Do opštih izbora ostala su još samo tri dana, a predizborna kampnja je već ocijenjena kao najprljavija do sada. Nisu se birale riječi- čuli smo otvorene i javno izrečene prijetnje otkazima, nuđenje radnih mjesta, nuđenje novca penzionerima, a svoje funkcije je većina predstavnika svih nivoa vlasti uglavnom koristila za partijsku promociju. Sve što se može otvoriti, otvoreno je - od vode sa izvora (Nevesinje), preko prvog sloja asfalta (opština Breza), renoviranog vrtića (Čapljina), renoviranog laboratorija (HNŽ), pa do dionice autoputa (od mjesta Drugovići do Prnjavora).
Vehid Šehić, stručnjak za izborno zakonodavstvo i član Koalicije "Pod lupom", kaže za Buku da zloupotrebe javnih resursa u svrhu izbora omogućava Izborni zakon, jer ih ni u jednom svom dijelu ne sankcioniše.
“U predizborne svrhe se koristi sve i svašta, od helikoptera, automobila, obezbjeđenja koja prate političare. Najčešći obrazac je da odu u posjetu nekoj opštini, a popodne na stranački skup, to se pokriva kao da je bio službeni put. Nažalost, to zakon dozvoljava, a niko od političkih subjekata nije zainteresovan za njegovu izmjenu”, pojašnjava Šehić, sa kojim smo razgovarali i o prijavama pristiglim od strane građana, učestaloj krađi identiteta, umrlim na biračkim spiskovima, te trgovini u biračkim odborima.
Kakve zloupotrebe otkrivaju vaši posmatrači na terenu, šta vam javljaju sami građani?
Javljaju nam da je preidizborna kampanja, koja se ne vidi javno, satkana od ucjena i prijetnji, te da to stvara strah kod ljudi. Tako smo saznali da su u predizborne svrhe otvarani razni konkursi za prijem pripravnika, obećavana su radna mjesta, bilo je i prijetnji otkazom. Takođe, svi smo mi svjedoci i neprimjerenog ponašanja određenih političara, čujemo nerealna obećanja - otvorićemo na stotine hiljada radnih mjesta, napravićemo stotine kilometara autoputeva, BiH će krenuti ubrzanim korakom ka EU integracijama, obećava se povećanje penzija, plata, naknada drugih vrsta, a sve je to politička korupcija i sve to vrijeđa naš intelekt. Želim da građani shvate da ne bi trebali prihvatiti takvu vrstu obmana, takvu vrstu ponuda i da u nedelju glasaju po svojoj savjesti i da prijave sve nepravilnosti, pritiske i sumnjive radnje CIK-u ili Koaliciji pod lupom.
Prijavljen je veliki broj slučajeva krađe identiteta birača?
Riječ je o slučajevima da je građane iz dijaspore netko bez njihova znanja prijavio za glasanje. Imamo preko 400 građana BiH čiji je identitet ukraden i oni su prijavljeni da glasaju putem pošte. Sigurno je da je taj broj daleko veći, jer ljudi koji ne izlaze na izbore neće ni provjeravati da li ih je eventualno neko prijavio da glasaju na ovaj način. S druge strane, imali smo i aktivnosti političkih stranaka van teritorije BiH koji traže da se građani prijave za glasanje putem pošte, ali ih ujedno i zloupotrebljavaju kako bi određene političke stranke dobile naklonost tih birača, koriste se naši klubovi, udruženja, prostorije vjerskih institucija, pa se tako postavlja pitanje da li je to zaista slobodno izražena volja građana koji će glasati putem pošte. Sve to upućuje na svjesne manipulacije izbornim procesom u cilju utjecanja na izborni rezultat. To se mora detaljno istražiti, ali zna se da jedini koji imaju interes za takvo nešto jesu politički subjekti koji su registrovani za učešće na izborima te među njima treba tražiti nalogodavce i izvršioce ovakvih kaznenih djela.
Imamo umrle građane na biračkim spiskovima, zna li se njihov broj?
Vrlo često se u javnosti govori o velikom broju umrlih lica i sigurno da treba ažurirati biračke spiskove, međutim, i činjenica nakon što CIK napravi presjek centralnog biračkog spiska 45 dana prije izbora, ne može se zaustaviti proces umiranja ljudi. Primjerice, ako u svakoj opštini, a imamo ih u BiH 143, dnevno umre jedan čovjek, za 45 dana imaćete 6000 građana koji su umrli, a nalaziće se na Centralnom biračkom spisku.
Na biračkim spiskovima nalaze se i osobe koje su davno preminule. Čak 8.764 osobe su stogodišnjaci sa pravom glasa.
Neophodno je ažurirati kako civilni registar građana, tako i centralni birački spisak. Međutim, najveći problem su pojedinci u biračkim odborima koji zloupotrebljavaju tu činjenicu i vrlo često se potpišu da su umrli glasali. Bježimo od stvarnog uzroka treba ih prijaviti jer čine krivično djelo, njima bi se trebalo pozabaviti Tužilaštvo.
Ko je odgovoran za ažuriranje biračkih spiskova?
Izborni zakon BiH je jasan, CIK je odgovorna za ažurnost biračkog spiska i ona snosi najveću odgovornost, ali istine radi, treba reći da na tu ažurnost koju treba kontrolisati CIK utiču i druge institucije, primjerice matični ured umrlih, koji ne poštuje zakon i ne dostavlja podatke o umrlim licima kako bi ih oni izbrisali sa centralnog biračkog spiska. Takođe, treba CIK obavještavati, ne samo o umrlima, već i o licima koja su izgubila državljanstvo. Ovo je odgovornost i MUP-a, međutim, mi živimo u državi u kojoj se ne poštuje zakon, gdje se ne poštuje Ustav, ni njegove odluke i to je razlog što mi imamo ovakvu situaciju.
Spomenuli ste biračke odbore i zloupotrebe koje se tu dešavaju. Koliko su ovdje, iz prethodnih iskustava, česte manipulacije?
Prema odredbama Izbornog zakona, u jednom biračkom odboru jedan politički subjekt može imati jednog svog člana, ali to se zloupotrebljava na način da mnogi politički subjekti prijave učešće na izborima, ne da bi se borile za glasove, već da bi prodavali mjesta u biračkim odborima. Tako se lako desi da sva tri člana u biračkom odboru budu u ime jedne političke stranke, što dovodi u sumnju i rezultate izbora na tom biračkom mjestu.
Koalicija “Pod lupom” je tražila da se javno objave imena članova biračkih odbora kako bi se manipulacije spriječile?
Da imali smo tu inicijativu kao i mnoge druge od providnih kutija za sva četiri nivoa vlasti, uvođenje ne-klasičnog elektronskog glasanja, da se glasački listići na biračkim mjestima skeniraju, gdje bi se automatizmom i utvrđivali rezultati izbora, tako bi bile spriječene one manipulacije koje smo dosad imali, da se čine određeni listići nevažećim, a oni nekome mogu oduzeti pobjedu, nekome je donijeti. Iz svog ličnog iskustva, kada sam bio član CIK-a, imali smo na jednom biračkom mjestu situaciju da smo zbog tri, po nama sumnjiva potpisa, poništili rezultate izbora, jer smo utvrdili da te osobe uopšte tada nisu bile u toj opštini, nego van BiH, a neko je umjesto njih glasao. Mi smo izbore poništili i, nakon ponovljenih izbora, omjer između dvije političke stranke je bio suprotan nego sa tim falsifikovanim rezultatima. Međutim, ništa od predloženih izmjena, kasnije predstavljenih u vidu amandmana, nije usvojeno, jer jednostavno političkim subjektima odgovara ovakvo stanje, njima nije u interesu da se u njega uvede red. Ostaje nam samo da nakon izbora temeljito pristupimo promjeni Izbornog zakona da bi se buduće manipulacije spriječile.
Znači i ove godine ostajemo bez slobodnih i poštenih izbora?
Oni će imati demokratsku formu, ali suština će biti da neće biti ni slobodni, ni pošteni. S obzirom na sve ovo što se dešava oko izbornog procesa, sada ljudi sumnjaju i tamo gdje objektivno ne treba sumnjati, ali mi živimo u vremenu nepovjerenja prema institucijama države i to je najveći problem, a najveća odgovornost leži na ljudima koji rade u tim institucijama, oni su svojim radom ili neradom doveli do ovog stanja.
I pored ovako sumorne prognoze, imamo li pravo da ne glasamo?
Građani BiH, da bi sačuvali svoje dostojanstvo i neku svoju slobodu, trebaju glasti. Mi kroz taj glasački listić trebamo pokušati biti daleko odgovorniji, a nije teško biti odgovorniji od naših političara, i da spriječimo bilo kakve manipulacije, da ukažemo na nepravilnosti ako ih primijetimo, da obavijestimo CIK ako čujemo za kupovinu glasova, ako čujemo za ucjene, za prijetnje. Na nama je da stvorimo front za bolje i poštenije izbore, a posebno se to odnosi na dan izbora, dan prije i ono vrijeme poslije zatvaranja biračkih mjesta. Na dan izbora ne smijemo dozvoliti da bude ambijent straha već našeg dostojanstva, da glasamo za onog za kojeg lično smatramo da može pokrenuti ovu državu naprijed, a dok se to ne dogodi, nećemo moći reći da imamo slobodne i poštene izbore.
