Engleski naučnik koji je stekao svjetsku slavu svojim radom o crnim rupama i teoriji relativiteta, ali mu je u 22. godini otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS), pa je veći dio života proveo u kolicima, preminuo je 14. ožujka u 77. godini u svom domu u Cambridgeu.
BBC navodi da će komemoracija Hawkingu biti održana 31. ožujka u sveučilišnoj crkvi Svete Marije u Cambridgeu, a potom i poseban prijem na koledžu Trinity, dok će posmrtni ostaci biti položeni u Westminsterskoj opatiji.
"Sasvim je logično da pepeo profesora Stevena Hawkinga počiva u Opatiji, pored njegovih kolega, istaknutih znanstvenika. Newton je pokopan u toj crkvi 1727. godine, a Darwin 1882.", kazao je dekan Vestminsterske opatije John Hall, ne navodeći datum polaganja urne.
Hawking je unapriedio je razumijevanje prostora, vremena i prostor-vrijeme singulariteta, a iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka povijest vremena". Tijekom karijere razotkrio neke od najzamršenijih tajni svemira, iako je bio primoran komunicirati samo pomoću kompjutera.
