Ovogodišnji Svjetski dan hrane – 16. oktobar, obilježava se pod motom "Promijenimo budućnost migracija. Ulažimo u prehrambenu sigurnost i ruralni razvoj", kako bi se naglasilo da se ulaganjem u održivi ruralni razvoj i poljoprivredu može iskorijeniti glad, ali i potencirati neke od najvažnijih globalnih izazova s kojima se svijet danas suočava – migracije i preseljavanje.
Najviše ljudi, još od vremena Drugog svjetskog rata, danas je prisiljeno napustiti svoje domove zbog različitih sukoba i političke nestabilnosti. Glad, siromaštvo i vremenske nepogode povezane s klimatskim promjenama su, također, značajni uzroci koji doprinose migracijskim izazovima, priopćeno je u ponedjeljak iz Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
U 2015. godini bilo je 244 miliona međunarodnih migranata, što predstavlja porast od 40 posto u odnosu na 2000. godinu, a veliki udio imaju migranti koji potječu iz ruralnih područja. Stoga UN, povodom Svjetskog dana hrane 2017., poziva na veća ulaganja u ruralni razvoj, osobito u zemljama u razvoju, kroz inovativne politike koje će generirati nove poslovne mogućnosti za mlade ljude koje nisu zasnovane isključivo na poljoprivredi.
Prehrambena sigurnost podrazumijeva pouzdan pristup dovoljnoj količini hrane koja je sigurna i nutritivna te zadovoljava prehrambene potrebe za produktivan i zdrav život.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, sukladno svojim nadležnostima, svakodnevno provodi aktivnosti s ciljem osiguranja sigurnosti hrane i hrane za životinje. To, pored ostalog, podrazumijeva izradu propisa o hrani usklađenih s pravnom stečevinom EU, razmjenu informacija s međunarodnim sustavima brzog uzbunjivanja kao što je EU RASFF, jačanje kapaciteta inspekcija, laboratorija i subjekata u poslovanju s hranom te kontinuiranu suradnju i razmjenu iskustva i informacija sa referentnim međunarodnim organizacijama kao što su EFSA, FAO, WHO.
Svjetski dan hrane obilježava se u spomen na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
Anketa pokrenuta u Banjaluci
U okviru obilježavanja Svjetskog dana hrane, 16. oktobra, Centar za životnu sredinu pokrenuo je anketu na internetu kojom traže mišljenje građana Bosne i Hercegovine o upotrebi kontroverznog herbicida glifosata. Centar za životnu sredinu poziva sve građane i građanke da pristupe anketi preko linka, i da iskažu svoje mišljenje o dozvoli za upotrebu glifosata u Bosni i Hercegovini.
Glifosat je najprodavaniji herbicid na svijetu, a Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma ga je proglasila vjerovatno karcinogenim na osnovu studija dostupnih javnosti. Evropska agencija za sigurnost hrane i Evropska agencija za hemikalije nisu saglasne sa ovom klasifikacijom, uzimajući u obzir studije korporacija koje proizvode glifosat, a koje nisu dostupne javnosti. Evropska unija još uvijek nije donijela odluku da li će odobriti upotrebu glifosata nakon decembra 2017. godine.
Centar za životnu sredinu je u septembru obavio nasumično uzorkovanje namirnica u Banjaluci i pet uzoraka analizirao na ostatke glifosata u certifikovanoj laboratoriji. Svi uzorci su imali nivo glifosata manji od 0.1 mg/kg, što predstavlja maksimalne dozvoljene količine glifosata u namirnicama, te su u zakonski propisanom opsegu.
„Za ovakve rezultate moramo biti zahvalni činjenici da su genetski modifikovani usjevi zabranjeni u Bosni i Hercegovini, a glifosat se ipak najviše koristi upravo na njima. Ipak, upotreba glifosata je široka, te se koristi i na voćnjacima, njivama prije i poslije žetve, na javnim prostorima itd. Zbog toga se moramo zapitati koliko smo mi, ali i ostali biljni i životinjski svijet, zapravo izloženi ovom herbicidu i da li njegova upotreba treba da bude produžena“, navela je Marina Kuburić, iz Centra za životnu sredinu.
Istraživanja u Evropi su pokazala male nivoe glifosata u mnogim namirnicama, od piva do brašna, a ovom vjerovatno karcinogenom herbicidu izloženi smo i u parkovima, na ulicama i slično. Takođe, utvrđeno je prisustvo ovog herbicida u urinu kod 43.9% evropskih ispitanika. Ukupna izloženost može biti opasna po ljudsko zdravlje, te u Centru za životnu sredinu smatraju da se dozvola za korištenje glifosata u Bosni i Hercegovini ne smije produžiti poslije decembra 2017. godine.
„U Evropi je probuđena svijest o ovom problemu, te mnoge države, poput Italije, zabranjuju upotrebu glifosata na javnim površinama, dok Francuska planira do 2022. godine u potpunosti da zabrani glifosat, bez obzira na odluku Evropske komisije. Ovo je put kojim treba ići i Bosna i Hercegovina, kako bismo zaštitili naše građanke i građane, ali i biodiverzitet koji nas okružuje“, izjavio je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.
Ova kampanja se provodi uz finansijsku podršku fondacija GEKKO i Grassroots iz Njemačke.
