Oni koji žele nešto promjeniti u BiH ili ukazati na neke probleme obično su od strane društva žigosani kao anarhisti. Stoga i ne treba da čudi što je kod nas svaki vid građanskog aktivizma, a posebno javnog političkog djelovanja još uvijek nije prepoznat u široj javnosti kao legitiman način djelovanja i ukazivanja na nepravilnosti u našem društvu.
O problemima i preprekama sa kojima se susreću oni koji svojim primjerom nastoje pokazati da se nešto može uraditi da nam svima bude bolje, danas se govorilo u Banjaluci na konferenciji „Formalne i neformalne prepreke građanskom aktivizmu“, koju je organizovalo UG Oštra nula.
Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena i šef Odjeljenja za eliminaciju svih oblika diskriminacije Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH ovom prilikom je predstavio međunarodni okvir za borbu protiv govora mržnje, ali i ukazao na obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela s tim u vezi.
Za Buku je rekao da je naš zakonski okvir dosta dobar, ali je problem što se on ne primjenjije na adekvatan način, odnosno u onoj mjeri u kojoj bi se to očekivalo od jednog emancipovanog, osvještenog i informisanog građanskog društva. “U stranim zemljama, u odnosu na našu, su znatno prisutniji različiti oblici građanskog aktivizma. To možda možemo povezati sa našim nasljeđem i sa društvenim uređenjem, gdje se takav vid aktivizma potiskivao, ali taj vid društvenog uređenja je promjenjen prije više od 20 godina i od tada ima određenih pomaka. Takođe danas je više nezavisnih medija, tu su i novi vidovi komunikacija, a posebno blogovi koji omogućavaju baš svima da iskažu svoje mišljenje o različitim temama”, rekao je Raosavljević i dodao da je današnja Konferencija odlična prilika da se nadležnim organima ukaže na pojave koje su nezakonite ili štetne po društvo. Usko vezano sa ovom tematikom, naglasio je Raosavljević, je i inicijativa koju je pokrenuo Ombudsman BiH, a tiče se izmjene Zakona o taksama. “Država nekada kroz propisivanje visokih sudskih taksi onemogava građanima da realizuju određena prava, poput prava na slobodu pristupa informacijama ili tužbe za klevetu. Kada su građani izloženi tako visokim kaznama oni jednostavno odustaju od pokretanja bilo čega. Smanjivanje kazni bi sigurno ohrabrilo mnoge da djeluju”, zaključio je Raosavljević.
Inela Hadžić, pravnica u Sarajevskom otvorenom centru (SOC) je danas govorila iz perspektive organizacije civilnog društva koja ima dosta nezahvalnu poziciju u našem društvu, jer se bavi LGBT pravima. Govorila je o zakonskoj regulativi vezano za javna okupljanja, kako spontana, tako i najavljena, te o komunikaciji sa institucijama.
“SOC jako često organizuje proteste, nekada su oni najavljeni, nekada su spontani i mogu reći da je zakonska regulativa u Sarajevu, ali i u ostalim kantonima u FBiH nezadovoljavajuća budući da se ne podudara sa međunarodnim standardima okupljanja, i ostavlja jako puno slobode pripadnicima policije da sami tumače zakon pogotovu kada su u pitanju mirna okupljanja koja su spontana i nenajavljena. Tako zakonska regulativa u Kantonu Sarajevu daje mogućnost organizovanja mirnih spontanih okupljanja ispred institucija, ali kada dođe policija, iako to zakonom nije propisano, ona legitimiše okupljene, što im po meni daje veliku mogućnost za zastrašivanje i stigmatizaciju. Istakla bih da čak i najavljena javna okupljnja često znaju biti vrlo problematična, jer dolazi do nedostatka komunikacije između institucija koje trebaju obezbjeđivati ovakve skupove”, istakla je Hadžić.
Učešće na današnjoj Konferenciji uzela je i Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Njeno izlaganje bilo je na temu ograničenja građanskog aktivizma sa posebnim akcentom na zakon o javnom okupljanju.
“Prošle godine imali smo više od 2200 javnih skupova, a da nisu u pitanju sportske priredbe. Samo jedan skup je zabranjen, odnosno nije dato rješenje za održavanje, jer organizator nije ispunio sve zakonom propisane uslove. Sa aspekta MUP-a mogu reći da mi imamo svoje obaveze i nadležnosti obezbjeđenja ovakvih vrste skupova i pružanja bezbjednosti svim grupama građana, a ne samo građanima koji žele da pošalju neku poruku. Mišljenja sam da je ova problematika velika i značajna, o ovome se treba što više pričati, tako da je ova Konferencija odlična prilika za komunikaciju na relaciji institucije -organizacije civilnog društva “, rekla je za Buku Miljanović i napomenula da iako je zakonska odgovornost na nosiocima vlasti, problemi sa kojima smo suočeni u Bosni i Hercegovini zahtjevaju aktivno učešće svih društvenih aktera.
