<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Nelson Mandela: Prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike

Na današnji dan 1990. godine Nelson Mandela oslobođen je poslije 27 godina robije u južnoafričkim zatvorima...

11. februar 2015, 12:00

12. juna 1964. godine Nelson Mandela, Volter Sisulu i još šest vođa Afričkog Nacionalnog Kongresa, crnačkog oslobodilačkog pokreta protiv rasističkog režima u Južnoj Africi, osuđeno je na doživotnu robiju.

U procesu ukidanja rasne diskriminacije, većina je oslobođena poslije tri decenije, uključujući Mendelu, koji je potom postao prvi crni predsjednik Južne Afrike.

Legendarni Nelson Mandela je 10. maja 1994. godine položio zakletvu kao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike.

Kad su Mandela i njegova dva zamjenika Thabo Mbeki i F.W. de Klerk položili zakletvu pred zgradom vlade, Mandela je rekao: "Stvorićemo društvo u kojem se svi građani Južnoafričke Republike, kako crnci tako i bijelci, mogu pronaći, bez straha u njihovim srcima da će im biti oduzeto njihovo urođeno pravo, dostojanstvo čovjeka – dakle, napravićemo naciju koja će živjeti u miru sa samom sobom i u miru s drugima.”

Mandela se na funkciji predsjednika zadržao do 1999. godine, a karijeru mu je obilježila borba protiv apartheida.

On je u mladosti studirao pravo. Bio je aktivan u političkom pokretu za ostvarenje prava crne većine u Južnoj Africi. Godine 1961., bio je jedan od osnivača vojnog krila Afričkog nacionalnog kongresa koje je organizovalo sabotaže. Zbog ove aktivnosti, bio je optužen za terorizam, zbog čega je proveo 27 godina u zatvoru (1964. − 1990.).

Od 1985, apartheid je počeo slabjeti pod pritiskom međunarodnih sankcija i neumorne borbe protivnika režima. Kad je Mandela pušten iz zatvora, počeo je ponovo da se bavi politikom i započeo je pregovore s Frederikom de Klerkom, zadnjim predsjednikom iz režima apartheida, zbog čega su obojica primili Nobelovu nagradu za mir 1993. godine.

Mandela je bio poštovan zbog svog pomirljivog stava prema bijelcima i zbog napora koje je uložio da ujedini Južnoafrikance, koji su vijekovima živjeli rasno i plemenski podijeljeni.

Nelson Mandela se nikada nije dvoumio po pitanju demokratije i jednakosti. Uprkos provokacijama, on nikada na rasizam nije odgovorio rasizmom. Njegov život je inspiracija za sve one u Južnoj Africi i u cijelom svijetu, za sve one koji žive potlačeni ili kao građani drugog reda, za sve one koji žele to da pobijede.

Poslije okrutnih godina neljudskog apartheida, život se ipak za milione obespravljenih crnaca promijenio, postali su jednakopravni građani Južnoafričke Republike čija vlada donosi program u kojem stoji “za svakog građanina struja, voda, krov nad glavom i zaposlenje”, ali i bez obzira na taj privredni program, siromaštvo je i dalje bilo veliko.

Današnja Južna Afrika suočena je s pitanjem može li se posao koji Mandela započeo završiti ili bar unaprijediti, jer prvobitni cilj ove borbe je bio emancipovati crne stanovnike politički, ali i ekonomski.

Danas crnci uživaju pravo glasa, ali osuđeni su i dalje na siromaštvo crnačkih prigradskih naselja gdje su nekad morali živjeti, a zemlja se mukotrpno bori s nasljeđem segregacijskog režima. U prirodno bogatoj regiji koji je prvi svjetski proizvođač platine i zlata, polovina stanovnika živi ispod praga siromaštva, a bez posla je svaki četvrti radno sposoban stanovnik.

Bez posla mladi se okreću kriminalu i s oko 50 ubijenih svakoga dana Južnoafrička Republika je u svijetu među prvima po stopi smrtnosti, a jaz između bogatih i siromašnih produbljuje se unatoč ulaganju u socijalne programe.

Ljudi iz ove zemlje smatraju da je Nelson Mandela dobro započeo promjene u Južnoafričkoj Republici, ali da su oni koji su ga naslijedili zakazali.

Bivši predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela preminuo je 5.12.2013.godine u 96-godini života.





Za BUKU priredila Maja Isović