Javna rasprava o Nacrtu Regulacionog plana za interpolaciju objekata društvenih sadržaja na užem području Grada Banjaluke održava se danas u 18 časova u velikoj sali JU „Banski dvor“.
Napominjemo da je vrijeme održavanja javne rasprave određeno na osnovu pritiska koji su građani, prvenstveno Nove Varoši, vršili na Gradsku upravu kako bi što veći broj građana mogao prisustvovati i iznijeti svoje stavove o predloženim rješenjima.
Nacrtom Plana obuhvaćen je prostor sedam mikrolokaliteta koji se nalaze:
(1) između Ul. Zmaj Ognjenog Vuka, Mojkovačke ulice i njihovih ogranakana
(2) na uglu Ulica Vasilija Ostroškog i Hajduk Veljka,
(3) na uglu Ulica Dragiše Vasića i Tina Ujevića,
(4) između Ul. Cara Lazara, Brace Potkonjaka i rijeke Vrbas,
(5) uz Ulicu Palih boraca,
(6) uz Ulicu Petra Velikog i
(7) između Aleje Svetog Save, Ul. Vase Pelagića i ogranka Ul. Nikole Pašića.
Iz inicijative Naš prostor kažu da je jedan od najveći problema pokušaj da se pod izgovorom društvenih sadržaja grade objekti od kojih će pojedinici imati najviše koristi.
Mjesna zajednica Centar 1
“Planirana izgradnja hotela na mjestu Omladinskog centra Zdravo da ste, kako i gradnja višespratnice u Novoj Varoši su izazvali najviše pažnje naših sugrađana. Dodajemo da uspjeh određenog javnog prostora nije samo u rukama arhitekata/urbanista - on se takođe oslanja na ljude koji ga koriste i daju mu karakter. Svaki/a pojedinac/ka različite prostore doživljava na različit način, a ko će bolje da prepozna potrebe građana od njih samih. Građani su ti koji daju funkciju javnim prostorima i uspjeh samog prostora zavisi upravo od njih. Pošto su građani ti koji u najvećoj mjeri koriste javne prostore, bilo bi logično da imaju motiv i interes kako će prostor izgledati i koju će namjenu imati”, ističu iz ove Inicijative.
Dodaju da ukoliko ne želimo izgubili i ono malo javnih prostora koji su nam preostali i kako bismo primorali gradske vlasti da, umjesto da ih uništavaju i prodaju, stvaraju nove, važno je da se pravovremeno uključimo u procese koji se tiču određivanja namjene i osmišljavanja istih.
Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kada je u pitanju Nacrt ovog Regulacionog plana smatra da su rješenja koja su ponuđena jako lose postavljena.
“Naime, prvi problem u cijeloj priči jeste taj što se pristupilo izradi plana bez prethodno jasno formirane vizije u kojem pravcu Banjaluka ide. Da li je Banjaluka zeleni grad, grad kulture, grad sporta, pametni grad ili je, što je realnije i vidljivije u praksi, grad investitora, grad sivila i betona, grad automobila. Gradonačelnik predstavlja Banjaluku kao zeleni grad, a jedan građanin na prošloj javnoj raspravi je rekao: ‘Ako su žardinjere zelene površine koje predstavljate, ne treba – hvala’”, kaže za BUKU Jelena.
Ona ističe da je Institut za građevinarstvo „IG“ imao neprofesionalan pristup izradi plana, što je najočitije u tekstualnom dijelu plana.
“Naime, osobe koje su radile na Nacrtu očigledno nisu izašle na teren i obišle lokalcije za koje su pravili prijedloge jer se u tekstu pominju zastarjeli, netačni ili čak nepostojeći podaci. Dvije oblasti u Nacrtu plana su posebno problematične, a to su zelene površine i saobraćaj”, pojašnjava Jelena.
Prema predstavljenom u planu, u narednih 10 godina će nestati pet važnih zelenih površina u gradu, a to su zelena površina kod Muzeja savremene umjetnosti, zelena površina oko spomenika Banu Milosavljeviću, zelena površina na ukrštanju ulica Vuka Karadžića i Kralja Petra I Karađorđevića, zelena površina ispred Mičurinovog parka i zelena površina pored Tehničke škole.
"Iako u Gradskoj upravi tvrde da će se broj zelenih površina povećati (?!), planom tako nije predstavljeno. Uz navedeno, podsjetiću da se Gradonačelnik hvali kako će Banjaluka raditi Akcioni plan zelenog grada (koji je uslov EBRD-a za kredit za Eko Toplane, inače ga ne bi ni radili) te da Banjaluka planira aplicirati za Zelenu prestonicu Evrope", kaže Jelena i dodaje da je drugi problematičan aspekt saobraćaj.
Radovi na kružnom toku u ulici Aleja Svetog Save
“Naime, predstavljenim konceptom razvoja je planirano šest novih kružnih tokova u samom centru grada. Jasno je da su raskrsnice sa semaforima prevaziđene, ali praksa svih evropskih i svjetskih gradova na koje se mi ‘kao’ ugledamo jeste da izmještaju automobilski saobraćaj izvan centra grada. Banjaluka radi upravo suprotno. Kružne raskrsnice ubrzavaju protok saobraćaja i samim tim privlače više automobila pa možemo očekivati samo još veće gužve. S druge strane, niko nam nije znao odgovoriti koliki je zapravo procijenjeni broj novih parking prostora, s obzirom na to da je planirano osam novih podzemnih i nadzemnih garaža. Sve to kad se doda na postojeću saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu i kad uračunamo planirane višespratnice kod kina Kozara, Tehničke škole, kod Narodne skupštine i na kaldrmi, možemo očekivati apsolutni haos u centru grada”, ističe Jelena.
Na kraju nam Jelena kaže da se nada da neće doći do usvajanja ovakvog Plana.
Foto: BUKA
“To bi bila sramota za Gradsku upravu, Institut za građevinarstvo ‘IG’, stručnu javnost ali i sve nas građane ako takvo nešto dopustimo. Nažalost, oni koji odlučuju o nama su zaboravili da u Banjaluci žive ljudi i da njihove odluke utiču na živote svih nas. Ovako loše pripremljen plan će imati dalekosežne posljedice po sve građane Banjaluke ukoliko bude usvojen”, ističe Jelena Brkić.
