Taj list ovih dana u seriji članaka analizira VTB-ove i kredite Sberbanke nekadašnjem Todorićevom koncernu.
Na osnovu te procene o dugu “Agrokora”, a zvanični
podatak vanredne uprave “Agrokora” da kompanija duguje 40 milijardi
kuna, “Vedomosti” prognoziraju da će milijardu i 400 miliona evra koje
su VTB i Sberbank pozajmili “Agrokoru” biti “najveći fijasko ruskih
državnih banaka u inostranstvu”.
Pozivajući se na neimenovane
izvore u Sberbanci i VTB banci, ruski poslovni list navodi da je
Sberbank u svojim bankama već “rezervisao” milijardu evra za slučaj da
ostane bez ičega u raspletu poslovne krize “Agrokora”. Isto tako,
“Vedomosti” raspolažu podatkom da VTB nije, poput Sberbanke, rezervisao
300 miliona evra pozajmljenih Todoriću.
Razlika između dve
ruske državne banke jeste i ta da se VTB odlučio za novo kreditiranje
“Agrokora”, a Sberbanka je to odbila i pokrenula sudske tužbe, o čemu je
vanredni poverenik “Agrokora” Ante Ramljak izvestio u svom ovonedeljnom
izveštaju.
Izvori iz Sberbanke za moskovski poslovni dnevnik
uopšte ne spominju tužbe, nego se žale da banka u kontaktima s hrvatskim
vlastima nailazi samo na obećanja i zaklinjanje u zajednički interes da
se posrnuli koncern spasi, umesto, ističu, da se daju jemstva za povrat
dugova.
I ovde su prisutne optužbe na račun Ivice Todorića i
nekadašnjeg menadžmenta “Agrokora” da su prikrivali stvarno stanje u
koncernu. Pa se tako govori i o tome da se “Agrokor” nakon 2014.
zaduživao na unutrašnjem tržištu Hrvatske, mimo banaka, o čemu, kažu
izvori “Vedomosti”, kreditori nisu imali pojma.
“Kompanija
“Adris” izdala je “Agrokoru” kredit uz osiguranje za povrat na dionicama
“Konzuma” i “Jamnice”, o čemu vjerovnici “Agrokora” nisu ništa znali”,
žali se izvor Sberbanke “Vedomostima”, koje je ipak najviše zanimalo
zašto se Sberbanka upustila 2014. u kreditiranje Todorića iako se znalo
da je prezadužen.
List je dobio odgovore svojih neimenovanih
sugovornika da su bankari polazili od toga da je reč o najvećem
poduzetniku na Balkanu koji je pod zaštitom vlade matične države.
Podsećaju i na to da je krajem 2014. Todorić s grupacijom “Rothschild”
dogovarao izlazak na berzu, odnosno javnu ponudu deonica “Agrokora”.
Ispada da su ruski kreditori verovali u rast maloprodaje u trgovinama
na Balkanu čiji je značajan deo kontrolisao Todorić, čak i kada im se
ponovo javio za kredit od 350 miliona evra, koji je, u maju 2016.,
takođe dobio.
“Među ostalim, Todorić je dao lične garancije za
povrat novog kredita”, tvrde izvori za “Vedomosti”, ne precizirajući
kakva su to “lična jemstva” osnivača “Agrokora”.
Neosporno je,
prema onome što su utvrdili ruski mediji, da se “Sberbank u
pozajmljivanju prvih 600 miliona evra “Agrokoru” nije zaštitio na
uobičajeni način kako to banke čine. To, tvrde iste analize, banka nije
učinila ni prilikom odobrenja istoj kompaniji novih 350 miliona eura
2016., kao ni prilikom pozajmice dodatnih 100 miliona evra kredita tokom
ove godine.
A nije, zaključuju “Vedomosti”, bilo osnove
verovati da će “Agrokor” redovno vraćati dug na koji se obračunava
značajno veća kamata od uobičajene za takvu kompaniju u vreme kada se
zaračunavala.
Komentrišući odluku Sberbanke iz maja ove godine
da odmah proda paket deonica ‘Merkatora’ koje je Todorić dao u zalog za
jedan od kredita ‘Agrokora’ kod ruske banke, ‘Vedomosti’ procenjuju da
prihod od te prodaje ne može biti veći od 180 miliona evra. Reč je o
18,5 odsto deonica ‘Merkatora’.