Intenzivna kiše i topljenje snijega prouzrokovale su povećanje vodostaja Vrbasa, Une i Save, a s obzirom na dostignute vodostaje u Bosanskom Brodu i Bosanskom Šamcu, Agencija za vodno područje rijeke Save donijela je riješenja o proglašenju početka vanredne odbrane od poplava na poplavnom području Odžačka posavina i redovne odbrane od poplave na poplavnom području Srednja posavina.
Opštinski štab Civilne zaštite Bosanska Krupa jutros je na nastavku sjednice otvorene još prije sedam dana, zbog poplava i velikog broja klizišta, u Bosanskoj Krupi proglasio stanje elementarne nepogode.
Čitatelj Buke nam je poslao fotografije na kojima se vide postavljeni odbrambeni nasipi kako bi se zaustavio prodor vode u domaćinstva.
Za sada je najteža situacija u Gradišci i Srbcu, gdje vodostaj Save svakodnevno raste i gdje je poplavljeno više od hiljadu hektara obradivih i drugih površina.
U Banjaluci, i pored blagog rasta vodostaja Vrbasa, situacija nije zabrinjavajuća.
Nakon nepune četiri godine od katastrofalnih poplava iz maja 2014. godine, nameće se pitanje: šta je učinjeno na sanaciji i rekonstrukciji vodoprivrednih objekata i ima li BiH konačno stabilan sistem odbrane od poplava?
Naši sagovornici su uvjereni da nadležne institucije nisu izvukle pouke iz prethodnih poplava. Kako su nam rekli teoretski nešto je i urađeno, ali praktično slabo- obnova nasipa i vodoprivrednih objekata radi se sporadično, izgradnje novih praktično i nema, a prevencijom se niko nije bavio ni prije poplava, a ni nakon njih.
U banjalučkim mjesnim zajednicama koje su tokom majskih poplava bile najviše ugrožene, kažu da je situacija pod kontrolom i da za sada ne prijete poplave. Međutim ono što zabrinjava jeste da se gotovo ništa nije uradilo na rekonstrukciji nasipa. Naime on je u MZ Česma zakrpljen na mjestima gdje je popustio tokom poplava i od tada se na njegovom obezbjeđivanju i rekonstrukciji nije učinilo ništa, što, sa svakom većom kišom, izaziva strah kod mještana. Problem je i klizište koje je nakon poplava sanirano a sada se opet pojavilo, potvrdio je za naš portal predsjednik Savjeta MZ Česma Miladin Maličević.
„ Iako je projekat zaštite naselja Česme od velikih voda rijeke Vrbanje usvojen od strane resornog ministarstva sa istim se nije još krenulo u realizaciju. Ostaje nam samo da se nadamo da neće biti obilnijih kiša i da nam se ne ponovi 2014.“, kazao je Maličević.
I u mjesnim zajednicama Vrbanja i Debeljaci kažu da je na preveciji slabo šta urađeno. Obećanja imaju, pa i planove zaštite na papiru, ali samo na papiru.
Slična situacija je i u mjesnim zajednicama u Gradiški gdje se izlila Sava. Milan P. z naselja Senjak kome je polavljen podrum, kaže da je sit praznih obećanja da će se ovdje nešto riješiti. “Slike koje već par dana dolaze iz Gradiške treba da su sramota svih koji sjede u ovoj vlasti“, poručuje on.
Milan Švraka, poslanik PDP u NSRS, je sredinom prošle godine zatražio informacije od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS da mu odgovore šta je urađeno na sanaciji vodoodbrambenih nasipa poslije poplava koje su bile 2014. godine. Odgovor koji je dobio, pokazao je kako se ni milionskom iznosima ne znaju riješiti ovi problemi. Sve predugo traje, preko tendera, odbira izvođača, pa preko realizacije. Kako rezultat svega, kaže, dobije se slika poplavljenog Srpca i Gradiške.
„Živim u Gradišci gdje na vodoodbrambenom nasipu imamo značajne površine koje se rune a sa svakom jačom i obilnijom kišom raste strah građana od novih poplava. Nakon hitnih intervencija koje su urađene tokom poplava ili neposredno nakon njih, do danas nažalost ništa nije urađeno na obnovi nasipa koji štiti ovaj grad iako je oštećen na nekoliko mesta, najviše u Donjoj Dolini i Orubici. Ono što se sada dešava u Gradišci i Srbcu, pokazatelj je da se milionski iznosi koji su odobreni za sanaciju nisu utrošili kako treba“, kaže za Buku Švraka.
Profesor banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac, je još ranije za Buku rekao da za kvalitetan sistem zaštite od poplava u RS nedostaje mnogo toga, počev od zakonske regulative koja je nasljeđena iz Jugoslavije, neodržavanju vodoprivrednih objekata pa sve do nekompetentnih ljudi koji zauzimaju ključne funkcije u sistemu zaštite vodoprivrednih objekata.
“Da li zbog nedostatka sredstava ili nezainteresovanosti odgovornih, vodoprivredni objekti su uglavnom samo sanirani i pitanje je koliko bi mogli izdržati veći rast vodenih tokova i obilnije kiše. U vrijeme Jugoslavije je za samo dvije godine, od 1963 do 1965 godine, odbrambenim nasipima zaštićen kompletan tok Save. To je u vrijeme bivše države i redovno održavano, a ukoliko je neko i pravio greške za to je odgovarao. Danas, nažalost, niko ne radi svoj posao, na ključnim funkcijama nisu kompetentni ljudi i za svoje propuste, ne odgovaraju“, rekao je Buku Crnogorac.
Podsjetimo u majskim polavama 2014. godine stradalo je je više od 30 osoba, a štete su procijenjene na preko četiri milijarde maraka. Evropski eksperti, su tom prilikom u izvještaju koji je urađen u saradnji sa bh. institucijama, upozorili su da su razmjere poplave mogle biti manje da je naša zemlja poduzimala mjere za prevenciju.
Nažalost institucije nisu izvukle nikakve pouke. Jednostavnije im je valjda liječiti nego spriječiti. I to međusobnom solidarnošću građana.
