Nakon što je Udruženje gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonjić Grada ispred Koalicije za zaštitu Sane uputilo prigovor na postupak izdavanja ekološke dozvole za malu hidroelektranu “Medna” na rijeci Sani, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je prekinulo isti postupak, do donošenja odluke Okružnog suda u Banjaluci o tužbama Ekološkog pokreta “Zelenkovac” i opštine Ribnik o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu male hidroeletrane “Medna”.
Podsjetimo prvi investitor “LSB Elektrane” iz Banjaluke, pokušao je da izgradi malu hidroelektranu (MHE) “Medna” na samim izvorima rijeke Sane. Izgradnju je započeo, uprkos činjenici da je Prostornim planom Republike Srpske gornji tok rijeke Sane predviđen kao park prirode, a izvori Sane da budu pod strogim režimom zaštite, zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti. Koalicije za zaštitu Sane se protivi izgradnji hidroelektrane na izvorima.
Vlada RS je usvojila Uredbu o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, kojom je rijeka Sana svrstana u prvu kategoriju. Samo 3 rijeke u RS su u ovoj kategoriji. Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS dostavio je stručno mišljenje sa 10 razloga zašto se na izvorima Sane ne bi smjela izgraditi MHE.
Važno je napomenuti da se od samog početka najave za ovaj projekta, lokalno stanovništvo žestoko usprotivilo izgradnji hidroelektrane na javnoj raspravi o procjeni uticaja MHE na životnu sredinu. Opštine Ribnik i Mrkonjić Grad, na čijim teritorijama se nalaze izvori rijeke Sane donijele su odluke u kojima se protive izgradnji MHE, a Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS je u dva navrata dao negativno mišljenje o planovima za izgradnju MHE, jer su to područje već predložili za Regionalni park prirode, gdje bi gornji tok rijeke Sane imao status ‘strogi režim zaštite’.
Boro Marić iz Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonjić Grada rekao je da Koalicija za zaštitu Sane postoji skoro 3 godine i za to vrijeme je aktivno radila na kampanji protiv izgradnje mini hidroelektrane na izvorima rijeke Sane.
“Pored prikupljanja potpisa za peticiju, javnih akcija u Banjaluci i u gradovima kroz koje Sana teče, imali smo nekoliko okupljanja i na samim izvorima Sane, od kojih je posljednje, za 22. april - Dan planete Zemlje, okupilo preko stotinu učesnika. Kampanja je došla do trenutka kada dajemo nadležnim institucijama izbor da odluče, da li se opredjeljuju za zaštitu ovog područja, ili nastavljaju sa planom izgradnje male hidroelektrane, što vodi ka apsolutnoj devastaciji ove rijeke, njenog izvorišta i okoline. Ukoliko se nastavi sa planovima izgradnje mini hidroelektrane, kampanju ćemo svakako da nastavimo”, rekao je za BUKU Marić.
Objašnjava da su na izvorima Sane očigledne promjene klime, ljeta su sve sušnija i toplija i već sad u netaknutom ekosistemu postoje veliki problem sa sušom, a izgradnjom akumulacije i odvođenjem vode kroz cijevi desila bi se katastrofa na šta je i Zavod ukazivao.
Marić objašnjava da je koncesija ranije preprodana koncesionaru “EHE d.o.o” iz Banjaluke, koji kao i prethodni koncesionari, ne posjeduje ekološku dozvolu, kao ni dozvolu za građenje.
“Počinjući radove i probijanjem pristupnog puta, sječom obalnog pojasa bez dozvola grubo su prekršeni Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o uređenju prostora i građenju, Zakon o koncesijama i mnogi drugi propisi Republike Srpske. Od početka je postupak izdavanja ekološke dozvole netransparentan, počev od urbanističke saglasnosti, zatim procjene uticaja na životnu sredinu i na kraju zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole. Cijeli popstupak se skriva od javnosti. Urbanistička saglasnost je data iako su svi koji su dostavili svoja mišljenja bili protiv. Javna rasprava o studiji uticaja na životnu sredinu je zakazana na nezakonit način”, ističe on.
Napomnije da su institucije suda po pitanju rijeke Sane već dva puta odlučile u korist Koalicije i to kada je tuženo nadležno ministarstvo za izdavanje odluke o odobrenju Studije uticaja na životnu sredinu male hidroelektrane “Medna”, te se nadaju da će i u budućnosti ove institucije biti nepristrasne i odlučivati pravedno i u skladu sa zakonom.
Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke rekla je da će Koalica svoje daljnje aktivnosti usmjeravati u zavisnosti od odluke suda.
“Obzirom da je dva puta donesena presuda o poništenju odluke o odobrenju Studije uticaja na životnu sredinu MHE Medna, očekujemo da će Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS poništiti studiju uticaja na životnu sredinu, jer ima dovoljno razloga za takav potez. Sa druge strane, Koalicija za zaštitu Sane je istom ministarstvu podnijela inicijativu za prethodnu zaštitu gornjeg toga rijeke Sane, u skladu sa Prostornim planom RS do 2015. godine. Takođe, bez obzira što ne sumnjamo da ćemo uspjeti u našoj namjeri da odbranimo Sanu od onih koji Sanu vide samo kao mogući izvor nelegalnog bogaćenja, Koalicija će do kraja raditi i insistirati na pronalaženju i kažnjavanju onih koji su omogućili da se ovoliki broj nelegalnih radnji dogodi, kao i onih koji su imali obavezu, a nisu nista preduzeli da se obezbjedi poštovanje zakona i međunarodnih konvencija. Pored toga, zalagaćemo se i nakon proglašavanja zaštićenog područja za njegovo održivo upravljanje, te podržati aktivnosti koje mogu da doprinesu razvoju održivih vidova turizma u tom kraju”, rekla je Crnković za BUKU.
POSLJEDICE
Objašnava da izgradnja hidroelektrane predstavlja najgori mogući oblik upravljanja prirodnim bogatstvom i to ne samo za građane Mrkonjić Grada već za sve građane koji žive uz Sanu i za Sanu.
“Nepovratno bi bile narušene ambijentalne vrijednosti koje su u gornjem toku Sane izvanredne i bio bi blokiran svaki dalji napredak i razvoj ruralnih područja u blizini izvora. Takođe, gornji kanon u dužini od 3km bi presušio što bi izazvalo katastrofu po ihtiofaunu, faunu i floru u kanjonu i oko njega. Na sreću do toga neće doći jer je mnogo poštovaoca prirode i mještana stalo u odbranu ovog čudesnog ekosistema. Kad uspijemo u svom nastojanju da zaštitimo Sanu, bićemo srećni i ponosni kao iskreni ljubitelji prirode, a generacije koje dolaze poslije nas biće zahvalne što smo im sačuvali obilje pitke i zdrave vode, osnove života na zemlji”, zaključuje Crnković za naš portal.
ČLANICE KOALICIJE
Koalicija za zaštitu Sane je neformalna grupa koju trenutno čine 22 udruženja građana, a čiji su ciljevi obustavljanje planova za izgradnju hidroelektrana na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa rijeke Sane.
Koaliciju za zaštitu Sane čine udruženja: Ekološki pokret ‘Zelenkovac’, Udruženje Vrbljanaca, Planinarsko ekološko društvo ‘Vidik’, Centar za životnu sredinu, Planinarsko društvo ‘Čičak’, Ekološko društvo ‘Vrbljanski biseri’, Udruženje gljivara i ljubitelja prirode, Udruženje sportskih ribolovaca Mrkonjić Grad, Udruženje za podršku održivom razvoju ‘Zelene staze’, Udruženje roditelja sa četvoro i više djece ‘Lav’, Društvo sportskih ribolovaca ‘Sana’, Planinarsko-ekološko društvo ‘Kanjon’, Planinarsko sportsko društvo ‘Vitorog’, Udruženje građana ‘Omladinski Centar’, Studentska organizacija PMF, Udruženje nezavisnih stvaralaca i aktivista ‘Geto’, Planinarsko društvo ‘Gora’, Udruženje građana ‘Sanus’, Udruženje građana ‘Iskra života’, Planinarsko sportsko društvo ‘Telekom-Poštar’, Centar za odgovornu demokratiju ‘Luna’ i Studentska organizacija univerziteta u Banjaluci.
Vezan tekst:
