<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Deset godina regionalnog dijaloga

BANJALUKA - ZAGREB

U našem balkanskom mentalitetu priznati su oni političari koji njeguju nekulturu dijaloga, koji lupe šakom od sto. U takvoj atmosferi mi smo sretni što omogućamo uspostavu dijaloga, ali ukoliko generalno posmatramo situaciju mi imamo nedostatak kulture razgovora....

23. oktobar 2012, 12:00

Naučna konferencija“Deset godina regionalnog dijaloga“ sa temom „Banjaluka-Zagreb: Na putu u Evropu“ u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert Stiftung-a i Centra za međunarodne odnose počela je sinoć u Banjaluci, a okupili su se književnici, medijski radnici, istoričari i drugi stručnjaci iz zemlje i regiona.

Na konferenciji će učestvovati mnogi predstavnici iz vladinog i nevladinog sektora, a između ostalih na konfereciji će biti prisutni: Marija Nemčić, Hrvatska-radio televizija, Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Vladi Republike Hrvatske, Nataša Tešanović, direktorka Alternativne televizije Banjaluka, Florijan Biber, profesor sa Univerziteta u Gracu i mnogi drugi.

Tanja Topić, iz Friedrich Ebert Stiftung-a rekla je da smo u dijalogu koji je započet na relaciji Banjaluka - Zagreb vidjeli koliko implikacija na dijalog ima ponašanje vladinih predstavnika.


„Vladini predstavnici su na početku ignorisali dijalog i tek vremenom dolazilo je do pomaka, pa ih danas imamo ovdje. Godine i godine rada su nam trebale da ih dovedemo u dijalog sa predstavnicima nevladinog sektora. Problem nam je predstavljala i relacija Zagreb - Banjaluka koja je imala svojih otežavajućih elemenata, puno predrasuda, stereotipa, pogotovo među mladim ljudima. Kad se vratim unazad nikad nisam mogla pretpostaviti da će ovaj dijalog opstati deset godina, ali za to je trebalo puno energije i rada“, rekla je Topićeva za BUKU.

Napominje da mi živimo na prostoru gdje je kultura dijaloga i razgovora strana, jer smo navikli da mi pričamo i da ne slušamo onog drugog.

„U našem balkanskom mentalitetu priznati su oni političari koji njeguju nekulturu dijaloga, koji lupe šakom od sto. U takvoj atmosferi mi smo sretni što omogućamo uspostavu dijaloga, ali ukoliko generalno posmatramo situaciju mi imamo nedostatak kulture razgovora“, objasnila je ona.

Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose rekao je da je dijalog između Banjaluke i Zagreba uspostavljen kao aktivnost koja vodi razvijanju demokratije i razmjeni mišljenja.

„Ovdje je riječ o temama o kojima je potrebno da se diskutuje u regionu i o kojima su otvorena pitanja. No potrebno je naglasiti da su učesnici iz cijelog regiona, a ne samo iz Banjaluke i Zagreba. Tokom godina rada bilo je i raznih primjedbi, opstrukcija i manipulacija, ali tokom deset godina kulturu dijaloga digli smo na visok nivo. Pored dijaloga radili smo na razvijanju otvorenosti, međusobne kritike i svega onoga što čini sadržaj jednog demokratkog procesa“, rekao je za BUKU Šolaja.

Tihomir Cipek sa Fakulteta političkih nauka iz Zagreba rekao je da sama prisutnost ljudi i medija na ovoj konferenciji znači da dijalog postoji.

„Dijalog se od 2000. godine počeo razvijati i svake godine smo se u okviru organizatora ovog događaja družili na ovu ili onu temu vezanu za dijalog. Svaki dijalog je bio težak, ima svađe i mirenja, ali u tom dijalogu nas objedinjuje demokratski etos, ideja mira i komunikacije. Tu zapravo mi i nismo tako loši i očito smo bolji u očima strnaca nego u svojim vlastitim“, rekao je Cipek za BUKU.

Napominje da se i o teškim temama vodi dijalog, ali situacija je takva da se o nekim temama ne možemo složiti.


Nada Tešanović, Ministar za porodicu, omladinu i sport RS rekla je da je tema dijaloga i danas jako aktuelna.

„Iako praktikujemo dijalog svaki dan čini mi se da ne slušamo dovoljno jedni druge. Nakon deset godina rada na dijalogu ipak se može govoriti o nekim postignućima. Iz Vlade RS do sada je dijalog je najviše bio okrenut ka Srbiji i Crnoj Gori, ali u zadnje vrijeme imamo dobre kontakte i sa Hrvatskom“, rekla je Tešanovićeva za BUKU.

Konferencija će trajati do sutra, a teme o kojima će se, između ostalih, diskutovati biće: dometi demokratije, izazovi bezbjednosti na početku 21. vijeka, Evropskoj uniji i njenim vrijednostima, ulozi medija u procesima u regionu – pomirenja i gradnje povjerenja i drugim pitanjima koja doprinose jačanju demokratije.

PREZENTACIJA KNJIGE

Za sutra u 13.15 časova u Hotelu Bosna planirana je prezentacija knjige autorke Armine Galijaš, istoričarke sa Univerziteta u Gracu. Riječ je o naučnom djelu pod nazivom „Bosanski grad u ratnim vremenima - Etnopolitika i svakodnevni životu u Banjaluci 1990-1995“, odnosno, doktorskoj disertaciji, koja je objavljena na njemačkom jeziku  i koja analizira istorijski period Banjaluke od 1990. do 1995. godine.