<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Hitler je posljednji put u njoj bio 1945: Berghof je danas turistička atrakcija za ultradesničare

Berghof

Više od sedam decenija kasnije, 2017. godine, oko 170 hiljada turista obišlo je Berghof, a doktor Matijas Irlinger koji u muzeju radi od 2004. godine, tvrdi da nažalost veliki broj ljudi zaobilazi muzej kada dođe u obilazak kompleksa

26. septembar 2018, 12:00

 Bila je to kuća za odmor, izgrađena 1916. godine. Mladi Adolf Hitler početkom dvadesetih godina 20. veka provodio je vreme na tom mestu, ali mu se nije dopala promena vlasnika. Zato knjigu "Majn kampf" nije dovršio na mestu na kom je počeo sa pisanjem, ali je sav prihod od prodaje te knjige, uložio upravo u kupovinu kuće. Kuća je proširena i renovirana, a Hitler joj je nadenuo novo ime - Berghof.

Danas u blizini Hitlerove nekadašnje rezidencije stoji mali putokaz koji prolaznike upućeja ka muzeju otvorenom u blizini kuće. Gardijan piše da je muzej otvoren 1999. godine kako bi skrenuo pažnju mladih koji su kao poklonici Hitlerovih ideja obilazili Berghof kao svetilište.

Nije uspelo, kao ni kada je 1952. godine oko Brghofa posađen veliki drvored kako bi krošnje drveća zaklonile pogled na kompleks. Ipak, značaj tog objekta u istoriji Trećeg Rajha nije mogao biti bačen u senku.

To je bio druga ili treća najvažnija lokacija na kojoj se okupljao glavni štab nemačke vojske tokom Drugog svetskog rata, a pogodnost za generala Trećeg Rajha bio je teren na kome se Berghof nalazi, kao i veliki broj tunela koji su izgrađeni kako bi pružili najsigurniju moguću rutu za beg. Do tih saznanja došli su i saveznici koji su 25. aprila 1945. godine besomučno bombardovali čitav predeo verujući da je Hitler iz Berlina pobegao upravu u Berghof.

Više od sedam decenija kasnije, 2017. godine, oko 170 hiljada turista obišlo je Berghof, a doktor Matijas Irlinger koji u muzeju radi od 2004. godine, tvrdi da nažalost veliki broj ljudi zaobilazi muzej kada dođe u obilazak kompleksa.

"Prva generacija posle rata samo je želela da zaboravi, druga generacija negde od 1968. godine i protesta širom Evropa počela je da postavlja pitanja, a treća generacija dolazi na ovo mesto često i pod uticajem nacističke propagande. Ipak, mislim da smo pametniji i da smo dovoljno jaki da možemo da se nosimo sa tim", istakao je Irlinger.

On je rekao da je u poslednje dve godine organizovan veliki broj tura ultradesničarskih grupacija iz Mađarske i Češke, u kojima su takvi pokreti u ekspanziji.