<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Urednička politika nekih medija određena je interesom vlasnika, a ne gledalaca ili čitalaca

Kritički i nezavisni stavovi o radu vlasti u RS do sada nisu izloženi u terminu centralnog dnevnika RTRS-a, stoji u analizi medija.

25. septembar 2014, 12:00

Prva predizborna sedmica je iza nas. Političke partije pokušavaju se predstaviti u naboljem svjetlu, a mediji njihove ideje prenose javnosti, građanima, glasačima. Mnogi su svjesni da su mediji u BiH pod velikom kontrolom političke elite, pa se svaka analiza medija čini zanimljivom. U ovom tekstu donosimo vam detalje o medijskom pokrivanju političkih partija u prvoj predizbornoj sedmici.

Media Plan od 1. septembra vršilo je monitoring 9 tv kanala, 3 radio stanice, 6 novinskih  izdanja i 4 web portala, a sam monitoring uključivao je kvantitativne i kvalitativne metode analize.

Analizirani mediji: TV-  BHTV1, FTV, RTRS, NTV Hayat, OBN, TV Pink BiH, TV BN, TV1 i ATV; Radio - BH Radio, Radio FBiH i Radio RS; Novine - Dnevni list, Glas Srpske, Nezavisne novine, Oslobođenje, Večernji list, i Dnevni avaz; Web portali -  Frontal, Klix, Radio Sarajevo portal i Bljesak

Media Plan radi na evaluaciji medijskog pokrivanja na način da se ispita objektivno i ravnomjerno medijsko pokrivanje političkih subjekata i njihovih platformi kako bi građani bili bolje informisani i u mogućnosti da donesu bolje odluke na izborima.

Iz Media Plana ističu da je cilj monitoringa da predstavi profesionalnu, sveobuhvatnu i objektivnu procjenu političke različitosti, tačnosti i ravnomjernosti u prenošenju informativnog sadržaja i pokrivanju trenutnih zbivanja u zemlji prateći rad određenih medija.

Dodaju da rezultat ovakvog istraživanja nije samo skupina podataka, već detaljna analiza i evaluacija trenutnog nivoa političkih različitosti u medijskom izvještavanju,  sagledano u odgovarajućem kontekstu, uključujući konkretna poređenja i analize.

Prema ovoj analizi u prvoj predizbornoj sedmici, mediji kao cjelina pružali su glasačima različite informacije o različitim izbornim kandidatima i drugim relevantnim političkim subjektima.

“Mediji su omogućili izbornim kandidatima da se obrate glasačima, kroz mnoge debate, novinske članke i kroz posebne sekcije na internet portalima namijenjene  izborima. Značajno pokrivanje je bilo posvećeno aktivnostima predstavnika vlasti, od kojih  su mnogi i kandidati za izbore. U isto vrijeme, sa izuzetkom par slučajeva, nije bilo pokrivanja za kritičko i nezavisno mišljenje o radu vlasti”, ističe se u ovoj analizi.

OTVORENE SIMPATIJE

Napominje se da podaci dobijeni u prve dvije sedmice monitoringa pokazuju veliku raznolikost u načinu na koji su politički subjekti predstavljeni, kao i različitu količinu pokrivenosti koju su dobili.

“Neki od posmatranih medija su u manjoj ili većoj  mjeri otvoreno pokazali svoje simpatije prema pojedinim političkim strankama. Birači bi imali korist od pokrivanja koje bi sadržalo analitički i dubinski uvid koji bi im pomogao da bolje analiziraju i ocijene kvalitete i programe izbornih  kandidata”.

Preliminarni rezultati medijskog monitoringa za period 1-14. septembra ukazuju da postoje primjetne razlike u načinu na koji su mediji do sada prikazivali političke kandidate, političke stranke i druge relevantne subjekte.

“Većina medija je fokusirala svoje izvještavanje na aktivnosti vlasti izvan konteksta izborne kampanje. Mnogi od pripadnika trenutne vlasti su i kandidati na izborima. Štaviše, rezultati  preliminarnog monitoringa upućuju i na to da je urednička politika nekih od praćenih medija određena na osnovu interesa vlasnika, a ne gledalaca ili čitalaca”, napominje se u ovoj analizi.

Dodaju da su najznačajniji događaji i teme koji su privukli medijsku pažnju za vrijeme perioda monitoringa nesreća u rudniku “Raspotočje” blizu Zenice i hapšenje braće Lijanović.

“Od zvaničnog početka izborne kampanje 12. septembra, pojedini mediji su otpočeli emitovanje posebnih  sadržaja na temu izbora (izborne hronike i debate). Pored ovoga, pojedine novine su u svoj sadržaj uvrstile posebne dijelove posvećene izborima. Većina praćenih TV stanica je prenosila debate između kandidata, pružajući im dobru priliku da svoju poruku prenesu direktno biračima”, stoji u ovoj analizi.

ANALIZA POJEDINIH MEDIJA: JAVNI SERVISI

Iako bi svi mediji trebali da ponude odgovorno pokrivanje tokom izbora, ovo se posebno odnosi na javne TV servise, koji se trebaju držati strožijih kriterija s obzirom da se finansiraju iz javnih prihoda. Građani plaćaju taksu, a javni mediji prema tome imaju zakonsku i moralnu obavezu da služe interesima javnosti, a ne privatnim ili stranačkim interesima.

“Tokom prve dvije sedmice septembra, BHT1 je dodijelio većinu vremena u centralnom dnevniku političkim i izbornim temama i pokrivanju aktivnosti Vlade FBiH (30%), uključujući podjelu pomoći žrtvama poplava, početak nove školske godine i tragediju u rudniku uglja „Raspotočje“. 31 procenat ovog pokrivanja je bio pozitivan i 57 posto neutralno. Sljedeća tema koja je zadobila više pažnje je Vijeće ministara BiH, koje je dobilo 13 procenata uglavnom negativnog ili neutralnog pokrivanja”, napominje se u analizi.

Zgrada BHRT-a

Stoji da u pogledu pokrivanja političkih partija, najveći dio je pripao SNSD-u i SDA (po 10%), a ton pokrivanja za obje stranke bio je uglavnom pozitivan i neutralan.

“Slično kao i kod BHT1, FTV je posvetio najviše svog informativnog izvještavanja Vladi FBiH – i to 27 procenata. Međutim, dok je ton izvještavanja na BHT1 bio uglavnom neutralan ili pozitivan, 52 posto izvještavanja FTV-a o Vladi FBiH je bilo negativno. Ovo se uglavnom odnosilo na rad Vlade Federacije u vezi sa pomoći žrtvama poplava, koja je kritikovana da radi veoma sporo. Pored toga, Vlada Federacije  je kritikovana za sveukupno propadanje rudarske industrije”, napominje se u analizi.

A što se tiče pokrivanja političkih stranaka, SDA i SDP su dobili skoro podjednako vremena, 9 i 8 procenata pojedinačno. Analizom tona došlo se do zaključka da je SDA dobila više pozitivnog izvještavanja od SDP-a ili bilo koje druge stranke. Druge stranke kojima je posvećen značajniji dio  izvještavanja su bile HDZ, SDS i SNSD.

“Monitoring je otkrio pristrasnost u prikazivanju vlasti u RS u informativnim programima RTRS-a. Vlada RS, premijer RS i predsjednik RS su zajedno dobili 45 procenata pokrivanja. Ovo pokrivanje je predominantno imalo pozitivan ili neutralan ton, naglašavajući njihove uspjehe i  postignuća. Kritički i nezavisni stavovi o radu vlasti do sada nisu izloženi u terminu centralnog dnevnika”, napominje se u analizi.

Zgrada RTRS-a

Pored toga, SNSD, stranka predsjednika RS, dobila je 30 procenata pokrivanja, koje je bilo isključivo pozitivno i neutralno. Poređenja radi, glavna opoziciona stranka, SDS, dobila je samo 6 procenata  takvog pokrivanja koje je bilo uglavnom pozitivno i neutralno.

“Na primjer, 7. septembra RTRS je emitovao duži prilog o sastanku SNSD-a u Bijeljini, što je ukazalo na to da se pobjeda SNSD-a očekuje na svim nivoima”, objasnili su analizi.

PRIVATNI TV MEDIJI


Svi privatni mediji sa sjedištom u Sarajevu su usmjerili većinu svog informativnog sadržaja, vezanog za politiku i izbore, prema izvještavanju o aktivnostima Vlade Federacije. U analizi se napominje da je TV BN koja je locirana u RS ponudila gledaocima drugačije izvještavanje u odnosu na RTRS.

“Još jedna televizija iz RS – Alternativna televizija ponudila je ravnomjernije izvještavanje o vodećim strankama u RS. TV 1 je skoro polovinu svog pokrivanja pružio Vladi Federacije (38%). Ovo izvještavanje je imalo uglavnom pozitivan ili neutralan ton. Poređenja radi SNSD je dobio 5 procenata takvog pokrivanja koje je imalo izrazito negativan ton”.

Napominje se da su NTV Hayat, TV OBN i TV Pink usvojili sličan pristup i posvetili većinu svog informativnog i izbornog programa aktivnostima Vlade Federacije. Izvještavanje o Vladi FBiH na NTV Hayat je uglavnom bilo vezano za pojavljivanje premijera Nermina Nikšića i ministra Erdala Trhulja. Najviše prostora dobila je partija SDA (10%), uglavnom neutralnog ili pozitivnog tona, dok je OBN posvetio 16 procenata SDA (uglavnom neutralan i pozitivan ton).

Za razliku od već pomenutih TV kanala, TV Pink je ukjučio u svoje pokrivanje i značajniji prikaz Vlade RS (14%), koji je uglavnom bilo neutralnog ili pozitivnog tona.

“Ova TV stanica je pružila ravnomjernu  priliku za pojavljivanje SDS-u, SNSD-u, SDA i PDP-u. Međutim, dok je pokrivanje SDA i PDP-a bilo uglavnom neutralno, pokrivanje SDS-a i SNSD-a je bilo neutralno i pozitivno”.

TV BN prvenstveno se fokusira na političku scenu u RS. Tokom prve dvije sedmice, ovaj tv kanal je posvetio 31 procenat svog političkog i izbornog programa SDS-u.  Ton pokrivanja je bio isključivo pozitivan i neutralan”.

Još jedna privatna tv stanica bazirana u RS koja je posvetila najveći dio svog pokrivanja SDS-u  (19%), jeste ATV. Ton je bio uglavnom pozitivan ili neutralan. Sljedeći politički subjekat koji je dobio  više pokrivanja je bio SNSD, koji je dobio uglavnom neutralan i pozitivan ton. ATV se takođe fokusirala  na aktivnosti Vlade i predsjednika RS-, s tim da je predsjednik dobio nešto kritičkog pokrivanja, a Vlada je predstavljena na neutralan i pozitivan način.

RADIO SE NE RAZLIKUJE MNOGO TV IZVJEŠTAVANJA

Dok se informativni program Radija RS uglavnom bavio dešavanjima u RS, ili u vezi sa RS, Radio FBiH i BH Radio su pratili jedan dio dešavanja u RS. Monitoring tri javne radio stanice u vezi sa  njihovim medijskim pokrivanjem izbornih kandidata i drugih relevantnih političkih subjekata ukazuje, uz pojedine iznimke, na to da se ne razlikuje puno od pokrivanja tv programa svojih medijskih kuća.

Radio FBiH je posvetio većinu svog pokrivanja Vladi Federacije (29%). Međutim za razliku od FTV koji je ponajviše kritikuje vlasti Federacije, 38 procenata pokrivanja Radija Federacije je bilo pozitivno, a samo 24 procenata negativno. Što se tiče pokrivanja stranaka, SDA i SDP su dobili pojedinačno po 9 procenata pokrivanja. Dok je izvještavanje o SDA bilo uglavnom pozitivno ili neutralno, izvještavanje o SDP je bilo uglavnom neutralno”, stoji u analizi.

Slično RTRS-u, Radio RS je posvetio većinu svog informativnog sadržaja Vladi RS (31%), predsjedniku  RS (20%) i SNSD-u (18%). Ovo medijsko pokrivanje je bilo uglavnom pozitivno ili neutralno.

“Na primjer, 1. septembra, RS radio je emitovao prilog o obilježavanju desetogodišnjice Fabrike cipela  „Bema“. Prilog je prenosio izjavu Milorada Dodika u kojoj je rekao sljedeće: ’Fabrika cipela je lider u regionu. Trend zapošljavanja u ovo fabrici će se nastaviti, dok će u budućnosti biti investirana određena  finansijska sredstva. Postoji mogućnost da će do sljedeće godine fabrika upošljavati dodatnih 500 radnika. Premijerka Željka Cvijanović i ja smo takođe spremni da izdvojimo dodatna sredstva za podršku.’”, objašnjavaju u analizi i dodaje se da stavovi i mišljenja drugih nisu prenošeni, a SDS je dobio samo 8 procenata tog pokrivanja, koje je bilo uglavnom pozitivno ili neutralno.

Neki od posmatranih medija su u manjoj ili većoj  mjeri otvoreno pokazali svoje simpatije prema pojedinim političkim strankama.

BH Radio je pružio u dnevniku 18 procenata Vijeću ministara BiH. Izvještavanje o ovome je bilo uglavnom neutralno. Značajan dio vremena je dat predsjedavajućem Vijeća ministara Vjekoslavu Bevandi, koji je kritikovao neuspjeh svojih ministara da uspostave kvorum, kao i opštu neefikasnost  Vijeća. Vlada Federacije i Vlada RS su dobile pojedinačno 13 i 6 procenata – njihovo pokrivanje se  sastojalo od približno proporcionalnog odnosa između pozitivnog i negativnog pokrivanja. Što se tiče pokrivanja političkih stranaka, SDA i SDP su dobili 10 i 7 pojedinačno. Dok je pokrivanje SDP-a bilo  uglavnom pozitivno ili neutralno, pokrivanje SDA je bilo uglavnom neutralno”, piše analizi koja je u predizborno vrijeme pratila medije.

NOVINE ČESTO IZRAŽAVAJU POLITIČKO OPREDJELJENJE

Iz Media Plana ističu da generalno ne postoje univerzalni standardi koju upućuju privatne štampani medije da se klone  pristrasnosti u svom izvještavanju. Prema tome, čest je slučaj da oni direktno izražavaju političko  opredjeljenje. Što se tiče interneta, on predstavlja pluralističko, neregulisano i nemjerljivo mjesto razmjene ideja, koje su u principu dostupne svima.

Posmatrani štampani mediji su do sada prikazali širok niz pogleda, često iskazujući pristrasnost u korist ili protiv određene političke opcije. Međutim, biračima bi više bilo od koristi analitičko izvještavanje o kvalitetu i programima izbornih kandidata, savjetuju iz Media Plana i dodaju sa su internet mediji pružili glasačima niz ilustracija političih mišljenja i opšte gledano, više informacija od značaja za kampanju od svih ostalih medija.

Novine- iilustracija

Glas Srpske uglavnom prati dešavanja sa područja RS. Za vrijeme prvog monitoringa, novine su  ustupile 17 procenata prostora vezanog za politiku i izbore aktivnostima Vijeća ministara. Ton je bio uglavnom neutralan.

“Političkim strankama iz FBiH je ukupno dato malo ili nimalo prostora (SDA 1%,  HDZ 1%). U izvještavanju o vijestima sa državnog nivoa uglavnom je prostor dat „problematičnim“ pitanjima kao što je imenovanje direktora RAK-a (tokom prvih 10 dana monitoringa objavljena su 4 teksta na tu temu sa snažnim indicijama da je SDP krivac za loše funkcionisanje RAK-a ).Vlada RS je dobila 14 procenata pokrivanja, koje je uglavnom bilo neutralno i pozitivno”, stoji u analizi.

Što se tiče prostora koje su  dobile političke stranke, najveći dio je pripao SNSD-u – 29 procenata. Pokrivanje je bilo uglavnom  neutralno i pozitivno.

Kada su u pitanju opozicione stranke, one su rijetko spominjane (SDS 6%, PDP 1%), a ako i jesu onda su bile prikazane kao stranke koje ne rade u interesu Srba i RS. Pored toga, Glas Srpske je objavio članak o tome kako građani Federacije vide Mladena Ivanića kao najbolje rješenje za RS. Novine iskazuju svoju podršku SNSD-u, bez puno interesovanja da objavljuju sadržaje vezane za informacije o izbornom procesu kao i političkoj sceni širom zemlje”, napomije se u ovoj analizi.

Ova analiza je pokazala da je Dnevni list najviše izvještavao o Vladi FBiH (20%). Ton prikazivanja je bio više pozitivan nego negativan. Pokrivao je i različite političke stranke i kandidate, ali je usmjerio većinu svog izvještavanja na SDP (13%). Na primjer, 1. septembra, objavili su poduži intervju sa kandidatom SDP-a za mjesto  člana predsjedništva Bakirom Hadžiomerovićem. Sljedeće stranke koje su dobile veću pokrivenost su  HDZ 1990 (9 %), SDA (9%) i HDZ (7%). Ton je takođe bio pozitivan ili neutralan”.

Dnevni list je objavio i neke članke u kojima sugeriše da stranke generalno manipulišu biračima. Ovo se dijelom može shvatiti kao kao pokušaj formiranja javnog mnijenja vezanog za izbore, ali i kao žestoka kritika sadašnje vlasti i opozicije.

Nezavisne novine
najviše prostora daju Vladi RS (25%) i SNSD (10%). Dok je ton prema Vladi RS bio izrazito pozitivan, ton prema SNSD-u bio je ili pozitivan ili neutralan.

“Suprotno tome, Koalicija Domovina je dobila (2 %), a ton je bio isključivo negativan. Druge stranke koje su dobile više prostora su bile SDA (4 %) i SDS (6 %)”.

Dnevni Avaz objavljuje većinu svojih članaka o SBB-u, kojem je posvetio čak 30 procenata prostora u novinskoj sekciji za politiku i izbore. Sljedeća stranka koja je dobila više prostora je bila SDA, sa 17procenata. Dok je ton o SBB-u bio uglavnom pozitivan, ton o SDA je bio veoma negativan. Pored toga, negativan ton prisutan je i prema bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, SDP-u i Federalnoj Vladi.

Večernji list najveći prostor daje HDZ-u , a ton prema ovoj stranci izrazito je pozitivan. Poređenja radi, HDZ 1990 je dobila samo 1 posto, a ton je bio uglavnom neutralan. SDP je dobio samo 3 procenata, a ton je bio veoma negativan. U nekoliko članaka SDP je prikazan kao stranka koja radi protiv interesa hrvatskog naroda namećući Hrvatima političke predstavnike koji su samo deklarativno Hrvati.

Oslobođenje je najviše prostora posvetilo SDA (24%). Ton je bio uglavnom pozitivan.

“Pored SDA, stranke koje su dobile najviše prostora su: SNSD (10%), HDZ BiH (7%), HDZ 1990 (6%) i SDP (6%). Novine su pokrivale čak 14 stranaka (tokom perioda monitoringa), a ton prema ovim strankama je bio  uglavnom pozitivan ili neutralan”, napominje se u ovoj detaljnoj analizi.

INTERNET PORTALI


Portal Radio Sarajevo je najveći prostor posvetio pokrivanju Vlade Federacije (25 procenata), koje je  uglavnom bilo pozitivno. Radio Sarajevo je 3. septembra  uveo i novu sekciju na portalu pod nazivom „Izbori“.

“Prije ovoga, portal je najčešće izvještavao o predstavnicima vlasti i njihovim aktivnostima bez  spominjanja njihovog političkog opredjeljenja (na primjer, o premijeru Federacije Nerminu Nikšiću ili  predsjedavajućem Vijeća ministara, Vjekoslavu Bevandi). Radio Sarajevo je takođe izvještavao o aktivnostima Centralne izborne komisije pruživši tako građanima informacije o izbornom procesu. Portal je takođe otvorio i posebnu skeciju pod nazivom infografike u kojoj se prikazuju detaljni podaci o političkim kandidatima”, objašnjeno je u analizi.

Portal Frontal.rs je orijentisan na izvještavanje o RS, a tokom prvog perioda monitoringa medija

Primijećeno je da se portal najčešće fokusirao na aktivnosti Vlade (15%) i Predsjednika RS-a (18%).

“Ovo izvještavanje je većinom bilo neutralno ili pozitivno. Najveći prostor je pripao izvještavanju o SDS-u (20 %), koje je bilo u neutralnom ili pozitivnom tonu. Poređenja radi, izvještavanje o SNSD-u je zauzelo 14 posto prostora i bilo je neutralno ili negativno”.

Klix je redovno izvještavao o aktivnostima vlasti - 11 % o Vladi Federacije, 5 % o Vijeću ministara BiH  i 3 % o Vladi RS-a. 47% izvještavanja o Vladi FBiH je bilo pozitivno, a 10 % je bilo negativno.

“Poređenja radi, samo 8 % prenesenih informacija o Vladi RS su bile pozitivne, a 32 % ih je bilo negativnog tona. Od 9. septembera, Klix je počeo sa objavom intervjua sa kandidatima. Do sada su objavljeni su intervjui sa: Mladenom Ivanićem (kandidat Saveza za promjene za srpskog člana  Predsjedništva BiH), Živkom Budimirom (kandidat koalicije Zajedno za promjene za hrvatskog člana  Predsjedništva BiH), Seferom Halilovićem (kandidatom za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH)”, kaže se u analizi.

Internet predstavlja pluralističko, neregulisano i nemjerljivo mjesto razmjene ideja

Klix je do sada izvjestio o najvećem broju političkih subjekata od svih praćenih medija.  Slično Klix-u, Bljesak je dao prostor određenom broju političkih subjekata.

“Politički subjekat koji je  dobio najviše pokrivenosti je bio Vlada Federacije sa 14 %, a ton je bio uglavnom pozitivan ili neutralan.  Drugi subjekti koji su dobili značajniji procenat pokrivenosti su bili Hrvatska stranka prava (11 %), HDZ  (9 %), SDP (11 %) i SDA (11 %). Ton njihovog pokrivanja je bio uglavnom pozitivan ili neutralan”, napominje se u ovoj analizi.

POTREBAN VEĆI ANALITIČKI PRISTUP

Dosadašnji rezultati monitoringa pokazuju velike razlike između načina medijskog prikazivanja političkih subjekata i količine medijskog prostora koji im je dat na raspolaganje. Tokom dvije sedmice monitoringa je primijećeno kako svi mediji ne prate iste standarde ravnomjernosti i pravednosti u svom  izvještavanju.

“U nekoliko slučajeva su otvoreno iskazane simpatije prema određenim političkim strankama. Kvalitativna analiza je pokazala da neki mediji zanemaruju priliku da priušte glasačima i suportna stanovišta kod pojedinih tema”, ističe se u analizi.

Media Plan institut će analizirati podatke u toku i poslije predizbornog perioda, kako bi se utvrdilo da li se radi o konzistentnom trendu. Vijesti su uglavnom bile fokusirane na aktivnosti političara – novinari se obično nisu trudili da se fokusiraju na probleme i da ih istaknu.

“Evidentno je nedostajao istraživački pristup te su izvještaji ponekad bili vrlo površni.  Birači bi imali veću korist od izvještavanja koje bi sadržavalo više analitički pristup i omogućilo im dublji uvid u kvalitete i programe kandidata za izbore. Mediji trebaju biti proaktivniji u svom izvještavanju vezanom za izbore, te na taj način omogućiti bolju razmjenu mišljenja, javne rasprave,  istraživanja i komentarisanja koji bi javnosti ponudili jasne, analitične i informativne sadržaje o osobama  koje se kandiduju za izbore”, kaže se u analizi.

Naredni izvještaj će biti objavljen za dvije sedmice i sadržavaće kumulativne podatke za cijele četiri sedmice monitoringa.

Dok se mediji ne počnu da objektivnije i nepristrasnije baviti pitanjima politike, izbornih ciljeva, političkih odluka i važnih predizbornih pitanja birači će ostati uskraćeni za cjelovitiju sliku političke ponude koja im se nudi. Ova analiza je pokazala da su internet portali mediji u kojima se njeguje pluralizam i razmjena mišljenja, dok su tradicionalni mediji i dalje pod jakom stegom interesa politike.

Vezan tekst

Analiza: Vlast u BiH ispunila tek 3% datih obećanja

Više tekstova o izborima u BiH pročitajte OVDJE