<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Švajcarska u nedjelju na referendumu o useljenicima

Švajcarci u nedjelju izlaze na prvi ovogodišnji referendum, na kojem će odlučivati o tome žele li ograničiti broj useljenika u svoju zemlju, koji bi, ovisno o ishodu, mogao imati dalekosežne posljedice po status jedne od najbogatijih zemalja svijeta.

07. februar 2014, 12:00

 Referendum pod nazivom "Ne masovnom useljavanju" organizira Švajcarska narodna stranka (SVP), pojedinačno najsnažnija politička opcija u švajcarskom parlamentu, poznata po svojim konzervativnim, antiimigracijskim, pa i ksenofobnim stajalištima. Traže referendum o ponovnom uvođenju kvota za strance koji smiju useliti u Švajcarsku, ali i za prekogranične radnike, tražioce azila i izbjeglice, jer tvrde da je upravo porast broja useljenika doveo do "oboljenja" švajcarskog društva koje se ogleda u gubitku vrijedne obradive zemlje, prenapučenosti, preopterećenom javnom prevozu, povećanju cijene rada, porastu kriminala, zloporabi traženja azila i "gubitku nacionalnog identiteta".

Švajcarska je 2007. ukinula kvote za strane radnike, a BBC je objavio da je u ovom prijedlogu riječ o ponovnom uvođenju kvota, odnosno ograničavanju broja dozvola boravka na 2.000 godišnje za građane zemalja iz skupine "A8", koje su u EU ušle 2004.

-Ne želim živjeti poput sardine u konzervi - kazao je za tabloid Blick neovisni političar Tomas Minder, zagovaratelj inicijative.

Gradić Zug, 20 kilometara južno od Ciriha, strahovito je niskim korporativnim porezima privukao gotovo 20 hiljada firmi u to nekad siromašno poljoprivredno područje, ali je poplava bogatih došljaka izvana drastično poskupjela troškove života i mnoge mještane primorala na odlazak. Osobito su napeti odnosi Švajcaraca i Nijemaca, unatoč zajedničkom jeziku.

-Nijemci dobivaju dobro plaćene poslove i kupuju kućerine - objašnjava zamjerke Švicaraca vlasnik ortopedske firme Telthin Thorsten Schwenke, i sam Nijemac.

U tu alpsku zemlju godišnje uđe oko 70 hiljada imigranata, a od ukupno osam miliona stanovnika, nešto iznad 23 posto su stranci, što Švajcarsku čini zemljom s najvećim postotkom stranaca u Evropi, poslije sićušnog Luksemburga. Pitanje imigranata stalno je prisutno u švajcarskoj stvarnosti i referendumi o tome se ciklički ponavljaju, ali bi ovaj, ako uspije, mogao dramatično narušiti odnose s Evropskom unijom, jer dira u jedan od temelja EU, slobodu kretanja.

Švajcarska nije članica Unije, ali s njom ima oko 120 potpisanih bilateralnih sporazuma koji uređuju odnose na svim nivoima, a onaj o slobodi kretanja, koji je potpisala prije 12 godina, jedan je od krucijalnih.

Zato se švajcarskim vlastima 'diže kosa na glavi' jer po posljednjem ispitivanju javnog mnijenja uglednog instituta Gfs iz Berna broj onih koji podupiru inicijativu raste i sad iznosi 43 posto, šest posto više nego dvije sedmice prije toga, a broj onih koji joj se protive pada i sad je na 50 posto, pet posto manje nego u januaru, uz sedam posto neodlučnih.

Zagovornici inicijative kažu da mnogi Švajcarci više ne razumiju logiku imigracijske politike kojom se pokušava ostvariti rast privrede samo zato da bi se moglo zaposliti još imigranata.
Protivnike inicijative naročito smeta napad na visokostručne strane radnike, čiji se broj takođe želi ograničiti, jer tvrde da su oni presudni za sadašnju kvalitetu i konkurentnost švicarskih multinacionalnih koncerna u sektorima visoke tehnologije, farmacije, bankarstva, ali i u bolnicama.

Među takvima je najviše Talijana, a odmah iza njih su Nijemci, koji tradicionalno rade u IT, financijskom i zdravstvenom sektoru. Oko polovice zaposlenih u istraživačkom i razvojnom odjelu farmaceutskog diva Roche su stranci, kaže izvršni direktor Rochea, Austrijanac Severin Schwan.

-Pokretač švajcarske privrede su inovacije. Zato su nam nužni visokokvalificirani radnici iz Švajcarske i izvan nje - rekao je Hans Hess, čelni čovjek Swissmena, predstavnik sektora električne energije i inženjerstva.

Od 10 novootvorenih firmi u Švajcarskoj, četiri su u vlasništvu stranaca, a u njima je 2013. bilo zaposleno 30 hiljada ljudi. Stranci su i veći potrošači. Sredit Suisse objavio je da se četvrtina porasta osobne potrošnje od 2008. pripisuje useljenicima.

Podaci govore o tome da su 45 posto zaposlenih u švajcarskom farmaceutskom, hemijskom i biotehnološkom sektoru građani zemalja članica EU, a u hotelskom sektoru radi 40 posto stranaca.

Evropa je i najveći trgovinski partner Švajcarskoj, koja je u nju prošle godine izvezla proizvoda i usluga u vrijednosti 120 milijardi švajcarskih franaka, pa bi pozitivan ishod referenduma snažno ugrozio odnose s EU, koja je upozorila ne samo da neće dopustiti da se ponovno pregovara o slobodi kretanja, nego i na sasvim izgledne protumjere.

-Iluzorno je misliti da bi se ponovno moglo pregovarati samo o slobodi kretanja. Sloboda kretanja je dio unutarnjeg tržišta, dio paketa. Ne može Švajcarska izabrati ono što joj odgovara, a drugo da ostane po strani - rekla je potpredsjednica Evropske komisije i povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo EU Viviane Reding za jedan švicarski dnevnik.

Pregovori se mogu voditi samo globalno, o paketu svih 120 bilateralnih sporazuma Švajcarske i EU, zbog "giljotinske klauzule", koja ih sve međusobno povezuje.

-Takvi pregovori ne bi bili u interesu Švajcarske - rekla je Reding, dodavši i da su neutemeljeni strahovi od dugoročnih posljedica useljavanja po švicarski socijalni sustav, jer socijalnu pomoć u Švajcarskoj prima samo 3,7 posto državljana zemalja članica EU, u odnosu na četiri posto Švajcaraca.

- Švajcarska bi jako teško funkcionisala bez jedinstvenog evropskog tržišta. Šezdeset posto švajcarskog izvoza ostvaruje se prema uslovima iz bilateralnih sporazuma o pristupu jedinstvenom tržištu - poručila je Švajcarcima Reding, dok je predsjednik EK Žoze Manuel Baroso bio još izravniji i jasno rekao da bez slobodnog kretanja ljudi Švajcarska neće imati privilegirani pristup evropskom tržištu.

Zato velika većina švajcarskih političkih stranaka i vlada u cijelosti apeliraju na građane da glasuju "ne" na referendumu, a nedavno su im se u tom nastojanju pridružili Švajcarska udruga poslodavaca i organizacije koje predstavljaju poljoprivrednike, proizvođače satova, hotelsku industriju, osiguravajuće kuće, industriju strojeva i tekstila, bolnički i informatički sektor te znanstvene krugove.

-Odobravanje inicijative ugrozilo bi davno uspostavljene bilateralne odnose s EU - upozorio je ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter, a ministar privrede Johann Schneider-Ammann naglasio kako bi "švicarski poslovni sektor jako teško pronalazio odgovarajuće osoblje, a naišao bi i na nove zapreke prilikom izvoza na tržište EU".

Vlada je građane pozvala i na odbacivanje još jednog referenduma koji se bavi pitanjem useljavanja - tokom godine Švajcarci će se izjašnjavati i o inicijativi organizacije za zaštitu okoliša Ecopop koja okoliš i prirodne resurse kani štititi ograničavanjem useljavanja na 0,2 posto ukupnog godišnjeg prirasta stanovništva.

To prije toga još treba raspraviti i parlament, baš kao i pitanje o tome da se sloboda kretanja ljudi proširi i na Hrvatsku, članicu EU od 1. jula 2013., o čemu je Švajcarska narodna stranka već najavila da će inicirati referendum, prenosi Hina.