U novo Predsjedništvo BiH ući će, prema utvrđenim rezultatima CIK-a Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić. Na prvi pogled reklo bi se da su u novom sazivu tri iskusna politička vuka sa velikom podrškom naroda koji predstavljaju. Međutim da li je to baš tako, d ali su svima iste startne pozicije?
Odluka Sejdić – Finci još uvijek nije implementirana pa je Predsjedništvo BiH još uvijek bazirano na etničkom principu. U Republici Srpskoj bira se Srbin, dok se u Federaciji BiH biraju Bošnjak i Hrvat.
U takvom kontekstu, situacija je prema utvrđenim rezultatima ovakva: Mladen Ivanić je osvojio 318.196 glasova iz Republike Srpske, dok su Bakir Izetbegović i Dragan Čović osvojili 247.235 odnosno 128.053 glasova iz Federacije BiH.
Nominalno, Mladen Ivanić je osvojio najveći broj glasova građana RS ali nužno reći da je njegov protivkandidat iz RS, aktuelna premijerka Željka Cvijanović osvojila 310.658 glasova. Dakle radilo se o razlici od svega 2-3 %. Na drugu stranu, bošnjački član izabran je iz široke lepeze ponude kandidata za ovu funkciju, dok je Dragan Čović bio bolji od svog protivkandidata Martina Raguža za nekih tridesetak hiljada glasova.
Licemjerno je i neumjesno u ovom kontekstu spominjati za koga su u Republici Srpskoj glasali Bošnjaci, oni su građani i stanovnici BiH i Republike Srpske i imali su pravo glasati za bilo koga od troje ponuđenih sa liste za srpskog člana Predsjedništva.
Ono što je bitno jeste da će Mladen Ivanić u naredne četiri godine zasjeti u fotelju člana Predsjedništva u situaciji kada je Republika Srpska politički duboko podijeljena između dva snažna bloka – onog koji opredvodi SNSD i onog koji predvodi SDS, kao najjača stranka u Savezu za promjene ( ovdje trebati dodati i veoma jak blok onih koji nisu glasali, ali oni nisu predmet ovog teksta ).
Još uvijek nije poznato kome će biti povjereno da sastavi vlast u Republici Srpskoj a sigurno je jedno – Milorad Dodik mandatarom za sastavljanje vlasti neće proglasiti nikoga ko se nalazi u Savezu za promjene.
Na nivou Bosne i Hercegovine situacija je sljedeća. Milorad Dodik najavio je sastavljanje vlasti sa SDA a juče je dogovorio koaliciju sa HDZ-om BiH na svim nivoima vlasti u BiH. On ove partije smatra pobjednicima izbora u Bosni i Hercegovini, što one nominalno jesu. Na drugu stranu, Mladen Ivanić, kao novoizabrani član Predsjedništva iz reda srpskog naroda tvrdi da on ima pravo da u Savjet ministara BiH, kao vrhovnu izvršnu instancu u BiH, pozvati i članice Saveza za promjene.
Ivanić je doslovno kazao da je on, kao legalno izabrani srpski član Predsjedništva BiH, zadužen da određuje ko su legitimni srpski predstavnici u Savjetu ministara te da misli da bi sve drugo bilo protivno volji glasača u RS.
Da li je to realno i očekivati? Koliko se u tom času funkcija Mladena Ivanića kao člana Predsjedništva BiH dodatno komplikuje, ukoliko do formiranja vlasti na nivou RS pa i BiH dođe bez učešća Saveza za promjene? Kakva je generalno njegova pozicija u Predsjedništvu BiH?
Nužno reći, da je uloga Mladena Ivanića bitno drugačija od ostalih članova Predsjedništva BiH utoliko što iza njega ne stoji jaka baza u vidu jedne snažne političke partije ( Savez za promjene kao koalicija brojnih subjekata teško da može biti glavni oslonac Ivanićeve „vladavine”, a PDP sam po sebi je četvrti na nivou RS po broju ovojenih mandata), dok podrška naroda sama po sebi ništa ne znači.
Drugo, ukoliko vlast na nivou RS i BiH formira SNSD sa svojim koalicionim partnerima, Mladen Ivanić će ostati poprilično usamljen pa se postavlja otvoreno pitanje sa kim će on to moći da sarađuje?
Almir Terzić, politički analitičar iz Sarajeva je mišljenja da nije realno očekivati da Savez za promjene bude dio parlamentarne većine jer prvo nema dovoljno kapaciteta prvenstveno u Narodnoj skupštini RS-a, a na ivici je i većine u Parlamentarnoj skupštini BiH iz RS-a i to u Predstavničkom domu.
”S druge strane vrlo je važno ko će imati tri delegata u Domu naroda PS BiH, a to će vjerovatno biti Koalicija SNSD-DNS-SP. Uporne tvrdnje Saveza za promjene kako je sporazum narodnjačkih stranaka iz aprila ove godine temelj za formiranje nove vlasti više vidim kao posljednju slamku spasa i bijega od priznavanja poraza na općim izborima koji će neminovno ipak, uslijediti. Jer, potpis sporazuma nije novi savez narodnjačkih stranaka, nego opredjeljenje za europske vrijednosti” kaže za BUKU Almir Terzić
On smatra kako poraz Saveza za promjene na opštim izborima u RS i BiH nije toliko zbog SDS-a koji je ostvario određeni broj mandata više i to u koaliciji sa Partijom ujedinjenih penzionera i SRS-om koliko zbog loših rezultata PDP-a i NDP-a koji nisu zabilježili nikakav rast podrške
Terzić kaže kako će buduću vlast na nivou BiH činiti SDA, HDZ BiH i SNSD.
„Mislim kako će SNSD biti koalicioni partner i iz razloga što će na taj način HDZ BiH vratiti toj stranci uslugu za Dodikovo insistiranje prije četiri godine da HDZ BiH obavezno učestvuje u vlasti na nivou BiH zbog čega se i moglo otezati sa konstituisanjem vlasti na državnom nivou 15 mjeseci”
On kaže da je enigma ko će biti njihov četvrti saveznik jer to bi mogli biti i SBB i DF, ali i SDP u krajnjoj nuždi.
U situaciji ukoliko SNSD bude dio vlasti na nivou BiH, Ivanić će imati situaciju kakva je već ovdje bila. Prijedlozi koji budu dolazili iz Predsjedništva BiH u Parlamentarnu skupštinu BiH od Ivanića vjerovatno će biti odbijani te će u tom kontekstu i Ivanić na sve načine osporavati projekte iz takvog Savjeta ministara BiH.
”No, to neće biti ništa novo jer je PS BiH i do sada odbijala prijedloge zakona i odluka koje su dolazile iz Savjeta ministara BiH iako su u njemu sjedili predstavnici stranaka okupljenih oko parlamentarne većine” kaže za naš portal Almir Terzić
On smatra da će Mladen Ivanić biti novi Željko Komšić u Predsjedništvu BiH, jer će sasvim je sigurno odluke biti donošene 2:1.
„Dosadašnju ulogu u dva mandata člana Predsjedništva BIH iz hrvatskog naroda preuzet će srpski” zaključuje Terzić za BUKU.
Adnan Huskić, analitičar iz Sarajeva, kaže da, iako postoji realna mogućnost za scenario u kom će se pitati Mladen Ivanić u vezi sa sastavljanjem vlasti na nivou BiH, o tome u konačnici on neće odlučivati. Prema huskićevom mišljenju to će u najvećoj mjeri ovisiti o konfiguraciji vlasti u RS.
„Dakle, ako SNSD uspije okupiti većinu u NSRS, te formirati vlast u RS, oni su, po mom skromnom ubjeđenju, najrealniji partner za uspostavu široke koalicije na državnom nivou. Da li će SDA ili neka druga stranka iz FBiH pružiti podršku uspostavi jedne ili druge koalicije u RS kada do razgovora dođe moglo bi ovisiti, recimo, o uključenju poslanika iz koalicije Domovina u malo širu skupštinsku većinu oko SNSD-a ili Saveza za promjene” navodi Huskić za BUKU.
Naš sagovornik dalje navodi da bi Dragan Čović i HDZ, s druge strane, mogli vršiti pritisak da vlast u RS bude formirana od strane koalicije okupljena oko SNSD-a, ali teško da će na tome insistirati po cijenu neupostave ili krize vlasti.
„Svima je u interesu da se vlast što prije formira, te da se formira kao stabilna. Mislim da SNSD neće rizikovati sa minimalnom većinom i, posljedično, nestabilnom vlasti već će uključiti u vlast i koaliciju Domovina” dodaje Huskić.
Prema njegovom mišljenju ključ uspostave državne vlasti je u entitetskim.
”Kakva god da bude vlast u FBiH, koja će, barem kako sada stvari stoje, biti okupljena oko SDA i HDZ, uz učešće možda DF ili SBB, ista koalicija će činiti okosnicu vlasti na državnom nivou. Isto vrijedi i za RS” dodaje.
Huskić ističe da je problem uspostave vlasti s kojim smo bili suočeni poslije izbora 2010, te manje-više stalna kriza i rekonstrukcije vlasti, bila direktan rezultat pokušaja uspostave tijesne matematičke većine, te zaobilaženja ključnih političkih aktera.
„Ne smijemo zaboraviti da je BiH u Dejtonu uspostavljena kao država u kojoj se na gotovo svakom nivou pokušava spriječiti preglasavanje i zaobilaženje jedne od tri etničke grupe. Ovaj put bi bilo uputno ići ka stablinim i linearnim koalicijama. Ipak, za sve treba sačekati uspostavu vlasti u oba entiteta. Ako taj dio bude išao glatko, uspostava vlasti na državnom nivo će slijediti sama po sebi” kaže on.
Naš sagovornik ističe da postoje dva puta kojima bi Ivanić u tom slučaju mogao ići. Jedan je konfrontacija koja bi pratila dinamiku pozicija - opozicija u RS,a druga bi bila pomirljivija i mudrija politika, tipično "državničko" ponašanje. Ivanić je iskusan političar koji je prošao u prošlosti kroz sve segmente vlasti i moguće je da njegove buduće ambicije prevazilaze granice BiH.
