<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Najavljeno smanjenje stope doprinosa na platu za 1,4 % - da li je to dovoljno?

Razmatranje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima na posebnoj sjednici NSRS 4. marta

03. mart 2015, 12:00

Paketom zakona koji će biti razmatrani na 7. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 04. marta predviđeno je smanjenje ukupne stope doprinosa na platu za 1,4 procentna poena (i to stope zdravstvenog osiguranja za 1 p.p., stope doprinosa za dječiju zaštitu za 0,1 p.p. i stope za osiguranje od nezaposlenosti za 0,3 p.p.).

Time se ukupno poresko opterećenje rada snižava na 36,9% u odnosu na bruto platu. U obrazloženju Vlada Republike Srpske navodi da je pristupila ovom smanjenju oporezivanja rada sa ciljem „kreiranja optimalnog poreskog opterećenja, te davanja podrške očekivanom privrednom rastu, povećanju zaposlenosti i ekonomskom razvoju Republike“.

Da li se ovim potezom zaista kreira optimalno poresko opterećenje rada i u kojoj mjeri on može doprinijeti privrednom rastu i povećanju zaposlenosti?
Ako se posmatra kretanje ukupnog poreskog opterećenja rada („poreskog klina“) u posljednjih pet godina, odmah upada u oči da je do 2011. godine ovo opterećenje bilo niže u odnosu na opterećenje koje bismo dobili sa predloženim izmjenama. Naime, poreski klin je do februara 2011. godine iznosio 35,7% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj, a nakon toga je skočio na rekordnih 39,7% i bio na tom nivou sve do februara prošle godine kada je vraćen neoporezivi dio plate, ali u iznosu od 200 KM, što je poreski klin smanjilo na 38,2%, koliko iznosi i danas.

„Primjenom predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, poreski klin za prosječnu bruto platu bi se smanjio na 36,9%, što je još uvijek za cijelih 1,2 procentna poenaviše u odnosu na period prije februara 2011. godine” navodi se u saopštenju  Centra za istraživanja i studije GEA

Prema tome, navode, iz ovog Centra.  u periodu 2011.-2015. imali smo jedno povećanje, a nakon toga jedno smanjenje i sada drugo najavljeno smanjenje poreskog klina, koje njegovu visinu vraća blizu, ali još uvijek iznad nivoa početnog stanja, što se može vidjeti i na sljedećem grafikonu.


Iz ove tabele se može zaključiti da predloženo smanjenje stope doprinosa od 1,4 p.p., iako dobrodošlo, ne predstavlja značajan zaokret u oblasti oporezivanja rada u Republici Srpskoj. Ono otklanja samo jedan dio dodatnog poreskog opterećenja koji je uveden u februaru 2011. godine, kada je ukinut neoporezivi dio plate od 250 KM i povećana stopa poreza na dohodak sa 8% na 10% kao i ukupna stopa doprinosa sa 30,6% na 33% bruto plate.

„Na neki nači, moglo bi se reći da se ovom mjerom nastavlja ići u krug, ali se ne izlazi iz okvira postavljenih dosadašnjim politikama u oblasti oporezivanja rada” ističe se u saopštenju.

O posebnom značaju poreskog rasterećenja troškova rada za Republiku Srpsku i Federaciju GEA je već pisala ukazujući na posljedice trenutnog stanja, kao i na alternativne izvore prihoda i moguće uštede.

"Ponovo naglašavamo da su potrebna mnogo veća smanjenja u ovoj oblasti ukoliko želimo da takva mjera ima značajniji efekat na zapošljavanje i ekonomsku aktivnost. O tome svjedoči i zvanična preporuka Evropske komisije svim zemljama članicama EU da smanje oporezivanje rada, koje je svrstano u grupu poreza koji su najštetniji za ekonomski rast" ističe se.

Danas čak i u Evropi postoje zemlje sa značajno nižim poreskim klinovima, od kojih možemo izdvojiti Švajcarsku (19,2%), Irsku (21,1%) i Island (28,7%), ali i Hrvatsku (30,4%), Crnu Goru (33%) i Bugarsku (33,6%). Izvan Evrope da i ne govorimo: SAD (29,3 %), Izrael (20%), Koreja (19,8%), Novi Zeland (16,9%), Meksiko (15,5%) i Čile (7%!).


„Zbog toga predlažemo novi pristup poreskoj politici u Republici Srpskoj koji podrazumijeva značajnije poresko rasterećenje rada uz odmjereno povećanje nekih drugih poreza koji imaju manje štetan efekat po ekonomski rast i zapošljavanje. Da bismo mogli reći da je poresko rasterećenje rada značajnije ono mora sniziti poreski klin na nivo koji je osjetno ispod nivoa koji smo imali do febrauara 2011. godine, kada je iznosio 35,7% bruto plate. Npr., kada bi to bilo 33%, onda bismo zaista mogli reći da se radi o zaokretu i važnoj strukturnoj reformi koja će imati uticaja na ekonomske tokove i dešavanja na tržištu rada.” zaključuje se u saopštenju Centra za istraživanja i studije GEA.

Vlada RS: Set reformskih zakona, Raković: Mjere su parcijalne i dodatno će zakomlikovati situaciju


Podsjetimo da je smanjenje Zakona o doprinosima dio, kako Vlada RS tvrdi, seta reformskih zakona. Vlada RS donijela je na svojoj posebnoj sjednici set zakonskih rješenja planiranih Ekonomskom politikom za 2015. godinu.

Tako je utvrđen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o fiskalnim kasama po hitnom postupku, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja Republike Srpske, Nacrt zakona o izmjenama zakona o porezu na dohodak. Vlada RS je utvrdila nacrte zakona o porezu na dobit, o porezu na nepokretnosti, o rokovima izmirenja novčanih obaveza, o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj i o odgođenom plaćanju poreskog duga.

Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju u vezi sa podnošenjem inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o akcizama u BiH i Informaciju u vezi podnošenja inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o PDV-u. Usvojena je i Inicijativa za pokretanje postupka za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o administrativnim taksama BiH. Utvrđen je Nacrt zakona o porezu na dobit.

Utvrđeni su i nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o doprinosima, te o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Slaviša Raković, stručnjak za finansije kaže za BUKU da reformski set zakona zabrinjava


On tvrdi da se do ovih Zakona dolazi pod pritiskom, ne samo opozicije koja je u predizbornoj kampanji nudila, na oko slična rješenja, već i privrednika i sindikata.

"Te mjere su opasne zato što će biti parcijalne i prijete da dodatno iskomplikuju ionako složenu situaciju" kaže naš sagovornik.

"Nije dovoljno samo smanjiti doprinose na plate, nije dovoljno donijeti zakon o plaćanjima, nije dovoljno samo deklarativno reći dvije stope PDV. Potrebno je postići harmoničnost između svih tih mjera kako ne bi došlo do narušavanja ravnoteže, dok s druge strane određenim preraspodjelama treba podgrijati domaću potražnju radi rasta BDP" tvrdi Raković za BUKU.