Nova inicijativa, veće angažovanje domaćih političara
Nakon završetka sjednice Vijeća za vanjske poslove EU koja je održana 18 novembra, a na kojoj je usvojena inicijativa novog pristupa BiH, novinarima se obratila hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić, ističući da je konsenzus o novom pristupu približavanja BiH Evropskoj uniji važan prvi korak ka stabilizaciji, ali da će nastavak procesa zavisiti od novoizabranih vlasti u BiH.
„Što se nas tiče, iz nekoliko razloga je važna i neka vrsta prekretnice rasprava o novom pristupu BiH, s obzirom da je to pokrenuto našom inicijativom prošlog proljeća kada smo se založili za efikasniji pristup BiH“, kazala je Pusić.
Ističući da je ta inicijativa proistekla iz britansko-njemačke, ministrica Pusić je kazala da je to sada i zvanično inicijativa Evropske unije.
„Inicijativa ne predlaže smanjenje kriterija, već preraspodjelu koraka, reformi i preuzetih obaveza radi efikasnosti procesa približavanja BiH Evropskoj uniji. Prvi korak je pisana obaveza ključnih političara BiH. Prijedlog je da ona bude u obliku programa nove vlade i to je prihvaćeno“, naglasila je Pusić.
Pusić je zaključila da novi pristup znači proaktivnije učešće zemalja članica, ali da se očekuje vrlo aktivan angažman novoizabranih vlasti u BiH.
Iz ove, najnovije Inicijative, iščitava se jedna konstanta, a to je da će BiH političari biti itekako dogovorni, zapravo najodgovorniji za evroatlantski put naše zemlje. Do sada, stare politike i stari ljudi nisu pokazali prevelik angažman na ovom polju.
Ali, otvara se jedan drugi, veći problem. Nakon izbora dobili smo iste političke garniture koje će, doduše u preraspodijeljenim koalicijama, biti na vlasti naredne četiri godine. Mogu li, i u kom kapacitetu, političari da približe Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji, ostaje da se vidi. Ono što im taj posao nikako ne olakšava, ali ga čini još potrebnijim, jeste izostanak bilo kakvog napretka u procesu pridruživanja Evropskoj uniji u prethodnom periodu.
BiH, nikad gora u očima EU
Prema izvještaju Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana za njeno članstvo iz oktobra mjeseca ove godine, on je ubjedljivo najgori za BiH u odnosu na sve zemlje u okruženju, i uopšte najgori od 2001. godine.
“Radi se o gorem od najgoreg izvještaja do sada, a najgori do sada je objavljen na današnji dan prije godinu dana. Ovakvi izvještaji sistematiziraju obaveze i urađene poslove u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koga je Bosna i Hercegovina potpisala 2008. sa Evropskom unijom. Međutim, zbog stanja u zemlji i neodgovornosti vlasti, taj sporazum, kao što je poznato, nikada nije stupio na snagu. Ono što je osnovno jeste da se izražava zabrinutost Evropske komisije zbog nečinjenja prema onome što je trebalo da se uradi u ovoj godini. Doslovno mi je nezvanično rečeno jučer u Evropskoj komisiji da ništa nije urađeno što je trebalo, što se nije desilo ni u jednom izvještaju do sada. Ono što u izvještaju stoji kao karakteristika jeste da postoji, ipak, nada da će ovi opšti izbori iznjedriti vlast koja će biti sposobna i biti u stanju vratiti zemlju sa puta ponora na tračnice evropskih integracija. Ta nada se i oficijelno i neoficijelno posljednjih dana pominje, ne znam koliko će to nakon današnjeg izvještaja tokom narednih dana biti potencirano, ali je to jedina svijetla tačka”, rekao je Zekerijah Smajić, dugogodišnji novinar i i ekspert za evropska pitanja u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu.
Smajić je dodao kako očekivanja EU nisu ni prevelika ni premala: “Nada postoji i to je posljednje što i u Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu umire, naprosto zbog toga što Evropska komisija ne može napraviti presedane. Bosna i Hercegovina mora da ispunjava uslove koje ispunjava Crna Gora sve uspješnije, također Srbija i Albanija. Isto tako, Evropska unija nema nikakav interes da poteže bilo kakve sankcije prema Bosni i Hercegovini, ukoliko ona ne ispunjava svoje obaveze na putu evropskih integracija. Brzina procesa zavisi od vlasti i građana koji će vršiti pritisak na nju i tu se ništa neće promijeniti, pa makar taj proces trajao narednih 30 godina.”
Nedostaje i dalje političke volje
Portparol Delegacije Evropske unije i Specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuffie, umjereni je optimista kada je u pitanju BiH:
„Europska unija nastavlja pružati svu svoju podršku bh. vlastima u pomaganju napretku zemlje na putu europskih integracija. Naša podrška reformama je i politička i finansijska. Naime, u periodu između 2007. i 2013. godine, preko 600 miliona eura iz fondova EU-a uloženo je u projekte reforme u BiH i za naredno budžetsko razdoblje 2014. - 2020. godine biće dostupno i više sredstava. Prema Privremenom sporazumu između EU-a i Bosne i Hercegovine, nastavljamo održavati redovne sastanke s bh. vlastima kako bi ocijenili napredak u provedbi reformi i usaglasili dalje korake. Pozdravljamo fokus koje su političke stranke u BiH dale pitanjima vezanim za EU tokom postojećeg procesa formiranja vlasti. Znamo da velika većina građana u BiH podržava ulazak zemlje u EU i ispravno je da politički sistem odražava prioritete birača. Međutim, potrebno je da se ovakvo usmeno opredjeljenje pretoči u konkretno djelovanje u narednim mjesecima i godinama.“
McGuffie je eksplicitan i kada je u pitanju politika EU prema BiH. On za BUKU kaže:
„Temeljna politika EU-a prema BiH ostaje nepromijenjena jer je ista za sve zemlje u procesu proširenja. Naša je želja da se zemlje pridruže onda kada budu spremne i kada ispune potrebne kriterije. Cijeli niz država članica EU-a nedavno su dale prijedloge za otvaranje procesa na novim osnovama za BiH, očigledno neovisno o uvjetovanosti i u svakom slučaju, uz zadržavanje istih standarda. To pitanje je prošlog ponedjeljka razmatrano u okviru Vijeća za vanjske poslove gdje je postignut sporazum, a trenutačno su u toku dalje aktivnosti o načinu na koji će se to dalje odvijati.“
Pa ipak, prema riječima Mc Guffia, u BiH nedostaje političke volje da se poduzmu konkretni koraci u približavanju zemlje Europskoj uniji. I zato će, kako navodi Portparol delegacije EU, „lopta u ovom trenutku biti u rukama novih vlasti i svih koji budu učestvovali u vlasti da sada ostvare konkretan napredak.“
Adnan Huskić, politički analitičar i predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju, kaže da, iako se to na prvi pogled čini jednostavnim, jako je teško zaustaviti opšti trend propadanja u BiH. On za BUKU iznosi svoja zapažanja:
„Zbog svih zastoja i problema, Bosna će evidentno raspolagati sa manje IPA II fondova nego je bilo planirano. Izostanak pomaka u smislu uspostave mehanizma koordinacije, ustavne reforme, te uopšteno posmatrano slab apsorpcioni kapacitet institutucija vezano za korištenje fondova sigurno predstavlja problem koji se neće riješiti niti lako niti brzo, bez obzira na načelnu promjenu politike na najvišem nivou. Do sada neizbježno pitanje reforme Ustava BiH u skladu sa presudom ESLJP u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH i uspostava mehanizma koordinacije čini se, međutim, da ispadaju pomalo iz fokusa. Brisel je naprosto gladan dobrih vijesti iz BiH, tako da će, ukoliko dođe do istinske promjene odnosa državne koalicije prema EU integracijama i uozbiljenja politike, to vjerovatno proizvesti i pozitivnu reakciju iz Brisela. Sada smo u stanju koje se najbolje može opisati kao regresija i obostrana frustracija, a nova inicijativa i nagovještava drugačiji način rješavanja BiH enigme.”
Uprkos svemu, Huskić je optimista kada je u pitanju nova vlast i njena saradnja sa EU institucijama. On smatra da, u svakom slučaju, pomoć od strane Brisela neće izostati:
“Već nekoliko godina smo svjedoci jednog bolnog i skupog zastoja BiH na putu prema EU kojeg su proizvele neodgovorne političke elite opsjednute ličnim interesima. EU je do sada u velikoj mjeri bila neopremljena da se nosi sa problemima u BiH na način na koji smo to navikli od strane brojnih međunarodnih aktera do 2006. Naprosto je nespojivo aktivno učešće u procesima u BiH, a koje se često od EU očekuje, i sam proces prijema BiH u EU, jer bi se u tom slučaju moglo govoriti o tzv. self-accession ili pristupu BiH EU, a za koji je odgovorna EU“, navodi Huskić.
Huskić kaže da će nadalje procesom rukovoditi BH vlasti i institucije, s tim što bi sada i politika i struka morali djelovali u istom smjeru, što do sada nije bio slučaj. On navodi i primjer pojedinih institucija u državi, poput Direkcije za evropske integracije, čije je “iznimno profesionalno djelovanje onemogućeno političkom blokadom u državnoj vlasti”.
Huskić se posebno osvrnuo na EU inicijativu novog pristupa BiH:
“Dakle, ono što smo zadnjih nekoliko sedmica nazivali njemačko-britanskom inicijativom sada je postala i zvanična EU inicijativa. Moram priznati da iako nisu najjasniji detalji ovog novog pristupa, osim što se od vlasti u BiH očekuje da se obavežu da će učinit sve u smislu ostvarenja ovih ciljeva, ovo na određen način predstavlja promjenu do sada nepromjenjivog pristupnog okvira. Da li ovo istovremeno znači da se Bosna počinje tretirati manje unutar tehničkog procesa prijema, a mnogo više unutar političkog je pitanje za debatu. Nekoliko detalja iz govora Sekretara za vanjske poslove Velike Britanije zaslužuju u tom smislu podrobniju analizu. Prije svega, eksplicitno se priznaje da dosadašnji pristup ne daje rezultata u BiH. Dalje se govori o socio-ekonomskim problemima države koji su zasjenjeni debatom o ustavnoj reformi i mehanizmu koordinacije, te potrebi da se zaustavi ekonomsko propadanje države, poveća zaposlenost, posebno mladih, te smanji birokracija i javna potrošnja . “
Na pitanje - Hoće li se promijeniti diskurs zvanične politike Brisela prema BiH u svjetlu oktobarskih izbora i još uvijek nekonstituisane vlasti, Huskić je ekplicitan:
“Brisel, kao i većina država članica EU, te SAD pozivaju na brzo formiranje vlasti. Pritom se, čini mi se, najveći pritisak indirektno vrši na HDZ kojem je ostalo malo do nimalo manevarskog prostora. Inisistiranje na partnerstvu sa SNSD nije oportuno iz više razloga. Pomenimo samo SNSD-ovu orijentiranost ka Rusiji, potom blokadu formiranja vlasti na državnom nivou koju trenutno radi HDZ, činjenicu da bi unutar trenutne konstelacije HDZ radio sa „narodnjačkim“ strankama sa kojima ima potpisan sporazum iz aprila 2014, te činjenicu da je HDZ-u ponuđeno sve na čemu i inače insistiraju. Čak i ukoliko se vlast u RS formira oko SNSD, pritisci na HDZ će se sasvim sigurno intenzivirati. “
Ipak, može se nazrijeti svjetlost na kraju tunela. Bez obzira na to što su akteri manje-više isti, čak i minimalne promjene u BiH mogu proizvesti pozitivan pomak.
“Rekao bih čak da je promjena diskursa u BiH dovoljna da stvari krenu nabolje. Pritom je potrebno održati pritisak na vlastima da se procesi reformi i približavanja EU intenziviraju. I dalje sam mišljenja da velikoj većini tranzicijsko-političke elite u BiH približavanje EU i uvođenje pravne države suštinski ne odgovara”, zaključuje Adnan Huskić.
Zaključak može biti posve jednostavan. Saradnja BiH političara biće ključna u realizaciji i “utabavanju” BiH puta ka evroatlantskim integracijama, posebice ka EU. Međutim, dosadašnja iskustva sa političkim garniturama tjeraju nas na oprezne i umjerene zaključke. Svaki pomak, gledajući iz ove prespektive, biće bar nominalno veliki korak ka “Evropi. Do sada, mora se priznati, BiH je bila poprilično konfuzna i pogubljena na tom putu.
