Ljubitelji stripa su ovog vikenda u Banjaluci dobili jedinstvenu priliku da se druže, crtaju i vide na djelu neke od najvećih strip crtača iz naše zemlje, regiona, inostranstva, ali i da pogledaju osam izložbi sa više od 500 stranica stripa, kao i najnovija izdanja ili neka stara koje vole, a više ih nigde ne mogu naći.
Sve to se dešava u prostoru Kamene kuće na Kastelu, zahvaljujući Udruženju ljubitelja stripa Republike Srpske “Deveta dimenzija” koje je organizovalo prvi Međunarodni salon stripa 2018.
U posljepodnevnim satima zatekli smo brojne posjetitelje ali i mališane koji su učestvovali u radionicama stripa. Oni su uz profesionalne crtače učili kako strip nastaje, koje su osnove njegove izrade, koje su tehnike crtanja i druge zanimljivosti.
Oni nešto stariji zaljubljenici u devetu umjetnost razgledali su izložbe i izložene stripove. Jedan od posjetioca izložbe Davor Lazić nam je rekao kako je jedan od prvih romana koje je počeo čitati krajem 80-tih bio Alan Ford inače u to vrijeme jako popularan na prostorima bivše države.
“Gledanje ove izložbe me vratilo u vrijeme kada smo se odricali džeparca za užinu da bi kupili stripove sa junacima poput Alana Forda, Zagora... Potom su došla neka druga vremena, odrastanje i poprilična stanka od stripa da bi se igrom slučaja prije dvije godine u moj život opet vratila ta zaraza iz djetinjstva”, kaže nam Davor.
Iako se zlatne godine stripa na Balkanu vežu za kraj prošlog vijeka, ljubitelji stripa i strip crtači su opstali, i jedni i drugi vjeruju da za ovu umjetnost tek dolaze bolja vremena, Tako Milorad Vicanović Maza, jedini profesionalni strip autor u Republici Srpskoj i čovjek koji već 11 godina oraganizuje Salon stripa u Laktašima smatra da ovakvi događaji doprinose popularizaciji stripa.
“Strip scena, se kod nas počela stidljivo pokazivati krajem 90-ih, da bi puni zamah dobila osnivanjem udruženja " Deveta dimenzija" i organizovanjem Salona stripa u Laktašima. Sve vise mladih, ali i onih koji su se nekada bavili stripom se pridružuje Udruženju, što pokazuje da interes za bavljenje stripom postoji, a mi kroz svoje aktivnosti nastojimo pomoći da se otkriju talentovani mladi autori i autorke, da se stvara i čitalacka publika jer je i to važan segment oživljavanja stripa na ovim prostorima. Pored toga, želimo skrenuti pažnju i na ogroman potencijal koji strip ima u nastavnom procesu, a što kod nas uglavnom nije prepoznato”, priča nam Vicanović koji se stripom počeo baviti osamdesetih godina prošlog vijeka, a svoj prvi rad objavio je 1985. godine. Kaže nam da je za njega strip izuzetno važan , jer od prvog susreta sa stripom kao čitaoc i svojih prvih poteza olovkom sve je nekako vodilo ovome što je danas i čime se bavi.
Do sada je za izdavača iz Francuske, kuće Delcourt i Soleil, objavio 30 albuma, od kojih se mnogi takođe objavljuju i u Belgiji , Holandiji, Njemačkoj, Italiji, Indiji, Japanu, SAD, a kod nas serijal "WUnderwaffen" koji sam predstavlja skoro polovinu Vicanovićeve produkcije.
Po pitanju žanra nije isključiv jer nešto što ranije nije radio za njega predstavlja profesionalni izazov.
“U ovome poslu se uči i napreduje do kraja i morate biti sebi najžešći kriticar. Kad to nestane, znači da ste dostigli svoj vrhunac. Ipak istakao bih da sam na počecima bavljenja stripom, najviše radio naučnu fantastiku, što je najčešće kod početnika jer vam taj žanr omogućava, da tako kažem, najveću kreativnu slobodu, a i dan danas se rado bavim tim žanrom u kratkim formama koje će, nadam se, jednog dana dovesti i do nečega konkretnijeg, u vidu albuma”, istako je naš sagovornik.
Zoran Pejić, predsjednik udruženja „Deveta dimenzija”, kaže da je ova manifestacija kruna rada udruženja a da je broj posjetioca tokom jučerašnjeg i današnjeg dana pokazatelj da ljubitelja stripa u Banjaluci itekako ima. Takođe ističe da je naš prostor bogat talentima za crtanje ali i konkretno za slikarstvo.
“U našem strip časopisu Parabellum, do sada je izašlo 8 brojeva, imamo rubriku za mlade strip autore gdje oni objavljuju svoje stripove i ilustracije tako da sa pravom mislim da je pred stripom Republike Srpske ali i regiona svijetla budućnost”, istakao je. Na pitanje da li značaj devete umjetnosti prepoznaju i institucije kaže da strip u RS ima odličnu podršku države, Grada Banjaluka, kao i ministarstava nadležnih za umjetnost, kulturu i izdavaštvo, ali da od Ministarstva civilnih poslova BIH nisu nikada dobiti pomoć. Uvijek im je, kroz smjeh kaže Pejić, nedostajalo par bodova da im projekat bude odobren.
U razgovoru smo se dodatakli i stereotipa iz američkih filmova i serija koji se obično vežu za obožavaoce stripova, koji su prema ocjeni Pejića, obično pretjerivanje.
“U našem Udruženju imamo članove koji su visoko obrazovani-doktore nauka i magistre, stripove objavljuje profesor na fakultetu što dovoljno govori o strip kolekcionarima i strip publici”, istakao je.
Na sajmu je Bazar stripa gdje posjetioci mogu razgledati i kupiti najaktuelnija izdanja, ali i antikvarne stripove.
Ovdje smo susreli Predraga Ikonića jednog od dvojice strip autora koji su zaslužni što sada junake Petra Kočića možemo upoznati i u formi stripa u albumu naziva „Stripovjetke“.
Kaže nam da su u atorskom smislu, “Stripovjetke”, do sada bile možda i najveći profesionalni izazov za njega. Riječ je o flip izdanju sa jedne strane je na našem, a sa druge na ruskom jeziku. U saradnji sa Francuskim institutom, radiće se prevod i na francuski jezik. Inače Ikonić je ljubav prema stripu otkrio u ranom djetinjstvu i od samim početaka je želio da stvara svoje stripove.
“Djeca lako razumiju svijet i jezik stripa. Bilo je to tako i u vrijeme dok sam ja bio djete, ali i sada što može zaključiti i po broju djece na strip radionicama, tako da sam ubjeđen da je ovaj Salon već ispunio svoj cilj”, naglasio je naš sagovornik i podsjetio da publika ima priliku vidjeti osam izložbi, a da je za članove udruženja najbitnija Treća koja predstavlja radove 20 trenutno najaktivnijih stripadžija sa ovih prostora, zajedno sa radovima pokojnog Mira Mlađenovića - domaće strip legende.
Nakon ove premijerne postavke Treća izložba stripa Srpske krenuće na turneju širom BiH.
