<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Energetski alarm nad Balkanom

Niko u Evropi ove zime ne bi volio da ostane bez gasa, odnosno grijanja. EU i Zapadni Balkan stoga moraju da unaprijede saradnju, navodi Brisel. Evo šta predlažu u sjedištu EU u slučaju problema sa ruskim gasom.

25. oktobar 2014, 12:00

Rečenica „zima stiže“ postala je simbol ne samo poznatog američkog serijala već opšte atmosfere koja u Evropi vlada od samog početka ukrajinske krize. I baš kao „na filmu“, pred sam kraj, situacija je napeta: meteorolozi najavljuju hladnu zimu, sezona grijanja već je počela, a EU, Rusija i Ukrajina još nisu postigle sporazum o tzv „zimskom paketu“ koji bi, bar do proljeća, osigurao tople domove velikog broja građana Evrope.

Posljednja poruka iz Brisela je da će EU i Ukrajina „istražiti načine“ kako da do 29. oktobra, što je samo dva dana pred istek dogovorenog roka za isplatu prvog dijela ukrajinskog duga Rusiji, „zatvore finansijski jaz“.

I dok EU, sa jedne strane, razmatra kako da pomogne Kijevu da do kraja godine isplati 3,1 milijardu dolara duga za gas, što bi osiguralo i nesmetani tranzit ovog energenta do zemalja članica, sa druge strane, Brisel razmišlja i o „planu B“. Razmotrena su tako dva scenarija, prvi po kome dolazi do potpune obustave uvoza gasa iz Rusije i drugi, gdje je ta isporuka „poremećena“ na ukrajinskoj tranzitnoj teritoriji, i to u trajanju od jednog do šest meseci.

Rezultati dobijeni analizom gasnih sistema evropskih zemalja, uključujući nacionalne potrebe, mogućnost prelaska na druge energente, infrastrukturu i prekograničnu solidarnost i saradnju, upalili su „crveno svjetlo“ nad područjem Baltika i Zapadnog Balkana. U izvještaju Evropske komisije navodi se da bi u slučaju “dužeg poremećaja“ u isporuci gasa, domovi u BiH, Srbiji, Makedoniji, ali i Finskoj i Estoniji mogli da postanu hladni.

Balkan zavisi od ruskih isporuka


Kada je riječ o mogućoj krizi u snabdijevanju gasom, zemlje na Zapadnom Balkanu dijele se u dvije kategorije. Prvu čine Albanija, Crna Gora i Kosovo koje, prema izvještaju Evropske komsije, nemaju niti tržište niti potrošnju prirodnog gasa. U drugoj grupi su BiH, Makedonija i Srbija koje gas za svoje potrebe uvoze prvenstveno iz Rusije i to preko Ukrajine.

EU ocjenjuje da su kapaciteti nacionalnih infrastruktura za gas tih zemalja vrlo ograničeni i kao takvi predstavljaju problem za „fleksibilan protok gasa iz različitih izvora“: „U BiH i Makedoniji postoji samo jedna ruta za snabdijevanje gasom, a u Srbiji jedna izlazna i jedna ulazna tačka bez mogućnosti promjene smjera njegovog protoka“, upozoravaju u Evropskoj komisiji i predviđaju da bi u slučaju problema u isporuci gasa iz Rusije došlo do „ozbiljnih posljedica, uključujući i potrošače u domaćinstvima.“

Procjenjuje se da bi u roku od nekoliko dana, najviše nedjelja, dostupnost gasa u BiH i Makedoniji bila smanjena za 80 do 100 procenata dok bi Srbija, kako zbog domaće proizvodnje i mogućnosti za skladištenje gasa, imala bezbjedno snabdijevanje toplana i domaćinstava do februara 2015. godine. Kao jedno od mogućih internih rješenja za nestašicu gasa za grijanje u regionu Brisel navodi mogućnost zamjene ovog energenta naftom (do 30 procenata tokom zime u BiH i Srbiji) ili električnom energijom. Istovremeno, upozorava se na nedovoljne zalihe nafte u Srbiji i BiH, ali i na nespremnost industrijskog sektora u ovim zemljama da se prilagodi eventualnoj zamjeni energenata.

Mađarska kao gasno čvorište regiona

U situaciji kada sama EU, koja iz Rusije uvozi preko 50 procenata potrebnih energenta, počev od gasa, nafte do uglja, još razmatra gdje postoji mogućnost pronalaženja „alternativnih izvora“, Brisel poziva zemlje članice Unije, kao i članice Energetske zajednice (Albanija, BiH, Makedonija, Srbija, Moldavija, Ukrajina i Kosovo) da se ne ograniče samo na nacionalne potrebe već da međusobno sarađuju:“ Ako budemo radili zajedno, ako pokažemo solidarnost i primjenimo preporuke, ni jedno domaćinstvo u EU neće ostati hadno ove zime“, poručio je evropski komesar za energetiku Ginter Etinger.

U pitanju je, kažu u Evropskoj komisiji, izgradnja povjerenja i saradnje u oblasti energetike među evropskim zemljama, kako u kriznim tako i u redovnim situacijama. Kao ključna zemlja za gasnu interkonekciju u regionu vidi se Mađarska.

Kao što je to bio već slučaj tokom gasne krize 2009.godine, Mađarska je jedina gasna konekcija za Srbiju, a kroz nju i za BiH. Mađarska je gasovodom povezana i sa Hrvatskom, koja pak može dobiti gas i iz Austrije i Slovenije.

Evropska komisija pozvala je zato Budimpeštu da potpiše sporazume o bezbjednosti isporuke u kriznim situacijama sa susjednim zemljama, kako bi se procijenile potrebe dotoka gasa u Mađarsku i tranzita ka susjedima. Mađarska, BiH i Srbija bi u novembru trebalo da počnu konsultacije o pristupu treće strane postojećim gasovodima. Od Beograda se takođe traži da obezbjedi efikasan pristup svojim skladištima i gasovodima, kao i da preduzme korake u pravcu izgradnje bugarsko-srpskog interkonektora koji bi trebalo da postane funkcionalan u 2015. godini. BiH se podsjeća na neophodnost reforme gasnog sektora na nacionalnom nivou koja bi od janura 2015. godine trebalo da omogući pristup treće strane svim entiterima, ali i razriješi pitanje distributera u cilju fleksibilnog korišćenja energetske infrastrukture. U Briselu napominju da je među zemljama Balkana dosadašnja saradnja u oblasti gasne sigurnost relativno slaba, kao i dijalog na tu temu sa EU.

Izvor Deutsche Welle