<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Sezonski poslovi u inostranstvu: Od lova na krabe do grčkih plantaža

Na internetu se mogu pronaći najrazličitije ponude, a neke od najzanimljivijih, ali i najbolje plaćenih su posao lovca na krabe, ribolovca na dalekom ostrvu Svalbard, radnika na naftnim nalazištima u Sjevernom moru… Sve popularniji su i poslovi na brodovima, ali i u Azerbejdžanu i Tanzaniji.

03. juli 2013, 12:00

Da za onog ko hoće da radi posla uvijek ima, potvrđuje sve veće interesovanje stanovnika Republike Srpske koji su spremni da otputuju u najegzotičnije destinacije i rade neke od najopasnijih poslova na svijetu.

Oni stanovnici, koji su godinama na biroima za zapošljavanje, ali i studenti koji žele da zarade džeparac, sve češće se odlučuju za sezonske poslove u naudaljenijim zemljama svijeta. Za plate koje uveliko prevazilaze ovdašnje spremni su i na rizik.

Na internetu se mogu pronaći najrazličitije ponude, a neke od najzanimljivijih, ali i najbolje plaćenih su posao lovca na krabe, ribolovca na dalekom ostrvu Svalbard, radnika na naftnim nalazištima u Sjevernom moru… Sve popularniji su i poslovi na brodovima, ali i u Azerbejdžanu i Tanzaniji.

Lov na krabe predstavlja jedan od najopasnijih, ali i najisplativijih poslova, a ko je spreman da rizikuje život, tokom jedne sezone može da zaradi više od 50 prosječnih plata. Ovaj posao podrazumijeva 24-časovno radno vrijeme u teškim vremenskim uslovima. Lovci na krabe, osim sa opasnim ulovom, moraju da se bore i sa 15 metara visokim hladnim talasima, vjetrom koji dostiže 130 kilometara na čas, mećavama…

Za rad na Sjevernom moru mjesečno može da se zaradi 4.000 evra, dok je na plantažama u Grčkoj plata 2.000 evra. Rad u „Grand kazinu“ u Tanzaniji plaćen je između 2.000 i 3.000 dolara. Na ostrvu Svalbard na Arktiku godišnje se može zaraditi oko 60.000 evra, a na njega se stiže preko Norveške i za rad na tom ostrvu nije potrebna ni viza ni radna dozvola.

Direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju  „Spektar“ Miroslav Vukajlović kaže da potražnja za poslom u inostranstvu nikada nije bila veća.

- Svakodnevno s nama kontaktiraju ljudi koji žele bilo šta i bilo gdje da rade u inostranstvu. Najlakše je otići u zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i na Bliski istok. Tamo se često plate određuju u zavisnosti od toga odakle dolazite – istakao je Vukajlović.

Za one koji nisu spremni na preveliki rizik šansa postoji u Njemačkoj, u kojoj će u idućih 30 godina nedostajati između 300.000 i 500.000 radnika godišnje. Nijemcima su hitno potrebni informatičari i inženjeri, ali i njegovatelji i doktori.

Prema riječima zamjenika direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH Željka Rajića, samo na konkurs za posao njegovatelja u Njemačkoj ove godine prijavilo se više od 900 kandidata, od kojih je 250 dobilo posao.

- Vjerujemo da će iz Njemačke biti još zahtjeva za našim radnicima – istakao je Rajić i dodao da će svi radnici koji su uspjeli da se zaposle u ovoj zemlji imati plaćen prekovremeni rad.

Plata njegovatelja u Njemačkoj biće oko 1.900 evra

Osim Njemačke, ističe Rajić, u pripremi je i sporazum sa Ruskom Federacijom.

- U Rusiji ima oko 3.000 naših ljudi i potpisivanjem sporazuma olakšaćemo im rad – istakao je Rajić.

On kaže da u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH nemaju ponuda za poslove na dalekim destinacijama, niti su imali zahtjeva za to.

- Niko nam se do sada nije obratio za tako „egzotične“ poslove. Međutim, ako bi tražili mišljenje od nas kao državne institucije, onda bismo im svakako savjetovali da budu oprezni kada konkurišu, s obzirom da brojne mogućnosti prevara- istakao je Rajić i dodao da stanovnici treba da budu svjesni da sa mnogim zemljama BiH nema nikakav sporazum, što može da bude opasno.

Berači jagoda


Dobra zarada ovih dana može se očekivati u Finskoj, gdje polovinom ovog mjeseca počinje sezona berbe jagoda koja će trajati do kraja avgusta. Njihovim poljoprivrednicima, kako prenose agencije, nedostaju berači, a posebno ove godine, jer smještaj, hrana i plata od deset do 12 evra po času više nije dovoljna domaćoj radnoj snazi.