosti. Ova vrsta političkog zauzimanja stava je samim tim još jedno nepoželjno odvlačenje pažnje od Reformske agende i euroatlantskih integracija.

Po pitanju revizije u predmetu MKS-a, to je još jedna odluka za relevantne vlasti u BiH, a ne za mene. Lično smatram da je skorašnja posjeta Vijeća ministara BiH Beogradu bila jedan od događaja koji je dao najviše ohrabrenja u zadnje vrijeme i nadam se da će se regionalni odnosi nastaviti razvijati u pozitivnom pravcu.

Ekonomski stručnjaci zamjeraju bh. vlastima što same nisu ispunile zadaće, pa nam "naklonjeni Britanci i Svjetska banka pomažu skratiti i pojeftiniti proces registracije preduzeća". Šta Vi najviše zamjerate vlastima u BiH?

- Ne smatram da je to fer viđenje. Tačno je da Ujedinjeno Kraljevstvo troši milione funti godišnje da poboljša poslovnu klimu u BiH i da podstakne investicije. Sa Svjetskom bankom/IFC-om radimo na velikom broju područja – to je zato što oni imaju tehničko iskustvo i zato što se nadamo da ćemo vidjeti značajno poboljšanje pozicije BiH na svjetskoj listi "lakoće poslovanja", koju Svjetska banka objavljuje svake godine. Ali, ništa od toga ne bismo mogli uraditi bez podrške vlada.

Imamo sjajan radni odnos sa vlastima na svim nivoima – državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom. Naprimjer, premijer Konaković i Vlada Kantona Sarajevo su već implementirali reforme koje su smanjile trošak kompanijama od 2,5 miliona KM godišnje, pojednostavili više od 260 postupaka u vezi sa poslovanjem i smanjili sudske troškove za registraciju novih kompanija za 81%. Dodatno, uspjeli smo skratiti vrijeme čekanja za razne dozvole za 20%. Želim da vjerujem da je ovo doprinijelo činjenici da je skoro 18% novih kompanija registrovano u KS-u, u drugoj polovini 2016. godine, a u poređenju sa istim periodom 2015.

Usko sarađujemo sa vladama RS-a i FBiH i sa Brčko distriktom kako bismo implementirali online sistem registracije kompanija u cijeloj zemlji. Svjedoci smo stvarne pokretačke snage i predanosti, posebno premijera Cvijanović i Novalića, kako bi se ovo desilo što prije. Ovo je pokazatelj šta se može uraditi kada se svi usmjerimo na ekonomiju i radimo zajedno u konstruktivnom partnerstvu.

U našem prošlom intervjuu istakli ste kako samo realni sektor može zaposliti 60 posto mladih u ovoj državi. Čini li Vam se da ovakve poruke ne dopiru do vlasti, budući da realni sektor i dalje čeka olakšice, dok, recimo, kabinet predsjednika RS-a na raspolaganju godišnje ima 11 miliona maraka?!

- Da, i moram reći da smo razočarani što se poresko opterećenje za kompanije ustvari povećalo. Znam da se radi na zakonu koji će riješiti ovo pitanje i nadam se da će biti usvojen što prije. Jer, u srži Reformske agende je zamisao o poboljšanju ekonomskog balansa između javnog i privatnog sektora u BiH. Vaš javni sektor je prevelik i preskup, te troši 50% vašeg BDP-a. Ne može otvoriti nova radna mjesta za veliki broj nezaposlenih mladih ljudi u ovoj zemlji. Samo privatni sektor to može uraditi.

Primjer Slovačke

Ali, kompanije još moraju plaćati plate za preveliki broj državnih uposlenika koje je stranka zaposlila i nadoknađivati gubitke u poslovanju javnih preduzeća. To je veliki porez na radnu snagu koji se mora smanjiti ako BiH želi nove investicije, radna mjesta i razvoj i ako želimo riješiti problem sive ekonomije. Što više kompanija plaća poreze, to će biti više novca za ulaganje u javne investicije kao što su putevi, bolnice i škole.

Vaša je zemlja predala Slovačkoj ulogu kontakt-ambasade NATO-a za BiH. Jeste li zadovoljni urađenim i šta očekujete u narednom periodu?

- Ova uloga je bila sjajna prilika da čujem mišljenje običnih građana o NATO-u. Jasno je da je to pitanje o kome ljudi imaju snažna osjećanja, bilo da su za ili protiv članstva u NATO. Još je rano ozbiljno govoriti o članstvu u Savezu. To je odluka za budućnost. Ali, u međuvremenu, NATO može uraditi puno toga da pomogne vašim Oružanim snagama i sigurnosnim agencijama kako bi postale učinkovitije. Nadam se da će Pregled odbrane biti okvir za razvijanje i jačanje partnerstva NATO i BiH, kao što NATO već radi sa drugim zemljama u regionu. Posjeta generalnog sekretara Stoltenberga ove sedmice je snažan znak predanosti NATO-a BiH. Znam da će moj kolega, ambasador Slovačke, uraditi sjajan posao u ovom polju. Primjer puta Slovačke, zemlje koja je nekada bila članica rivalskog Varšavskog pakta, a zatim se pridružila Evropskoj uniji i NATO-u, ne tako davno - 2004. godine, vrlo je relevantan za BiH, rekao je Ferguson za Oslobođenje