<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Građani se zadužuju iz nužde

ZADUŽIVANJE

U zadnje vrijeme, građani se ne zadužuju samo podizanjem kredita, nego i u prodavnicama, tako što uzimaju prehrambene proizvode na odgođeno plaćanje, veresiju i slično, a nužda ih je natjerala na takve korake. Standard najvećeg broja potrošača je dosta nizak, a prilivanja sredstava u jednoj porodicu nisu dovoljna da bi se njima podmirile potrebe za normalan život

28. august 2012, 12:00

Svaki građanin Republike Srpske zadužen je u prosjeku 1.681 KM kod banaka i mikrokreditnih organizacija, što je više nego duplo u odnosu na prosječnu platu od 818 KM, podaci su Agencije za bankarstvo RS. Banke su, u prvoj polovini godine, u RS, stanovništvu plasirale 1,7 milijardi KM, a mikrokreditne organizacije 242 miliona kreditnih sredstava.

Krediti građana za stambene potrebe iznose 513,3 miliona KM i takođe bilježe rast od dva odsto u odnosu na prošlu godinu. Građani BiH su, na osnovu kratkoročnih kredita, na kraju marta bili zaduženi 4,14 milijardi maraka, što je za 165 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine, podaci su Centralne banke BiH. U odnosu na isti mjesec prošle godine, zaduženost stanovništva za kratkoročne nenamjenske kredite veća je za 278 miliona KM.

Podsjetimo da je na kraju 2009. godine zaduženost po stanovniku iznosila 1.393 KM, dok je 2010. godine iznosila 1.407 KM. Zaduženost po glavi stanovnika, po kreditima banaka, na kraju prošle godine iznosila je 1.501 KM.

Prema namjenskoj strukturi kredita građanima, najveće učešće, od 65 odsto, imaju kratkoročni i dugoročni krediti za opštu potrošnju, u iznosu od 1,4 milijarde KM. U namjenskoj strukturi kredita za opštu potrošnju, prevladavaju nenamjenski gotovinski krediti, čiji je iznos na kraju prvog tromjesečja bio 1,06 milijardi KM, sa stopom pada od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu.

Krediti građanima po karticama i prekoračenja po računima ukupno iznose 174 miliona KM i imaju stopu rasta od četiri posto u odnosu na kraj prošle godine. Ostale namjene kredita, kupovina robe široke potrošnje, kupovina automobila, kupovina hartija od vrijednosti, lombardni krediti i slično iznose 140,7 miliona KM ili 10 posto.  

Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović ističe da se ljudi kod nas zadužuju iz nužde.

“Neko podiže kredite da bi riješio stambeno pitanje, a neko da nabavi namještaj, a neko da bi otišao na godišnji odmor. U zadnje vrijeme, građani se ne zadužuju samo podizanjem kredita, nego i u prodavnicama, tako što uzimaju prehrambene proizvode na odgođeno plaćanje, veresiju i slično, a nužda ih je natjerala na takve korake. Standard najvećeg broja potrošača je dosta nizak, a prilivanja sredstava u jednoj porodicu nisu dovoljna da bi se njima podmirile potrebe za normalan život”, rekao je za BUKU Petrović.

Dodaje da se od novca koje porodica ima na raspolaganju prvo plaćaju režije, stanovanje, grijanje, struja i voda, a prioritet u plaćanju ovih računa je logičan, jer njihovim neplaćanjem, oni se samo uvećavaju.

“U prinudi da se zadužuju, potrošači se uvijek nadaju da će uspjeti da riješe sve troškove koje imaju, da će im u budućnosti biti bolje. Većina takvih porodica ’steže kaiš’ da bi sve kredite vratili, ali svaka porodica je specifična za sebe i tu nema nekog pravila kako da se sastavlja kraj sa krajem”, napominje Petrović.

Marko Đogo, rukovodilac sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS SWOT, kaže da nije adekvatno djeliti dug stanovništva na sve građane Republike Srpske i adekvatnije ga je podijeliti na broj zaposlenih.

“Ne postoji tačno određena granica duga nakon koje rast zaduživanja automatski  prestaje. Ako pogledamo koliko su zaduženi građani Hrvatske, oko 2,5 puta više od građana BiH, čak i ako uzmemo u obzir broj zaposlenih i nivo plata, te rezerve likvidnih sredstava koje posjeduju banke u BiH, moglo bi se pomisliti da i kod nas još ima mjesta za dodatno zaduživanje. Međutim, dalje zaduživanje zavisi od spremnosti banaka da se izlože dodatnom riziku plasmana u BiH. Konkretnije, kada bi banke odobravale dugoročnije kredite, a samim tim i preuzele veći rizik, ukupna zaduženost građana bi rasla, ali bi oni mogli da servisiraju prispjele anuitete, koji ne bi prelazili trećinu ili čak polovinu njihovih mjesečnih primanja”, rekao je Đogo za BUKU.

Dodaje da nestabilna politička i privredna situacija u BiH, te pritisak regulatora u razvijenim zemljama da se njihove banke više ne izlažu rizičnim plasmanima u zemljama Jugoistočne Evrope, čini da ta spremnost za preuzimanje dodatnog rizika nije velika i samo ako dođe do sređivanja ukupne situacije u BiH i izgleda za brži razvoj, može se očekivati značajniji rast zaduženosti građana.

“Život na kredit je normalna pojava za određene dobne skupine, uglavnom za mlade samce i bračne parove, u svim razvijenim zemljama. Doduše, ne u dijelu da se hrane na kredit, ali da putuju na kredit i namještaju kuće i stanove, to svakako. Problem je što ova normalna pojava biva pogođena u vremenima krize kada mnogi ostaju bez posla. Šta oni mogu očekivati zavisi od daljeg razvoja privredne situacije u zemlji i toga koliko im je posao i nivo prihoda siguran”, objasnio je Đogo.

Napominje da veličina kredita zavisi od potreba i preferencija dužnika, a činjenica je da u našem društvu očekivani životni standard, i pored teške privredne situacije, iz godine u godinu raste, pa građani žele sve veće stanove, skuplje automobile, raskošnija ljetovanja, pa u skladu sa tim i njihovi kreditni zahtjevi rastu.

Ekonomisti upozoravaju da zaduženost u BiH dostiže tačku usijanja, upravo zbog toga što građani mahom dižu kredite za tekuću potrošnju i servisiranje dugova, umjesto da na bilo koji način obrću novac. Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević kaže da većina ljudi u BiH živi u teškim finansijskim prilikama i da nema novca da opremi djecu za školu, nabavi ogrev ili spremi zimnicu.

“Zato su prisiljeni da se zadužuju! Mnogo je i onih koji ne mogu da se nose sa ratama starih kredita, pa dižu nove i tako izbegavaju plenidbu stvari. Problem je što nivo proizvodnje konstantno pada, a zaduženost građana i privrede raste. Radnici masovno ostaju bez posla, a preduzeća se gase, što ljude tera da se zadužuju, kako bi preživeli do nekih boljih vremena”, rekao je Milojević ranije za Press.

Banke zaradile 153 miliona KM


Banke u RS za samo šest mjeseci ove godine ostvarile su 153,2 miliona maraka prihoda od kamata na kredite, što je u odnosu na isti period lani više za 11,4 miliona maraka, podaci su Agencije za bankarstvo RS.

U Agenciji ističu da osnovne prihode banaka čine prihodi od kamata i slični prihodi, te da su oni u prvom polugodištu 2012. godine iznosili 169,8 miliona KM. Ovi prihodi čine 73 odsto ukupnih prihoda banaka.

U strukturi tih prihoda najznačajniji su prihodi po kamatama na kredite, koji iznose 153,2 miliona KM ili 90 odsto i imaju stopu rasta od sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine - naveli su u Agenciji za bankarstvo RS.

Prihodi od kamata i slični prihodi za šest mjeseci prošle godine iznosili su 158,4 miliona KM, a u njihovoj strukturi, najveće učešće imale su kamate po kreditima, koje su iznosile 142,6 miliona KM.

Ukupni prihodi banaka u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 231,3 miliona KM i imaju stopu rasta od tri odsto u odnosu na stanje iz prvih šest mjeseci 2011. godine.

Ukupni rashodi iznosili su 190,7 miliona KM i imaju stopu rasta od tri odsto u odnosu na isti period lani.

Vezan tekst:

Stanovnici BiH sve više tonu u siromaštvo