<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Dubravka Vujnović Božić, direktorica Udruženja DRIP: Sve što radimo ili ne radimo sa našim djetetom, ogledaće se u kvalitetu njegovog života kasnije

DRIP

Zar nam je važnije naučiti kako komunicirati sa klijentom na poslu nego kako komunicirati sa svojim djetetom, pita se Dubravka Vujnović Božić, psiholog i direktorica Udruženja DRIP iz Banjaluke.

04. juni 2018, 12:00

Udruženje DRIP iz Banjaluke je organizacija koja se godinama bori za bolji položaj djece, roditelja i porodilja. Svojim radom i zalaganjem ovo Udruženje je poboljšalo položaj i uslove porodilja i majki u našem društvu.

Dubravka Vujnović Božić, direktorica Udruženja DRIP iz Banjaluke,  kaže da se ovo neprofitno udruženje aktivno bavi ovom problematikom već četiri godine, a kao najveći problem sa kojim se susreću jeste niska svijest građana o samoj problematici.

„Trudnoća, porođaj i roditeljstvo se uzimaju ’zdravo za gotovo’, kako od strane institucija, tako vrlo često i od samih trudnica i njihovih porodica. Institucije i sistem u kojem živimo najčešće samo deklarativno podržavaju porodicu, a u realnosti su mladi ljudi, koji pokušavaju da zasnuju porodicu, prepušteni sami sebi. Roditelji, i budući roditelji, uronjeni u potrošačko društvo, kakvo jesmo, pažnju usmjeravaju na materijalne, površne stvari, brend kolica ili patika koje će kupiti djetetu, na štetu onog unutrašnjeg, mnogo bitnijeg blagostanja“, kaže za BUKU Dubravka Vujnović Božić.

Kada je u pitanju podrška ovom Udruženju, Dubravka kaže da su očekivali, ali i dalje očekuju veću podršku od strane Grada.

„Od grada koji pretenduje na titulu ’grad prijatelj djece’ očekujemo da pruži veću podršku udruženju koje se bavi porodicom i djecom od samog početka tj. njenog nastanka. Ono na šta ukazujemo i pružamo podršku našim korisnicima jeste prevencija. Prevencija psiholoških i fizičkih posljedica koje neznanje i neinformisanost može da donese. Kada govorimo o neinformisanosti i neznanju, mislimo i na stručnjake koji se bave ovom populacijom, a i same trudnice, porodilje i njihove porodice“, ističe ona.

U proteklom periodu ovo Udruženje je uspostavilo saradnju sa UKC RS i Domom zdravlja u Banjaluci.

„Pokrenuli smo dane otvorenih vrata porodilišta, gdje jednom mjesečno organizujemo obilazak porodilišta za sve trudnice koje planiraju da se porode u banjalučkom porodilištu. Aktivnim zagovaranjem postigli smo da trudnica može izabrati osobu od povjerenja koja će biti uz nju tokom poroda (uz naknadu od 20 KM i bez sanitarne dozvole za osobu od povjerenja), da cijena epiduralne anestezije bude prihvatljivija te je od 500 KM, ova usluga za trudnice snižena na 150 KM. Kroz komunikaciju sa nadležnim u institucijama, sa jedne strane, i trudnicama i porodiljama, sa druge, uvidjeli smo da je Banjaluci potrebno mjesto gdje će budući roditelji moći da prođu edukaciju koja je od esencijalne važnosti za razumijevanje i što pozitivnije iskustvo tranzicije u roditeljstvo. Tako već dvije godine organizujemo Razgovaraonicu, školicu za buduće roditelje, koju nadograđujemo i unaprijeđujemo kako bi budući roditelji dobili maksimum relevantnih informacija koje će im biti od koristi tokom trudnoće, poroda i prvih mjeseci sa bebom“, kaže naša sagovornica.

Dubravka kaže da su trenutno usmjereni na edukaciju i informisanje  budućih roditelja i roditelja uopšte, kroz školicu za trudnice koja počinje danas u 19 časova i radionice koje su u pripremi. U toku svakog mjeseca, roditelji će imati priliku slušati predavanja na različite teme koje se tiču zdravlja, ishrane i vaspitanja djece.

Foto: Ilustracija

„Naše članice uskoro završavaju devetomjesečnu obuku za peer savjetnice za dojenje i tokom narednog perioda pokrenućemo Malu školu dojenja, grupe podrške dojenju, a bićemo i individualno na raspolaganju i svim majkama koje budu trebale pomoć i podršku. Aktivno radimo da uspostavljanju saradnje sa privrednim subjektima i državnim institucijama, kako bismo unaprijedili naš rad i pružili bolju i veću podršku svim budućim roditeljima, ali i onima koji su već zakoračili u svijet roditeljstva“, pojašnjava Dubravka.
Dubravku smo pitali da li su buduće majke zainteresovane za ovu vrstu edukacije, a ona nam kaže da želi da je zainteresovanost veća.

„Povremeno čujem da trudnice, koje pohađaju školicu, dobijaju komentare ’Šta će ti školica, bolje ti je da ne znaš šta te čeka’. Ovakvi stavovi me uvijek začude i razočaraju. Za bilo šta što ćemo raditi u životu, pripremamo se, izučavamo, studiramo, volontiramo kako bismo stekli iskustvo i bili što bolji u onom što radimo. Zašto pripremi za roditeljstvo ne bismo pristupili na takav način? Da li nam je, na primjer, važnije naučiti kako komunicirati sa klijentom na poslu, nego kako komunicirati sa svojim djetetom“, ističe ona.

Dubravka kaže da najviše voli kada joj stižu fotografije novorođenih beba, uz poruku „Hvala za sve“.

„Rad sa trudnicama i budućim očevima je produktivan, oni žele čuti sve informacije koje im mogu pomoći da izazovima majčinstva/očinstva odgovore na najbolji mogući način, da početak života njihove bebe bude lijep, siguran i stabilan“, kaže Dubravka.

Da bismo povećali svijest o značaju informisanja o trudnoći, roditeljstvu, majčinstvu, naša sagovornica kaže da moramo razgovarati, informisati buduće roditelje što je više moguće.

„Često se dešava da roditelji nemaju jasnu ideju o tome šta rođenje bebe donosi. Pristupaju tome površno misleći kako će se sve samo od sebe posložiti. Ponekad se i posloži. Ipak, vrlo često prave greške koje kasnije imaju višestruke posljedice. Kada roditelj kaže ’neće mu ništa biti’, a pri tome radi nešto što dokazano može nanijeti štetu, najčešće misle na to da neće ugroziti život djetetu. Nije jedini roditeljski zadatak održati dijete na životu. Ovo je najkompleksnija uloga koju imamo u životu. A na potezu smo svaki dan, svaki sat. Sve što radimo ili ne radimo sa našim djetetom, ogledaće se u kvalitetu njegovog života kasnije“, kaže Dubravka.

Dodaje da na svom predavanju o odnosima roditelja sa bebom uvijek pita polaznike kakav odnos bi voljeli imati sa svojim djetetom.

„Uglavnom priželjkuju odnos pun povjerenja i razumijevanja. Ipak, kada ih pitam koje je, po njima, idealno vrijeme da se taj odnos počne graditi, smatraju da je to neki period kada je dijete ’razumno’ i već vješto u komunikaciji. Ključni period najranijeg djetinjstva izostave... A vrijeme vratiti ne možemo. Zato je izuzetno bitno na vrijeme dobiti informacije koje će od samog početka omogućiti malim ljudima da izrastu u velike, zdrave, stabilne i srećne ljude“, kaže Dubravka.

Dubravku smo pitali koliko su zdravstveni radnici i struka zainteresovani za ovu vrstu neformalne eduakcije i da li su spremni da se uključe da informišu trudnice o novinama koje ih očekuju, a ona kaže da sve veći broj zdravstvenih radnika rado odvaja svoje vrijeme i volonterski se pridružuje njihovim radionicama. Ovo je, dodaje Dubravka, značajno jer ukazuje na to da i zdravstveni radnici uviđaju potrebu da se budući roditelji informišu, a DRIP udruženje prepoznaju kao relevantan faktor.

Dubravka kaže da je suština njihovog zalaganja širenje svijesti o pravima trudnica, porodilja i djece i dostupnost relevantnih informacija kako bi svoja prava mogli i tražiti.

Foto: Ilustracija

„Dojenje i podrška majci nakon poroda je jedan od segmenta koji je kod nas nedefinisan i neriješen. Majke su često prepuštene same sebi, nemaju odgovarajuću institucionalnu podršku. Kako je ovo izuzetno delikatan period u životu žene, a kroz nju i djeteta, pa i cijele porodice, mora im se obezbijediti kontinuirana i adekvatna podrška“, ističe ona.

Za kraj razgovora ona kaže da DRIP vidi kao centar za podršku porodici.

„Želim da promijenimo pristup djeci kroz preventivno djelovanje. A ono bi moglo biti veoma efikasno kroz rad sa roditeljima najmlađih. Najčešće ulažemo u programe prevencije nasilja, delinkvencije koji se bave djecom koja su već iskusila probleme. Zašto bismo čekali probleme ako možemo djelovati od samog početka, pružiti podršku roditeljima i omogućiti im vaspitanje djece u minimalnom riziku. Suočavamo se sa zdravstvenim problemima djece,  koja se prevencijom ( dojenjem, prirodnim porodima, pravilnom ishranom...) u velikoj mjeri mogu prevenirati“, kaže psiholog i direktorica Udruženja DRIP Dubravka Vujnović Božić.