Vikend aktivizam koji je održan u petak, subotu i nedjelju u Banjaluci okupio je aktiviste iz cijele BiH.
Oni su radili na jačanju lokalnog aktivizma kroz saradnju, razgovore i radionice, a aktivisti su obišli i mjesta u Banjaluci koja su iznjedrila poznate aktivizme, poput “Picinog parka”, dječijeg igrališta u Boriku.
Vikend aktivizma, koji već godinama organizuje Oštra nula predstavlja niz edukativno – kreativnih radionica u javnom prostoru na kojem učesnici imaju priliku da se upoznaju sa metodama društveno odgovornog djelovanja kroz rad u grupi, razgovor sa aktivistima i aktivistkinjama iz različitih oblasti, te uspostave saradnju sa drugim mladim ljudima iz BiH.
Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke rekla je da je u okviru „Vikenda aktivizma“ zajedno sa kolegama, Miodragom Dakićem i Aleksandrom Žoljom, govorila o iskustivima i pozitivnim primjerima građanskog organizovanja.
“Sa učesnicima/ama smo obišli tri lokacije u Banjaluci značajne za ovu temu, a to su tzv. Picin park (Inicijativa „Park je naš“), dječije igralište u banjalučkom naselju Borik (Građanska inicijativa za Borik) kao i atomsko sklonište u Ulici Sime Šolaje, tzv. Građevinu (Građani grade Građevinu). Kroz prenošenje dosadašnjih iskustava smo našim učesnicima/ama pokušali, a nadam se i uspjeli, prenijeti važnost građanskog samoorganizovanja i pravovremenog uključivanja u procese donošenja odluka. Fokus smo stavili na građansku inicijativu kao neposredni oblik građanskog učešća u pomenutom procesu kao i modele mobilizacije građana”, rekla je Jelene Brkić iz Centra za životnu sredinu.
Ona je rekla da su željeli istaknuti važnost javnog prostora ne samo za naše političko djelovanje nego i kao prostora koji pripada svima nama, koji koristimo i prilagođavamo svojim potrebama.
Dragana Stanković, master pravnica iz Banjaluke u okviru ovog događaja učesnicima je predstavila brošuru „Formalne i neformalne mogućnosti građana u lokalnoj sredini“ koja govori o formalnim i neformalnim mogućnostima učešća građana u poslovima lokalne samouprave.
“Poseban fokus brošure je na neposrednim oblicima učešća građana u lokalnoj samoupravi. Brošura ohrabruje građane da koriste sve raspoložive mehanizme učešća u poslovima lokalne samouprave, ali i da iniciraju i stvaraju nove oblike učešća, u skladu sa zakonskim odredbama. Brošurom se ukazuje da građanskim participiranjem u poslovima lokalne samouprave, i djelovanjem na javne organe u pravcu rješavanja lokalnih problema, činimo našu lokalnu jedinicu boljim mjestom za život svih njenih stanovnika”, ističe Dragana Stanković.
Ona napominje da je važno da poznajemo pravne propise, jer nam oni daju pravo da djelujemo u lokalnoj zajednici.
“Da bismo mogli efikasno da djelujemo neophodno je da poznajemo prava i zakonske mogućnosti učešća građana u poslovima lokalne samouprave. Ukoliko poznajemo propise i postupamo u skladu sa njima, lakše ćemo koristiti prava koja imamo. Smatram i da će nosioci lokalnih vlasti drugačije nastupati prema građanima koji dobro poznaju svoja prava i koji su dobro informisani, nego prema građanima neupućenim u svoja prava. Građani treba da budu svjesni i da prava na učešće u lokalnoj samoupravi mogu da štite i u postupku pred sudskim organima”, rekla je Dragana.
Ona kaže da je ova radionica korisna za učesnike, jer su na njoj dobili osnovne informacije o mogućnostima i načinima za učešće u poslovima lokalne samouprave, i o zakonskom okviru koji definiše tu oblast.
“Učesnici su dobili i informacije o pozitivnim primjerima učešća građana i uticaja građana na odluke lokalnih organa, od strane aktera tih pozitivnih primjera, što je od velikog značaja za sve polaznike radionice, a naročito za one koji do sada nisu učestvovali u neposrednim oblicima građanskog participiranja u lokalnoj samoupravi”, napominje Dragana Stanković.
Mladi u manjim zajednicama imaju problem o kojim mnogi i ne razmišljaju. U Grudom bi bilo dobro da se organizuje filmsko veče nakon kojeg bi mladi mogli razgovarati, a mnoga sela širom BiH nemaju riješenu situacija sa korpama za smeće, pa djeca moraju smeće da čuvaju u svojim školskim torbama ili da ga bacaju na ulicu dok čekaju autobuse.
Slađana Popović, diplomirani psiholog, a trenutno je na drugoj godini master studija, kaže da voli da se druži sa ljudima, a sa druge strane nema mnogo vremena da se bavi aktivizmom pa je odlučila da se na ovaj način aktivira.
“Zanimalo me kako ljudi koji se više bave aktivizmom rade, kako to izgleda i na koji način mogu da se riješe aktuelni problemi. U državi je nezaposlenost najveći problem, naravno. Ali to je veliki problem. Ja živim u jednom malom selu i nama najviše nedostaje korpi za smeće. Kad već imamo lijepo urešene stanice bilo bi dobro da se postave korpe za smeće. Busom se najviše voze djeca koja idu u školu, a ukoliko nešto jedu dok čekaju autobus oni ne znaju šta da urade sa otpadcima”, rekla je Slađana Popović.
Kristijan Akmadžić iz Gruda student je na Fakultetu političkih nauka, a kaže da se na Vikend aktivizma prijavio da bi upoznao nove ljude i da bi čuo različita mišljenja.
“U našoj zajednici prisutna je nedovoljna zainteresovanost mladih, njih nije briga za problem. Dosta njih i ne živi toliko loše, pa ih nije briga. Mladi se više zanimaju pitanjima nacionalnog karaktera”, rekao je Kristijan Akmadžić koji je predložio da bi bilo dobro da se u zajednici odakle on dolazi organizuje veče filma, a nakon projekcije filma mladi bi mogli diskutovati o problemima.
Luka Trivunović iz Laktaša, jedan od učesnika u Vikend aktivizmu kaže da je za njega aktivizam svaki vid djelovanja u zajednici.
“Ne treba sjediti kod kuće već treba uzeti aktivno učešće i pokušati nešto uraditi. Mnogo mladih oko mene je aktivno, kako u nekim organizacijama ili samostalno. U Laktašima, odakle ja dolazim, je najveći problem nedostatak lokalne infrastrukture- ulice, autobuske stanice. Pored toga živimo u vremenu gdje je prisutna otuđenost ljudi od predstavnika vlasti, odnsono ne postoji nikakva komunikacija između njih”, rekao je Luka Trivunović.
