<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Nagrada „Da(r) za zajednicu“ za uspješne projekte u lokalnim zajednicama

Ono što je pokretač svih pozitivnih promjena su naravno građani i građanke BiH, koji svakodnevno posmatraju svoje okruženje, prepoznaju probleme i, ono najvažnije, nude rješenja....

24. novembar 2014, 12:00

Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje Nagradu „DA(R) ZA ZAJEDNICU“ za uspješno realizirane projekte i inicijative u lokalnim zajednicama uz podršku biznis sektora.

Dragana Grbić-Hasibović, menadžerica projekta iz Centra za promociju civilnog društva rekla je da su uslovi za prijavu za ovu nagradu veoma jednostavni.

„Za nagradu možete nominirati sve privredne subjekte koji su tokom protekle 2 godine dali svoj materijalni ili nematerijalni doprinos u iznosu od maksimalno 5.000,00 KM, realizaciji projekata i inicijativa koji rezultirali promjenama i riješili neki problem u lokalnoj zajednici. Dakle, za nagradu se predstavnici poslovnog sektora ne mogu sami prijaviti, nego je potrebno da ih neko nominira. Zbog toga pozivam sve građane i građanke, nevladine oganizacije, neformalne grupe građana/ki, jedinice lokalne samouprave i razvojne agencije da nominuju kompanije, firme i obrte za nagradu DA(R) ZA ZAJEDNICU. Na našoj stranici možete pronaći više informacija o pozivu te prijavni obrazac“, rekla je Grbić-Hasibović za BUKU.

Ona je istakla da je povezivanje i partnerstvo nevladinog, javnog i biznis sektora izuzetno važno, radilo se o realizaciji projekata koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života građana i građanki, ili o projektima neke druge vrste.

„U okviru Programa malih grantova ’Budi promjena!’ koji provodi Centar za promociju civlnog društva, nastojimo potaknuti udruženja i neformalne grupe koji apliciraju za sredstva, da u realizaciju prijavljenih projekata uključe lokalnu vlast, institucije te biznis sektor. Ovo je  posebno važno u svjetlu činjenice da će stranih donatora biti sve manje i da se organizacije civilnog društva moraju okrenuti domaćim izvorima finansiranja. Također, ukoliko neka organizacija ili neformalna grupa građana radi na obnovi dječijeg igrališta u lokalnoj zajednici, nije nerealno očekivati da firme i obrti koji djeluju na tom području na neki način, ne samo kao marketinški potez, nego iz stvarne spremnosti i želje doprinesu poboljšanju kvalitete života u zajednici“, kaže Grbić-Hasibović i dodaje da je potpuno očekivano da i opština uzme učešća u realizaciji projekta i kasnije, preuzme daljnju brigu o tome. Napominje da pomaci na ovom polju, iako mali, postoje i zbog toga takve pozitivne primjere žele promovisati i potaknuti druge da ulažu u lokalnu zajednicu u kojoj žive i djeluju.

DESETINE PROJEKATA REALIZOVANO


Naša sagovornica kaže da su kroz Program malih grantova realizovane su desetine takvih projekata i ona smatra da je nezahvalno navoditi ili izdvajati samo neke.

„Ono što je pokretač svih pozitivnih promjena su naravno građani i građanke BiH, koji svakodnevno posmatraju svoje okruženje, prepoznaju probleme i, ono najvažnije, nude rješenja. Oni su pravi ne samo zagovornici nego i aktivisti koji žive naziv projekta „Budi promjena!“ Na ovom linku  možete pronaći informacije o realiziranim projektima u 2010/2011. godini“, objašnjava.

Grbić-Hasibović smatra da biznis sektor, generalno, nije dovoljno upoznat s mogućnošću ulaganja u projekte koje provode udruženja i neformalne grupe. Postoje, naravno, firme koje već godinama izdvajaju sredstva i doprinose realizaciji projekata koje vode organizacije civilnog društva, ali to još uvijek nije u mjeri u kojoj bi moglo i trebalo biti.  S druge strane, ona kaže da, među organizacijama civilnog društva vlada skepticizam i doza nepovjerenja prema poslovnom sektoru, odnosno mogućnosti da dobiju podršku od njega, te nerijetko ne pokušavaju da je dobiju.

Dragana Grbić-Hasibović

„Nevladin sektor je pomalo naviknut na ustaljen način razmišljanja i rada a to je – donator (strani, domaći) raspiše javni poziv i oni se prijave. Potreban je i proaktivan pristup samih organizacija civilnog društva da svoje ideje koje uobliče u formu projektnog prijedloga pošalju relevantnim privrednim subjektima bez obzira na to bio javni poziv objavljen ili ne, dogovore sastanak, upoznaju ih sa idejom. Prezentacija je često jedan od najvažnijih segmenata prikupljanja sredstava i osiguranja podrške“, kaže ona.

Napominje da je u BiH nepovoljan pravni okvir za razvoj i individualne i korporativne filantorpije i to je nešto što sprečava biznis sektor da više ulaže. Centar za promociju civilnog društva će u narednom periodu pokrenuti kampanju za izmjenu pravnog okvira što će na kraju zasigurno dovesti do jačanja i povećanja individualne i korporativne filantropije a samim tim i do veće uključenosti i učešća biznis sektora u realizaciji projekata u lokalnim zajednicama.

„Kao u svakom poslovnom odnos koji se uspostavlja, obje strane trebaju nešto daju i, naravno, očekuju za uzvrat. Ono što neprofitni sektor može uraditi kako bi potaknuo biznis sektor na saradnju je svakako čarobna riječ - promocija. Promocija privrednog subjekta u svakom smislu ali s posebnim naglaskom na doprinos poboljšanju kvalitete života ljudi u zajednici u kojoj djeluju. Ovaj poziv za nominaciju je upravo prilika da se javno zahvale svojim donatorima/ sponzorima i da istaknu važnost te podrške“, napominje Grbić-Hasibović.

Kada je ova nagrada konkretno u pitanju kriteriji su prilično jednostavni. Iz ovog Udruženja kažu da su željeli pojednostaviti proces nominovanja za nagradu. Ono što je važno dokazati je koji je bio značaj doprinosa biznis sektora za realizaciju datog projekta/inicijative kroz novčanu donaciju,  volonterski rad, donaciju u materijalu ili uslugama. Dalje, važno je prikazati rezultate koje je realizirani projekat/inicijativa postigao u lokalnoj zajednici. Takođe, prednost je kada nominirani privredni skubjekt ima više podržanih projekata/inicijativa u protekle dvije godine.  

„Ova nagrada je nastala kao posljedica našeg nastojanja da promovišemo važnost saradnje biznisa i neprofitnog sektora ali i odamo priznanje kako najuspješnijim projektima koji su obezbijedili podršku biznis sektora tako i privrednim subjektima koji su tu podršku pružili“, dodaje Grbić-Hasibović.

Centar za promociju civilnog društva je Sekretarijat Mreže Globalnog sporazuma, čija je misija promocija Globalnog sporazuma UN, te razvoj i promocija društvene odgovornosti preduzeća u BiH. Mreža Globalnog sporazuma UN u BiH (MGS) je nezavisno krovno tijelo sastavljeno od organizacija javnog, privatnog i civilnog sektora koje okupljaju učesnike zainteresovane za razvoj društveno odgovornog poslovanja (DOP) u BiH. Upravo je odgovornost prema zajednici jedan od osnovnih elementa društveno-odgovornog poslovanja, te i zbog toga nagrada DA(R) ZA ZAJEDNICU ima posebnu važnost.

O NAGRADI


„Iako možda zvuči kao floskula, ono što podcjenjujemo i smatramo nevažnim i manje vrijednim je riječ „hvala“. Nominiranjem nekoga za nagradu (ovu ili neku drugu), dajemo im do znanja da cijenimo ostvarenu saradnju, podršku i da želimo da im se na poseban način zahvalimo. Tako također izgrađujemo snažnije odnose i jačamo partnerstvo sa biznis sektorom a sve u cilju poboljšanja kvaliteta života ljudi u društvu“, zaključuje Grbić-Hasibović.