Potvrdivši da će Slovenija ispuniti obveze koje joj je svojom presudom lani odredio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, oni su objasnili da ove štediše neće moći da računaju na kamate od šest odsto, koje su bile primjenjene na štediše u Sloveniji, a opravdanost svojih zahtjeva moraće da dokazuju u složenom postupku verifikacije, prenosi sajt SEEbiz.
"Primjena presude počeće iduće godine isplatom jednostavnijih zahtjeva i potrajaće više godina", rekla je na sjednici parlamentarne komisije za nadzor javnih finansija predstavnica vlade za pitanja sukcesije, Anja Polak Petrič.
Po podacima koje su na sjednici iznijeli predstavnici ministarstva finansija, ukupna glavnica bez kamata koju Slovenija, po presudi suda u Strazburu, duguje štedišama u Hrvatskoj iznosi 135,6 miliona evra, a za štediše u BiH 121 milion evra, čemu bi po presudi Evropskog suda za ljudska prava trebalo dodati i godišnje kamate od šest odsto.
Slovenija se s tim ne slaže, istakla je predstavnica slovenačke vlade, smatrajući da je sud pogrešno interpretirao zakon po kome su prije 20 godina uz tu kamatu bile isplaćene štediše Ljubljanske banke u Sloveniji.
Tada se nije radilo o kamatnoj stopi koju su štedišama dale banke nego o kamati koju je bankama priznala država za njihove stare obveze prema štedišama, istakli su predstavnici ministarstva finansija.
Sud u Strazburu tvrdi da model isplate štediša u Hrvatskoj i BiH mora biti po istom modelu po kojemu su isplaćeni štediše u Sloveniji, a radilo se o isplati u gotovini ili obveznicama u roku 10 godina i uz godišnju kamatu od šest posto.
Predstavnici ministarstva finansija i vlade naveli su, međutim, da se tadašnja situacija, od prije više od 20 godina, danas "ne može replicirati".
Oni očekuju da će prijava starih štediša koje imaju potraživanja prema Ljubljanskoj banci, nakon što se sredinom godine o tome donese poseban zakon, biti kompleksna i zahtjevna.
Problemi se očekuju posebno s dokumentacijom iz BiH, zbog haotičnog stanja do kojeg je u BiH došlo u vrijeme rata, kao i zbog toga što nema podataka koji su štediše Ljubljanske banke u toj zemlji već bile isplaćene putem sudjelovanja u privatizaciji ili tako da su dobili svoje štedne uloge iz humanitarnih razloga.
Uz to, presuda suda u Strazburu ne odnosi se niti na one hrvatske štediše Ljubljanske banke Zagreb koje su već isplaćene, jer su u međuvremenu svoj dug prebacili na hrvatske banke, naveli su predstavnici slovenačkog ministarstva finansija.
Petrič je rekla da presuda Evropskog suda za ljudska prava, po kojoj je Slovenija dužna da vrati štednju štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, ne negira slovenački stav da je stara štednja i sukcesijsko pitanje, na čemu će Slovenija i dalje insistirati.
