Uz premijera Zorana Milanovića i predsjednika Sabora Josipa Leku, na komemoraciji je sudjelovalo četvero ministara iz Vlade, predstavnik srpske manjine u Saboru Milorad Pupovac, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predstavnici Saveza antifašističkih boraca (SABA) i vjerskih zajednica; katoličke, pravoslavne, židovske i islamske.
Oko Kamenog cvijeta, skulpture Bogdana Bogdanovića okupilo se dana oko 700 posjetitelja, uključujući i mali broj do danas preživjelih zatočenika u logoru Jasenovac.
Premijer Zoran Milanović, koji po peti put sudjeluje na jasenovačkoj komemoraciji, na početku svog govora pročitao je uvodni dio Ustava Republike Hrvatske u kojem, između ostaloga, piše kako je suvremena Hrvatska nastala na zasadama ZAVNOH-a iz Drugog svjetskog rata, a nasuprot tadašnjoj NDH koja je samoproglašena 1941. godine.
„Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i svakom građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i promjenu Hrvatskog ustava i za unošenje u Ustav 'Nezavisne Države Hrvatske'. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe“, poručio je Milanović.
Rekao je kako je za njega u Drugom svjetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska, a to su bili hrvatski partizani.
Podsjetio je Milanović i na ubojstva nakon Bleiburga gdje je „šačica razbojnika i ratnih zločinaca za sobom povela tisuće i tisuće mladih ljudi u uniformama, uglavnom muškarce koji su bez suđenja, na Bleiburgu, ubijeni“.
„Od toga nitko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti. Međutim, Bleiburg je mjesto žala i komemoracije propasti 'Nezavisne Države Hrvatske', države koja nije bila država hrvatskoga naroda i protiv koje je sa srpskim narodom ustao, jer nije mogao trpjeti nepravdu“, kazao je u svom govoru Milanović.
„Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska!“, zaključio je premijer uz glasno odobravanje iz publike.
Saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac je ukazao kako se danas u Hrvatskoj nedovoljno osuđuju navijački i drugi društveni ispadi sa elementima fašizma, te ocijenio kako je muzejski prostor Spomen-područja Jasenovac premali.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas nije nazočila na komemoraciji, no kao njen izaslanik prisustvovao je Branko Lustig, režiser i preživjeli logoraš iz Aushwitza. Predsjednica je Jasenovac posjetila na sam datum proboja logoraša, 22. aprila.
Ispod skulpture Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića na kraju ceremonije izaslanstva i gosti položili su vijenci u spomen na sve žrtve ustaškog logora koji je djelovao od augusta 1941. do aprila 1945. i u kojem je, prema evidenciji, stradalo preko 80.000 Židova, Srba, Roma, ali i Hrvata koji su se protivili ustaškom režimu