<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Poljoprivredna katastrofa u BiH

SUŠA

Višemjesečna žestoka suša i vrlo visoke temperature nanijele su velike štete prinosima kukuruza, ali i celokupnoj poljoprivredi u BiH.

07. august 2012, 12:00

Kiša, koju poljoprivrednici prizivaju, nikako da padne, a prema vremenskim prognozama, neće je biti ni narednih dana. Iako će u danima koji slijede doći do postepenog smanjenja temperatura, pa živa u termometru neće prelaziti 35 stepeni Celzijusa, kiša koja bi donijeli bar mali spas poljoprivredi na našem području, nažalost neće pasti. Posljedice takve situacije osjetiće građani kad, kako se najavljuje, zbog katastrofalne poljoprivredne godine dođe do povećanja cijena kukuruza, što će uticati na lanac poskupljenja hrane.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Semberije, rekao je da su pod uticajem suša nastale ogromne štete na poljoprivredi, a ukoliko se produži ovo sušno vrijeme, najviše će stradati kukuruz.

“Poslije kukuruza, najviše štete trpe soja i povrće koje se sadi za jesen, poput kupusa, koje neće imati svoje prave prinose pošto ni ono ne podnosi sušu. Situacija na terenu je jako teška, jer od prinosa kukuruza zavisi i stočni fond. Stočari će dolaziti u situaciju da će morati hitno prodavati stoku, jer neće imati kukuruz, koji je osnovna namirnica za ishranu stoke. Već je sad kukuruz uništen, negdje 60 odsto, a na nekim mjestima i mnogo više, pa zaista možemo reći da je situacija u poljoprivredi jako teška”, rekao je Maletić za naš portal.

Dodao je da se situacija može popraviti samo kada bi se na nivou države uvezao kukuruz po znatno nižoj cijeni, ali da ta odluka ne zavisi od poljoprivrednika, nego od onih koji vode državu.

“Da bi domaća proizvodnja opstala, mora se nešto uraditi. Ranije se kukuruz uvozio po nižim cijenama, što je uticalo na naše cijene, pa bi bilo dobro da i sad to urade. Ukoliko se suša nastavi naredih deset dana, onda će neminovno doći do poskupljenja hrane, koje će stanovništvo osjetiti. Voće i povrće se ipak bolje održalo, jer poljoprivrednici koji proizvode te namirnice u vremenima suše imaju pomoć sistema navodnjavanja”, objasnio je Maletić.

Istakao je da bi poljoprivrednici koji se u Semberiji i Posavini bave žitaricama trebalo da imaju sisteme navodnjavanja, ali da su lokalne zajednice više zainteresovane da grade zgrade i solitere, nego da pomognu njima u izgradnji ovih sistema.

Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH,  rekao je da stanovništvo BiH vidi da nas je zadesila klimatska katastrofa koja se odražava na poljoprivredu, a riječ je o suši koja već ulazi u treći mjesec.

“Od početka šestog mjeseca nije bilo dužih kiša osim sporadičnih slučajeva pljuskova na određenim mjestima, ali većina zemlje je cijelo vrijeme bila bez padavina. To se negativno odrazilo na sve proljetne kulture, a naročito na najvažniju ratarsku kulturu – kukuruz, koji se najviše i uzgaja u cijeloj BiH. Iako je je još rano govoriti o brojkama, ipak možemo reći da će rod kukuruza biti između 60 i 70 odsto manji. Uz kukuruz, stradale su i povrtlarske kulture, naročito krompir, koji zauzima daleko najviše površina koje se bave poljoprivredom, a on se uglavnom sije tamo gdje se ne vrši navodnjavanje. Naravno, sve ostale vrste povrća koje nisu pod navodnjavanjem su stradale, tako da se na tim područjima može proglasiti totalna šeteta. Čak i gdje se vrši navodnjavanje, zbog visokih temperatura jako je teško održati normalan razvoj biljaka. Usljed visokih temperatura, između 30 i 40 stepeni Celzijusa, prestaje razvoj biljaka i dolazi do jako velikog gubljenja vlage, koja se ne može nadomjestiti navodnjavanjem”, rekao je za BUKU Jeleč.

Dodao je da su stradali prinosi sijena i da je paša životinja jako ugrožena, a dovodi se u pitanje i napajanje stoke u brdskim krajevima.

“Na početku ove godine imali smo nepogode u poljoprivredi, prije svega mislim na majski snijeg koji je nanio štete na plastenicima u Hercegovini, ali i u dobrom dijelu voćarske proizvodnje. Posljednih šest godina bile su izrazito sušne, a ova je definitivno najgora po tom pitanju. Zbog svih ovih posljedica, ovu godinu za poljoprivredu zaista možemo smatrati katastrofalnom”, kaže Jeleč, napominjući da ovo nije problem koji je rezervisan samo za BiH, nego da je prisutan u regionu, ali i u svijetu.

Objasnio je da, uz klimatski nepovoljnu situaciju, imamo i ulogu države koja ne ide na ruku poljoprivrednicima.

“Uloga države kad je poljoprivreda u pitanju je neproduktivna. Prisutno je razbacivanje i koruptivna, pa čak i kriminalna raspodjela sredstava koja su namijenjena podršci poljoprivredi, tako da se može reći da je u toku poslijeratnog perioda uticaj države na poljoprovredu konstantno negativan”, istakao je on.

Voće, bašte, mlijeko

Rod voća u selima u dolini Vrbanje i na sjevernim obroncima Vlašića biće za oko 60 odsto manji od očekivanog, rekao je predsjednik Udruženja proizvođača voća iz Kotor-Varoša Vladimir Dragoljević.

“Rod će biti umanjen zbog jakog mraza početkom aprila, kao i zbog niskih temperatura u februaru. Tropske vrućine u julu dodatno si uticale na prinos voća na parcelama koje nisu navodnjavane. Tamo gdje je bilo navodnjavanja, vrućine nisu uticale na rod i na kvalitet voća", istakao je prije nekoliko dana Dragoljević.

Na području opštine Kotor-Varoš pod voćnjacima je oko 40 hektara, a u posljednjih pet godina, u kotorvaroškim selima, podignuto je oko 100 novih zasada voća.

Suša pustoši ratarsku kulturu i voćnjake u Lijevče polju, gdje najviše stradavaju kukuruz i zasadi jabuka, a odolijeva joj jedino povrće u baštama na okućnicama koje se zalivaju.

Poljoprivredni stručnjaci tvrde da će, s obzirom na globalno otopljavanje, u perspektivi poljoprivreda biti moguća samo ako se obezbijede sistemi za navodnjavanje. U Lijevče polju, to podrazumijeva uređenje postojeće i izgradnju nove mreže kanala koji štite od poplava i akumulišu vodu za navodnjavanje u sušnim periodima.

Jedino su domaćini u Lijevču koji zalivaju bašte i okućnice, kao i oni koji su uveli savremeno navodnjavanje po sistemu "kap po kap", zadovoljni i urodom i kvalitetom povrtlarskih kultura, ali riječ je samo o malim površinama na okućnicama koje zadovoljavaju isključivo vlastite potrebe za povrćem i voćem.

Na okućnici u lijevčanskom selu Maglajani, porodica Majstorović gaji povrće za potrebe svog domaćinstva, a kada je riječ o paradajzu, ovdje se već godinama sije autohtona sorta poznata pod imenom "volujsko srce", čijim prinosom i kvalitetom se ponose i ove sezone.

Na području Modriče šteta od suše na usjevima kukuruza trenutno iznosi 60 do 70 odsto, a ako narednih dana ne padne obilnija kiša ovakve štete mogu se očekivati i u prinosima, izjavio je Jovo Mišić, šef Odsjeka za poljoprivredu pri opštinskom Odjeljenju za privredu i društevene djelatnosti.

"Nepovoljne vremenske prilike početkom ljeta uticale su na loše oprašivanje kukuruza i nedovoljan rast klipa, a zbog trenutne suše nema nalijevanja zrna, pa se očekuje znatno niži rod od prosjeka", rekao je Mišić i dodao da je u modričkom ataru pod kukuruzom 8.950 hektara.

On je naglasio da je posebno teška situacija u brdskim predjelima gdje se stanje može okarakterisati kao elementarna nepogoda.

Mišić je preneo zabrinutost stočara da neće prikupiti dovoljno hrane za 2.500 grla krupne stoke, 10.000 ovaca i 5.000 svinja, koliko se procenjuje da uzgajaju stočari na području Modriče.

Na ovom području nema sistema za navodnjavanje većih površina pod žitaricama.


Mljekari iz Tuzlanskog kantona traže da zbog suše bude proglašena prirodna nesreća, jer već dva mjeseca nemaju stočne hrane.

Iz Udruženja proizvođača mlijeka Tuzlanskog kantona poručuju da je situacija i suviše složena i da se svi moraju uključiti u rješavanje ove problematike, kako bi se barem dijelom ublažile štete, ali i posljedice suše na ovim prostorima.

Svjetska poljoprivreda


Zbog ovakve situacije u oblasti poljoprivrede, voćarstva, mljekarstva i srodnih grana ubrzo se može očekivati rast cijena hrane, a iste najave stižu iz regiona i svijeta.

Američka je proizvodnja kukuruza pala je za gotovo 90 odsto, pa se predviđa i 60 milijardi tona kukuruza manje za izvoz. Značajno je manja i proizvodnja soje, te drugih žitarica, što će se, nema sumnje, odraziti na poskupljenje stočne hrane, a u konačnici onda i mesa. U SAD-u će prema najavama najviše poskupjeti goveđe meso, nakon toga slijede mliječni proizvodi, jaja i svinjetina.

Ministarstvo poljoprivrede u Rusiji takođe je reklo da je i kod njih već stradalo 1,5 miliona hektara različitih kultura, zbog čega su i procjenu svoje proizvodnje žitarica u ovoj godini smanjili s prvobitnih 95 na 85 miliona tona.

Izgledi da će se u narednim danima situacija promijeniti nisu izvjesni, pa na kraju možemo konstatovati da nam slijedi jako težak period, jer kad poljoprivreda strada, posljedice toga neminovno moraju osjetiti svi građani.