Prethodni mandat Vlade Republike Srpske nije donio ispunjenje velikih i ambicioznih predizbornih obećanja SNSD-a i njegovih koalicionih partnera. Pored neispunjenih stranačkih obećanja, Vlada RS ne može se pohvaliti ni ostvarivanjem sopstvenih prognoza na ekonomskom planu.
Ove zaključke predstavio je Istinomjer u svom uporednom pregledu makroekonomskih pokazatelja koje je Vlada RS predviđala u prethodnim ekonomskim politikama – te su takva Vladina predviđanja bila po pravilu, pogrešna.
“Iz godine u godinu, u ekonomskim programima koje je usvajala Vlada RS redovan segment je "projekcija makroekonomskih pokazatelja", koja predstavlja prognoze o veličinama poput rasta broja stanovnika/ca, bruto društvenog proizvoda, spoljnotrgovinskog bilansa, iznosa prosječnih plata, te stope nezaposlenosti u Republici Srpskoj.” navodi se u saopštenju Istinomjera.
Kako se dalje navodi u tekstu predstavljenom javnosti u Ekonomskoj politici RS za 2011. godinu i Ekonomskoj politici RS za 2012. godinu ove projekcije pokrivaju period od 2006. do 2014. godine; u Ekonomskoj politici RS za 2013. godinu pokriven je period od 2009-2015. godine, dok su u Ekonomskoj politici RS za 2014. godinu izostale projekcije za 2015. godinu. U posljednjoj usvojenoj Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu također su izostale projekcije za narednu godinu i pokriven je period od 2010. do 2015. godine.
Kao izvori ovih podataka, koriste se statistički podaci za one godine za koje takvi podaci postoje, te se u tom slučaju ne radi o projekcijama, već o pregledu utvrđenih stopa rasta ili pada datih veličina. Za godine o kojima nema statističkih podataka, koriste se projekcije Ministarstva finansija RS.
U Ekonomskoj politici RS za 2012. godinu, navedeno je da su projekcije kretanja ovih pokazatelja izvršene “Na osnovu kretanja makroekonomskih pokazatelja Republike Srpske u prethodnom periodu, kretanja privrednih aktivnosti u zemljama okruženja, preporuka međunarodnih finansijskih institucija, započetih aktivnostima Vlade Republike Srpske u prethodnom periodu i planiranih politika i investicionih aktivnosti u narednom periodu.”U Ekonomskoj politici RS za 2013. godinu, kao osnov se navode “kretanja makroekonomskih pokazatelja RS u prethodnom periodu, pretpostavke o privrednom rastu glavnih spoljnotrgovinskih partnera, usvojenih i planiranih politika Vlade, te makroekonomske projekcije od strane međunarodnih finansijskih institucija”, a slično obrazloženje može se naći i u Ekonomskoj politici RS za 2014. godinu.
„Kada se uporede prognoze Ministarstva finansija RS sa statističkim podacima koji pokazuju kakvo je zaista bilo stanje stvari u ovim oblastima, uočava se isti kontinuirani trend - predviđene stope rasta se gotovo nikad ne ostvaruju u predviđenom obimu, te se projekcije iz godine u godinu smanjuju i to u značajnoj mjeri. Period prethodnog mandata se u ovakvom poređenju pokazuje kao period konstantnog neuspjeha Vlade RS da ostvari predviđene ciljeve svojih ekonomskih politika” navodi Istinomjer.
Tijana Cvjetićanin iz Istinomjera kaže kako je analiziran samo taj segment ekonomskih politika koji se odnosi na makroekonomske projekcije i trebalo bi da pokaže u kom pravcu će se kretati stavke poput BDP-a, spoljnotrgovinskog bilansa, stope nezaposlenosti i slično.
"Kada se uporede "predviđanja" koja su data u ekonomskim politikama Vlade RS u prethodnom mandatu, uočava se da te projektovane vrednosti konstantno padaju, to jest da se svake godine sve više umanjuju u odnosu na prethodnu, ali su i dalje veće od onih koje se realno ostvare" kaže Cvjetićanin za BUKU.
Naša sagovornica navodi kako ovi podaci znače da Vlada RS u ekonomskim politikama iz godine u godinu daje nerealne prognoze, to jest ne uspijeva da ostvari svoje planove i programe, jer se makroekonomske projekcije nikada ne ostvaruju.
"Pri tom je uočljivo da je Vlada RS bila najambicioznija i najnerealnija u prvoj godini prethodnog mandata, pa je recimo ocijenila da će BDP Republike Srpske porasti za 5% u 2014. godini, da će prosječna plata iznositi 955 KM, a pokrivenost uvoza izvozom dostići 67,5%. U realnosti ove projekcije nisu ni izbliza dostignute" kaže Tijana Cvjetićanin.
U Ekonomskoj politici RS za 2011. godinu procijenjeno da će BDP Republike Srpske u 2012. godini iznositi 9,36 milijardi KM, da bi se u Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu ova projekcija smanjila na 8,59 milijardi KM.
„Još veća razlika se uočava u predviđanjima za 2014. godinu, koja su se od 2011. smanjila sa predviđenih 10,68 milijardi na 8,61 milijardu KM. S obzirom na to da ni u jednoj prethodnoj godini BDP ni približno nije dostigao iznos od 9 milijardi KM, teško je objasniti na osnovu čega je Vlada RS zaključila da će se u 2014. godini postići skok od skoro dvije milijarde KM, ili da će u 2015. BDP iznositi 9,75 milijardi, kako je to navedeno u Ekonomskoj politici za 2013. godini” dodaje se u saopštenju Istinomjera.
"Akcija Istinomjera po prvi je put iznijela u javnost dobro sklopljene činjenice" kaže nam ekonomista i stručnjak za finansijske usluge Slaviša Raković, i dodaje da je "improvizacija u ekonomskim politikama Vlade RS trajno stanje počev od 2006. godine"
"Primjetno je da u svim ovim "planovima" nedostaje kontakt s realnošću, s jedne strane, i nepoznavanje osnova makroekonomije, s druge strane", tvrdi naš sagovornik.
Raković kaže kako se ova Vladina improvizacija dešava zato jer su "mehanički projektovana očekivanja koja su poželjna".
"Zainteresovani čitalac ovih nezgrapnih dokumenata nikada ne bi našao odgovor na pitanje koji su to generatori rasta BDP u Republici Srpskoj i na koji način ili kojim politikama vlada doprinosi povećanju BDP. Stoga su i očekivanja potpuno nerealna" kaže za BUKU Raković.
On ističe kako je jedan od primjera generisanje BDP u poljoprivredi koji je u konstantnom padu od 2009. godine i do kraja 2014. godine nije se ni približio onom iz 2008. godine.Uz sve to vlada je i nedavno tvrdila da su izdvajanja za poljoprivredu odgovarajuća. A poljoprivreda daje oko 10% BDP u RS.
"S druge strane nepoznavanje makroekonomije je manifestovano nekritičkim pretvaranjem investicija u rast BDP" kaže nam naš sagovornik.
Kako je vlast izašla sa mega investicijama, najvećim u regionu i šire, tako je malo znala na koji način se te i takve investicije pretvaraju u rast BDP.
"Jedan od primjera je kreditna politika i plasmani Investiciono razvojne banke koji nisu donijeli ni djelić procenta rasta BDP, uprkos ukupnoj finansijskoj injekciji od oko 600 miliona KM unutar četvorogodišnjeg razdoblja. Ili jedno vrlo stručno pitanje. Na koji način Naftna industrija generiše rast BDP kada iz godine u godinu iskazuje gubitke? pita se Raković.
Zanimljivo je da su najambicioznije i najnerealnije prognoze po pravilu date za 2014. godinu, koja je ujedno bila i posljednja godina prethodnog mandata Vlade RS, te izborna godina za aktuelni mandat. Može se s pravom postaviti pitanje da li je ta činjenica uticala na “galantna” predviđanja ekonomskih uspjeha Vlade RS i evidentno nedostižnog rasta makroekonomskih pokazatelja. Ono što je svakako jasno, jeste da su sve prognoze date na početku mandata 2010-2014. ostale uveliko neispunjene.
Vlada RS: Pripremljene radne verzije 11 zakona iz oblasti finansija
Odbor za reformu privrednog sistema Republike Srpske je u nedjelju utvrdio radne verzije prvog seta od 11 reformskih zakona, čiji je cilj rast BDP-a, između ostalog.
Predložene su i verzije dva zakona u nadležnosti države, s ciljem rasterećenja privrede i rasta proizvodnje i zapošljavanja.
Prvi zakoni trebalo bi da budu u funkciji do polovine 2015. godine,uvjeravaju ministri.
U setu predloženih zakona najviše pažnje privlače korekcije zakona čije donošenje je ranije izazvalo dosta kritika. Među njima je ukidanje oporezivanja dividende, donošenje jedinstvene stope poreza na nepokretnosti, te smanjenje stope doprinosa.
”Sadašnja zbirna stopa doprinosa 33%, naš prijedlog je 31,6%. To bi podrazumijevalo da će se stopa doprinosa za zdravstvo smanjiti za jedan indeksni poen, za dječju zaštitu 0,1% i za nezaposlenost 0,3%”, rekao je ministar finansija RS Zoren Tegeltija.
Gubitak prihoda javnih fondova, po ovom osnovu bio bi 72 miliona maraka, ali bi privredi godišnje ostalo 53 miliona maraka više. Fond zdravstvenog osiguranja, plan je Vlade RS, mogao bi pokriti manjak posebnom akcizom na duvan i alkohol. To je jedan od dva zakona u nadležnosti države.
Drugi je uvođenje diferencirane stope PDV-a za osnovne životne namirnice, uz povećanje osnovne stope. Zato u Vladi RS ističu potrebu koordinacije sa državom i drugim entitetom.
”Ako to izostane onda će biti veliki problem da se sve ove mjere efikasno provedu na području Republike Srpske. Riječ je tek o dijelu zakona predviđenih Ekonomskom politikom za 2015. godinu čiji osnovni cilj je rast BDP-a za 1,9%”, istaknuo je ministar industrije, tehnologije i rudarstva RS Petar Đokić.
