Ovim Balaševićevim stihovima mogao bi se okarakterisati jučerašnji razgovor članova Predsjedništva BiH sa premijerima entiteta i predstavnicima BiH u vezi sa dostavljenim Upitnikom Evropske unije.
Cilj sastanka bio je ubrzanje procesa pripreme odgovora na Upitnik EK. Kako sada stvari stoje, niti smo Upitnik preveli, niti znamo ko će ga prevesti, niti ko će kada dostaviti odgovore.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić izjavio je da iako je svaki dio vlasti pripremio svoj dio odgovora, na nivou države u tom pogledu još nije ništa riješeno.
Naime, kako je pojasnio još ne postoje zajednički odgovori te da je jedini način da se ovakva situacija riješi - mehanizam koordinacije i dodao da je nepotrebno izgubljeno mnogo vremena te da nije bilo dovoljno komunikacije.
Realnost našeg političkog ambijenta je takva da će nas tek čekati priprema odgovora - rekao je Ivanić, izrazivši uvjerenje da će nadležne institucije u BiH kroz mehanizam koordinacije riješiti sva pitanja o kojima su danas razgovarali i da će početi pripremati zajedničke odgovore.
Za razloge zbog kojih se nije došlo do zajedničkih odgovora, kazao je da treba pitati nadležne institucije, a da je Predsjedništvo sa svoje strane uradilo koliko je moglo i da su nastojali "uozbiljiti" taj proces.
"Postoje mehanizmi i treba početi raditi u skladu s mehanizmom koordinacije. To je moj stav - istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Osvrnuo se i na pitanje prijevoda odgovora, rekavši da je prevođenje otprilike 24.000 stranica trebalo biti dodijeljeno jednoj instituciji koja bi imala oko 60-90 kvalifikovanih prevodilaca.
"Takva institucija ne postoji, a zakonom je predviđeno da se mora raspisati tender. Nevjerovatno je da se niko ranije nije sjetio da treba tražiti izuzeće - kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, dodavši da su danas i o tome razgovarali.
Podsjetimo, kako se na dva javna poziva Savjeta ministara BiH u vezi s prevođenjem odgovora nije prijavila nijedna zainteresovana agencija, zbog čega će naša zemlja biti prinuđena koristiti usluge prevodilaca iz susjedne Hrvatske. Takvu je nezvaničnu informaciju u vezi sa ponudom Hrvatske za prevodilačkim uslugama juče objavio portal Klix.ba
Naime, nijedna akreditovana agencija za prevođenje nije se prijavila na javni poziv koji se odnosi na prevođenje odgovora iz Upitnika na engleski jezik. Riječ je o javnom pozivu koji je izvršna vlasti na državnom nivou raspisivala dva puta.
Na jučerašnjem sastanku je Premijer FBiH Fadil Novalić kazao kako je Federacija BiH predala gotovo sve materijale u pogledu odgovora iz Upitnika Evropske komisije te da su ostale još tri oblasti na kojima trebaju raditi i da bi to mogli završiti do 26. maja.
Premijerka RS Željka Cvijanović kazala je da Republika Srpska nije dostavila svoje materijale i da ih neće dostaviti sve dok ne budu uspostavljene jasne procedure.
"Moramo napraviti ključni korak, a to znači otpočeti proces, odnosno ući u proceduru objedinjavanja svih odgovora koje imamo" - kazala je Cvijanović.
Kako je rekla, sastanak Zajedničke komisije za evropske integracije 29. maja biće prilika da se definišu dodatni koraci i procedure, kako bi se materijal mogao tretirati i konačno poslati.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je ranije na pres-konferenciji u Sarajevu da proces pripreme odgovora na Upitnik Evropske komisije ide svojom dinamikom, napominjući da Evropska komisija nije dala nikave rokove.
"Evropska komisija nije dala rokove Bosni i Hercegovini za pripremu odgovora na pitanja, ona je samo rekla da ih ne bismo trebali slati prije kraja maja 2017. godine. Mi smo, da bismo uozbiljili to pitanje i uozbiljili sve institucije na svim nivoima, govorili o orijentacionom roku da to treba da bude u prvih šest mjeseci ove godine, po mogućnosti do kraja maja." -kazao je on.
Nakon što nam je u decembru prošle godine uručen Upitnik, nekoliko stvari naši su sagvornici ocijenili kao zabrinjavajuće. Iako je BiH dat veći prostor za dostavljanje odgovora - otprilike 6 mjeseci, izažena je sumnja u sposobnost naših institucija da se suoče sa ovim izazovom.
Prvo i osnovno pitanje je da li će BiH moći dostaviti odgovore na određena pitanja oko kojih postoji neslaganje u BiH?
Pored toga postavilo se pitanje koordinacije ovog složenog zadatka, imajući u vidu potrebu uključenja različitih nivoa vlasti u BiH, i na kraju pitanje osposobljenosti Bh administracije, za koju se da nije popunjena na bazi merita, kvalifikacija i sposobnosti, već etno-nacionalne, političke i familijarne pripadnosti.
Nadalje se postavilo pitanje da li će institucije moći odgovoriti na veliki dio pitanja, imajući u vidu da ne postoje jedinstveni mehanizmi praćenja provodjenja ovih reformi, a sa druge strane sam sistem je rascjepkan, a veliki broj mehanizama na čije postojanje se pitanja odnose ili ne postoje ili postoje samo parcijalna rješenja.
Almir Terzić, politički analitičar kaže za BUKU kako politički lideri u BiH koriste nezainteresiranost EU za Zapadni Balkan kako bi zapravo manipulirali evropskim putem BiH.
"Njih u suštini ne interesuje EU, odnosno uvođenje reda, vladavine prava i borba protiv kriminala i korupcije. Jer, da je suprotno BiH bi do sada bila u rangu sa Crnom Gorom i Srbijom na putu u EU ili bar na nivou Albanije sa statusom kandidata. Činjenica da smo jedina država koja kao pretendira biti članica EU bez kandidatskog statusa jasno govori o statusu u kojem se nalazimo"
Kaže kako svima u BiH odgovara haos, onaj kontrolirani bez rata, a sa svim drugim primjesama. Zato politički lideri u BiH deklarativno jesu za EU, jer im to osigurava dodatna sredstva i fondove, ali suštinski ništa ne rade da bi bilo reda.
"Naravno krivica je i EU. Oni prešutno podržavaju ovakvo stanje, s vremena na vrijeme upozore na kriminal i korupciju koja raste svaki dan, ali i dalje odobravaju fondove. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg ne znam kako ćemo se izvući" kaže Terzić za BUKU.
Podsjetimo, Komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn uručio je 9. decembra 2016. godine u Sarajevu upitnik Evropske komisije predsjedavajućem Savjeta ministara Bosne i Hercegovine dr. Denisu Zvizdiću.
Upitnik predstavlja analitički alat pomoću kojeg Evropska komisija stiče uvid u stanje države koja teži da postane punopravna članica. Bosna i Hercegovina trenutno posjeduje statut potencijalne države kandidata, a tek nakon što na zadovoljavajući način odgovorimo na Upitnik, Komisija će dati pozitivno mišljenje (avis) za dobivanje statusa kandidata i početak pregovora. Nakon toga, sve je opet u Vijeću i potpuno ovisno o raspoloženju država članica, te njihovoj ocjeni stanja u smislu ispunjenja dodatnih obaveza, posebno provedbe mjera sadržanih u Reformskoj agendi i mogućih novih uslova koji bi se pojavili u međuvremenu.
