Stotine ljudi svake godine širom svijeta danas podižu svoj glas kako bi slavili rijeke svijeta i one koji se bore za njihovu zaštitu. Međunarodni dan akcije za rijeke, koji se obilježava 14. marta, dan je kada se slave uspjesi kao što su uklanjanje brana i ponovno uspostavljanje riječnog toka.
Danas se održava i akcija u Banjaluci, sa početkom od 10 časova pored rijeke Vrbas ispod dvorane Obilićevo/Mejdan, a zajedničko fotografisan je zakazano u 10:15 časova.
To je dan kada se izlazi na ulice, protestuje i zahtijeva poboljšanje u politikama i dosadašnjim lošim praksama upravljanja rijekama.
Povodom ovog dana, Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu, rekla je za BUKU da je situacija u vezi sa rijekama u BiH alarmantna.
Nataša kaže da je održivo upravljanje vodama teško dostižno sa ovakvim donosiocima odluka i ovakvim upravljačima, a kada govorimo o rijekama treba istaći da su hidroelektrane veliki problem, ali nažalost ne i jedini.
„One dugoročno uništavaju rijeke, a kada dodamo i zagađenje, obaloutvrde i kanalisanje rijeka, poribljavanje invazivnim vrstama, nekontrolisani izlov autohtonih vrsta, šljunčarenje... doći ćemo do zaključka da je stanje stvarno alarmantno. Povećani nivoi voda i poplave pokazuju da institucije nisu u stanju da rijeke posmatraju kao velike sisteme kojima treba integralno upravljati. Rijeke nam donose život, koristimo ih za vodosnabdijevanje, poljoprivredu, industriju, sport i rekreaciju, a prema njima se ponašamo jako neodgovorno“, rekla je Nataša Crnković.
Kada govorimo o Banjaluci, rijeka Vrbas je potencijalno ugrožena zbog priče o izgradnji hidroelektrane, a naša sagovornica kaže da Vrbas treba zaštititi ne samo u Banjaluci, nego na mnogo široj regiji.
„Planirana hidroelektrana Krupa je naišla na veliki otpor i građana i struke. U kontaktu smo sa mnogim pojedincima i organizacijama i jako nam je drago vidjeti da su ljudi sve svjesniji negativnih posljedica hidroelektrana. Pored toga, ljudi se sve manje boje da svoje mišljenje i iskažu“, pojašnjava Nataša.
Foto: BUKA
Ona dodaje da svako može da da svoj doprinos očuvanju rijeka, svaki glas je važan i svaka promjena loših navika donosi napredak.
„Svakako, koliko god se svijest kod građana promijenila, donosioci odluka su i dalje najveći kočničari pozitivnih promjena u upravljanju vodama. Što se tiče hidroelektrana, potrebno je uključivati se u procese od samog početka, ako je moguće i prije potpisivanja koncesionog ugovora i ispratiti proces do kraja. Ako nije moguće zaustaviti izgradnju hidroelektrane, pokušati ukazati na greške do kojih dolazi i ispravljati ih. Važno je javnost informisati o tome da hidroelektrane nisu od javnog interesa i da od njih imaju zaradu samo investitori. Svima mora biti jasno da su ljudi koji žive pored tih rijeka najviše na gubitku i da izgradnjom hidroelektrana gubimo rijeke nepovratno“, ističe Nataša C.
Ona kaže da se rijeke Bosne i Hecegovine na području Evrope i Balkana izdvajaju po svojoj očuvanosti, izuzetnim kanjonima i vrstama koje su vezane uz te rijeke.
„Iako imamo manje od 2% zaštićenog područja, čak i takva područja su pod velikim prijetnjama, između ostalog izgradnjom hidroelektrana. Hidroelektrane negativno utiču ne samo na rijeke i živi svijet koji je za njih vezan, nego i na lokalno stanovništvo koje te rijeke treba da koristi na drugačiji način, koji bi i njima donio koristi. Hidroelektrane imaju negativan uticaj na lokalnu floru i faunu što izaziva zabrinutost lokalnog stanovništva i često se pokreću peticije i akcije protiv ovakvih projekata. Nerijetko dolazi do poplava, devastiranja zemljišta i šume u blizini gradnje hdroelektrana. Riblje staze ne postoje ili su često loše napravljene. Proces od dodjele koncesije do izgradnje često prolazi nelegalno zbog dosta nepravilnosti prilikom dodjele dozvola, neobavještavanja lokalnog stanovništva i zainteresovanih strana o izdavanju istih. Lokalno stanovništo nerijetko nakon izgradnje hidroelektrana ostaje uskraćeno za pitku vodu, te su njihovi argumenti protiv hidroelektrana time jači“, pojašnjava Crnković N.
Nataša kaže da iako nemamo registar zagađivača, možemo procijeniti da je rijeka Bosna jedna od najugroženijih većih rijeka zato što protiče pored velikih industrijskih zagađivača.
„Čak su na samom njenom izvoru nađene bakterije. Mimo Bosne, izdvojila bih Drinjaču, lijevu pritoku rijeke Drine, koju smo prošle godine posjetili. Drinjača je teško zagađena, posjeduje hidroelektrane, a još novih je planirano“, kaže naša sagovornica.
Foto: BUKA
AKCIJA U BANJALUCI
Centar za životnu sredinu poziva sve građane da se okupe na obali rijeke Vrbas povodom obilježavanja Međunarodnog dana akcije za rijeke.
"Cilj akcije je fotografisanje i slanje zajedničke poruke da nećemo dozvoliti izgradnju nove hidroelektrane na Vrbasu. Ovo će biti prilika da se okupimo, razmijenimo mišljenja i pokažemo koliko nas ima", poručuju organizatori.
Na ovaj dan se širom svijeta diže glas za zaštitu rijeka i slave se do sada postignuti uspjesi, uklanjanje brana i ponovno uspostavljanje riječnih tokova.
Okupljanje je planirano danas sa početkom od 10:00 časova pored rijeke Vrbas ispod dvorane Obilićevo/Mejdan, a zajedničko fotografisanje u 10:15 časova.
Pozivaju sve građane i građanke Banjaluke i okoline da im se pridruže kako bi podržali ovu akciju i ponovo rekli NE hidroelektranama na Vrbasu.
