Aktivisti Centra za životnu sredinu i Helsinškog parlamenta građana juče su u Ugljeviku obilježili Dan planete Zemlje organizujući akciju ispred termoelektrane Ugljevik.
Cilj akcije je bio i da se predstavi publikacija “Skupa, prljava, otrovna – energija iz uglja i njene mračne tajne”, koja govori o opasnostima proizvodnje energije iz uglja.
Igor Kalaba, koordinator kampanje “Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva” Centra za životnu sredinu rekao je da su ovom publikacijom željeli da predstave aspekte proizvodnje energije iz uglja o kojima se u javnosti malo ili nikako ne govori.
“Predstavnici vlasti koji promovišu projekte novih termoelektrana na ugalj pretjeruju u ocjenama pozitivnih strana tih projekata, dok negativne umanjuju ili ih najčešće uopšte ne pominju. Ovdje prije svega mislim na posljedice po zdravlje ljudi, ponajprije najmlađih i najstarijih, koji su najosjetljiviji na zagađenja vazduha. Zdravstvena šteta takođe rezultira i finansijskim troškovima liječenja i izgubljenih radnih dana“, kazao je Kalaba.
Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle je prošle godine objavio analizu u kojoj su izneseni podaci da bi postojeći i planirani novi pogoni termoelektrana u Tuzli i Banovićima u periodu 2015-2030. godine izazvali gubitak od 39 260 godina očekivanog životnog vijeka, brojne smrtne slučajeve i ukupnu finansijsku štetu u iznosu od 810 miliona evra.
Takođe, organizacija HEAL je objavila najširu studiju takve vrste do sada, gdje termoelektrane na ugalj u Evropi godišnje uzrokuju 23.300 preranih smrti i gubitak od 54,7 milijardi evra.
Publikacija “Skupa, prljava, otrovna – energija iz uglja i njene mračne tajne”, u tri poglavlja detaljnije govori o ekonomskim i zdravstvenim posljedicama rudarenja i spaljivanja uglja, ali i o međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela u oblasti smanjenja uticaja na klimatske promjene.
Iz Centra napominju da aktivnosti koje provode vlasti u mnogim slučajevima krše preuzete obaveze ili onemogućuju njihovo ispunjavanje, što ponovo može uzrokovati različite vrste sankcija po BiH i entitete.
IZDAVANJE KONCESIJA JE PROVEDENO NA NETRANSPARENTAN NAČIN
Miodrag Dakić, Koordinator programa Energija i klimatske promjene istakao je da su planovi za izgradnju novih termoelektrana sve bliže realizaciji u oba entiteta.
“U Republici Srpskoj TE Stanari je u izgradnji još od maja prošle godine, a neki pripremni radovi za TE Ugljevik 3 su takođe završeni. U FBiH tenderska procedura za novi blok TE u Tuzli je privedena kraju, a nedavno je pokrenuta za TE u Banovićima. Ovi projekti se provode uprkos činjenici da nisu sprovedena adekvatna istraživanja o tome kako će uticati na životnu sredinu i zdravlje građana u BiH, te da je prilično izvjesno da će ovi objekti kada budu izgrađeni gotovo sigurno kršiti pravila EU o uticaju na životnu sredinu”, kazao je Dakić.
Napomenuo je da je potpuno nerazumno i neodgovorno, prema sadašnjim i budućim generacijama, ovako dugoročne i potencijalno i izuzetno štetne projekte sprovoditi na osnovu paušalnih procjena tehnoloških, zdravstvenih i ekonomskih prednosti i rizika.
“Takođe, treba navesti da je cijeli proces, a posebno izdavanje koncesija, izvršeno na krajnje netransparentan način. Nadamo se da će ova brošura svima koji je pročitaju približiti ovu temu, te ih podstaći da nam se pridruže u našim zahtjevima za čistu i održivu energiju i budućnost u BiH”, ističe Dakić.
Akciju je podržao Helsinški parlament građana kroz projekt „X-Press“ koji finansira Evropska unija, a pluća koja simbolizuju uticaj termoelektrana na zdravlje ljudi se koriste uz podršku globalne kampanje „Cough4Coal“ koja za cilj ima podizanje svijesti o štetnosti energije iz uglja. Pluća je izradila umjetnička grupa Tools for Action.
Podsjetimo da Centar za životnu sredinu kroz kampanju „Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva“, informiše javnost o neodgovornim i štetnim aktivnostima koje provode vlasti u BiH u pogledu razvoja energetskih projekata. Kampanju provode u saradnji sa Centrom za ekologiju i energiju iz Tuzle.
Juče je širom svijeta obilježen Dan planete Zemlje. Ovaj dan se obilježava od sedamdesetih godina prošlog vijeka, a taj dan se provode mnoge aktivnosti sa ciljem da se ukaže na probleme ugrožavanja životne sredine i pošalju poruke odgovornim institucijama i pojedincima.
