Ršumović je rekao da su slijepi pjesnik Filip Višnjić i hromi Vuk Stefanović Karadžić vodili Srbe u Evropu i natjerali velikog Getea da uči srpski jezik.
"Upravo zato, svaka prevedena srpska reč znači i pruženu ruku ka Evropi i svijetu", dodao je Ršumović.
On je podsjetio da su srpski vladari od starina ukazivali na potrebu da se Srbi opismene i nacionalno ojačaju kroz književnost, te da je otuda i onaj vapaj - "Knjiga, knjiga, braćo, a ne zvonci i praporci".
Ršumović je istakao da knjiga, kao izum epohe, ne izumire i da je ovaj beogradski sajam najbolja potvrda za to.
U ime počasnog gosta, Poljske, okupljenima se obratila poljska književnica Olga Tokarčuk, kandidat za Nobelovu nagradu za književnost, koja je naglasila da je čitanje sveto stanje i poručila da onaj koji zatekne dijete da čita, ne treba da ga ometa, jer će ono izrasti u velikog čovjeka.
Ona je dodala da knjiga navodi čovjeka da mašta, traži, da gradi sebe i zemlju, a da se Srbija izgradila kroz svoje velike pisce i pjesnike - Ivu Andrića, Danila Kiša, Milorada Pavića, Davida Albaharija.