Ne stišava se bura nakon što je procurio Prijedlog Odluke o određivanju broja delegata u Dom naroda Federacije BiH.
Prema tom prijedlogu Centralne izborne komisije, a koji primjenjuje
rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine, iz USK bi se trebalo birati 7
delegata, od čega 3 iz reda bošnjačkog, tri iz reda srpskog, i jedan iz
reda Ostalih.
"Iz Posavskog kantona bira se samo jedan delegat iz reda hrvatskog
naroda. Iz Tuzlanskog kantona se bira 9 delegata, uključujući 5
Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda Ostalih. Iz Ze-Do se bira 7 delegata -
četiri Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali. Iz BPK nema
određenog broja delegata. SBK bi davao pet delegata, od čega jedan
Bošnjak i četiri Hrvata. Iz HNK bi se biralo sedam delegata, pet Hrvata i
dva Srbina. Iz ZHK birala bi se četiri delegata hrvatske nacionalnosti.
Iz Kantona Sarajevo bi bilo izabrano 12 delegata, četiri Bošnjaka, pet
Srba i tri Ostala. Livanjski kanton bi dao šest delegata, dva Hrvata i
četiri Srbina", stoji u pomenutoj odluci.
O konačnom rješenju ovog pitanja, prema nezvaničnim saznanjima BUKE,
neće biti odlučeno prije maja ove godine. Uskoro se očekuje obraćanje
iz CIK-a na vanrednoj konferenciji za medije
Prema našim informacijama, ključno će biti tumačenje u vezi sa
procesom povratka u BiH odnosno da li je on uopšte okončan u BiH, ili će
se početi primjenjivati Zakon o popisu stanovništva iz 2013. godine,
kako nalaže Izborni zakon BiH. Onda u tom slučaju treba proglasiti da je
aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji se tiče povratka, završen.
"Dvije su stvari ključne, prva da nije ništa novo, imamo sukob
ustava BiH odnosno aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o
procesu povratka i sukob popisa iz 2013. godine, gdje se kaže da će se
popis iz 2013. primjenjivati na narednu uspostavu vlasti tj. prvu
uspostavu nakon provedenog popisa, a to bi trebali biti opći izbori 2018",
kaže za BUKU politički analitičar Almir Terzić.
Centralna izborna komisija je već najavila kako će primijeniti popis
iz 2013. godine prilikom donošenja svojih odluka. S druge strane,
imamo činjenicu da popis iz 1991. godine važi do momenta okončanja
procesa povratka.
"Nejasno je ko može ovog trenutka reći da li se završio proces
povratka u BiH, da li je konačni tumač Parlamentarna skupština BiH ili
ured visokog predstavnika", naglašava Terzić.
S druge strane, on misli kako je krajnje nekorektno ponašanje
međunarodne zajednice u BiH koja dobrim dijelom snosi odgovornost za
novonastalu situaciju krize oko izbornog zakona i duboke političke krize,
koja može uzrokovati i pogrešne korake odnosno kasnija osporavanja kod Ustavnog suda BiH, jer postoje naznake da ukoliko se primijeni popis iz
2013. godine, predstavnici Bošnjaka će podnijeti apelaciju ustavnom sudu
za ocjenu ustavnosti takve odluke.
"U takvoj situaciji bi moglo doći do potpunog kolapsa vlasti u BiH.
Mislim da OHR mora da se probudi i da konačno kaže da li se primjenjuje
popis iz 2013. god., ima li osnova za to ili nema, kao krajnji tumač
Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jer ukoliko i ovo prešute i uđemo u novu
krizu, ona može imati nesagledive posljedice. CIK je dužna da
primjenjuje zakonske odredbe i u ovom slučaju CIK će postupiti onako
kako kaže zakon", naglašava Terzić.
HDZ BiH je u obrazloženju, u apelaciji ustavnom sudu BiH tražio primjenu popisa iz 2013. godine.
"Ono što je krajnje zabrinjavajuće je što niko nije vodio računa o
tome kakav će biti odjek popisa iz 2013. godine u pojedinim dijelovima
BiH, pa ćemo imati situaciju da u nekoliko kantona nećemo imati
predstavnike određenog broja naroda kao što su Unsko-sanski i
Bosansko-podrinjski kanton, gdje više ne bi bilo predstavnika hrvatskog
naroda ili npr. Bosansko-podrinjski ili Zapadno-hercegovački, iz kojeg
se više ne bi birali predstavnici srpskog naroda i došlo bi do
skandalozne činjenice da Livanjski kanton i Zapadno-hercegovački, pa čak
i Posavski ostane bez predstavnika Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta
Federacije", kaže Terzić, dodavši da je to sve rezultat popisa iz 2013.
god.
"Sada je ključno ko će reći šta je važeća odredba, da li popis iz 1991.
ili iz 2013., ali ono što treba imati na umu je da Zakon i Ustav
trenutno nisu u saglasnosti šta se primjenjuje. Zakon o popisu
kaže - primjenjivaće se popis, a Ustav kaže da će se po okončanju procesa
povratka primjenjivati neki drugi popis", kaže on.
Na pitanje da li ovakvi prijedlozi predstavljaju uvođenje aparthejda, naš
sagovornik tvrdi da je aparthejd u BiH na snazi već 20 i nešto godina, a to
je utvrdio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, donoseći ne
jednu već 4 presude. Ali niko nema hrabrosti da kaže da živimo u etnički duboko
podijeljenom društvu.
"Mi samo dublje i dublje zapadamo u to etničko blato, iz kojeg ćemo
se sve teže izvući jer jednako tako kao što dvije škole pod jednim
krovom ne postoje od juče, tako ne postoji ni segregacija građana BiH od
juče, nego od Dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle aparthejd je stvoren
1995. god., a ne 2013., niti 2018.", zaključuje naš sagovornik.
