Posljednjih sedmica, u fokusu kulturnih dešavanja u Banjaluci je najavljeno gašenje biblioteka na Starčevici i Obilićevu/Mejdanu, kao i premještanje Dječije biblioteke iz Borika u Centar. Povodom ovih novosti, kao i o drugim aktuelnostima, razgovaramo sa Ljiljom Petrović Zečić, direktoricom Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske.
Ljilja Petrović Zečić rekla je da je aktuelna inicijativa došla od strane biblioteka, a radi se o premještanju Dječije biblioteke iz naselja Borik u Centar, gdje je i nekad bila. Dječija biblioteka je prvobitno bila izmještena iz Centra da bi se otvorio Ruski centar, ali i tada je bilo negodovanja javnosti, ali i zaposlenih iz biblioteke, jer su smatrali da Dječija biblioteka treba da bude u Centru.
„Dječija biblioteka u Boriku jeste opremljena atraktivno, ali pokazalo se da ovo nije praktično rješenje, jer se pretvorila u jednu lokalnu biblioteku i izgubili smo čitaoce koji bi dolazili iz drugih naselja. Pored toga, Biblioteka ima veliki broj posjeta koji dolaze iz čitave RS u posjetu Muzeju RS i Dječijem pozorištu i u sklopu toga obilaze i Biblioteku, ali im je nezgodno da idu u Borik, tamo nema mjesta da se parkira autobus i djeca često ostaju uskraćena za posjetu Biblioteci“, rekla je za BUKU Ljilja Petrović Zečić.
Kazala je i da je Biblioteka dogovorila sa Gradom da se Depo prebaci u atomsko sklonište u ulici Sime Šolaje, pa će se stvoriti dodatni prostor u biblioteci za nove sadržaje. U Depou stoje knjige koje se ne koriste tako često.
Direktorica kaže da je Biblioteka krenula u jedan projekat koji se zove Bibliobus, a njegova realizacija očekuje se u narednim mjesecima.
„Bibliobus predstavlja pokretnu biblioteku koja može da ponese do pet hiljada knjiga, koja ima sve sadržaje kao jedna mala biblioteka. Počev od pristupa i mjesta za internet, čitanje štampe, čitanje knjiga, ali i mogućnost organizovanja manjih promocija knjiga. To je jedan model koji se primjenjuje na Zapadu već odavno i sve centralne biblioteke nastoje da imaju bibliobuse. Ovo je priča gdje biblioteka dolazi čitaocima, a već smo imali inicijative iz drugih gradskih naselja koja su imala potrebu za bibliotekom, a ovo je način da mi pokrijemo čitavu teritoriju Banjaluke sa bibliobusom koji funkcioniše po utvrđenom rasporedu“, rekla je Ljilja P.Z.
Direktorica Biblioteke kaže da joj je Bibliobus jako značajan zbog izdvojenih naselja i područnih škola, a i cijeli grad će biti pokriven.
Do gašenja biblioteka u naseljima Obilićevo i Starčevica dolazi i zbog malog broja čitalaca u tim bibliotekama, jer se većina ljudi iz tih naselja učlanjuje u centralnu Biblioteku. Ljilja je postavila pitanje opravdanosti odjeljenja u Obilićevu koja ima 250 članova, a tri puta više članova iz tog područja nalazi se u centralnoj Biblioteci. Direktorica Biblioteke je rekla da je ranije broj korisnika u ovim odjeljenjima bio veći, ali on je svake godine sve više opadao.
„Smanjuje se broj korisnika ovih odjeljenja, a broj korisnika iz ovih krajeva grada veći je u centralnoj Biblioteci. Odjeljenje na Starčevici biće zatvoreno, a za Američki kutak koji se nalazi u odjeljenju na Mejdanu u toku su pregovori sa Gradom da se nađe drugi prostor za ovaj kutak, koji će i dalje raditi u okviru naše Biblioteke, kao što je uostalom slučaj i sa Ruskim centrom, čitaonicom Gete instituta i kancelarijom Francuskog instituta“, kaže direktorica Biblioteke.
Dodaje i da je javnost ove novine veoma negativno dočekala, ali ona smatra da će ovaj način usluge i vraćanje Dječijeg odjeljenja u Centar na kraju dovesti do zadovoljnih korisnika.
Foto: BUKA
„Većina novina se često tumači negativno, ali ja vjerujem da će naši korisnici uvidjeti da je ovo praktičan razvoj biblioteke i naših usluga. Naši ljudi su skloni kritikama unaprijed, a da nisu vidjeli kako će nešto izgledati i kako će se dalje odvijati. Ne treba ovo gledati kao uskraćivanje, zatvaranje biblioteka, već da dolazi do promjena koje su u skladu sa savremenim svijetom i zaista sam ubijeđena da se krećemo u pravom smijeru. Ovako će i stanovnici naselja koja nemaju odjeljenje Biblioteke, imati priliku da lako podižu knjige, a projekat Bibliobus trebalo bi da počne sa radom od septembra“, ističe ona.
U radu Biblioteke, kaže Ljilja, najveći fokus je na djeci, jer ako se djeca naviknu da idu u biblioteku, onda će oni nastaviti da u nju dolaze i kao srednjoškolci, studenti, radnici i penzioneri.
Kada su u pitanju problemi sa kojima se Biblioteka suočava, naša sagovornica kaže da je najveći problem nedostatak finansija.
„Ono što bi trebalo uraditi jeste da se povećaju izdvajanja Grada za Biblioteku, odnosno za sve institucije kulture, jer je činjenica da mi, iako smo republička institucija, opslužujemo prvenstveno građane Banjaluke. Treba doći do povećanja budžeta za programske aktivnosti. Pored toga, ova Biblioteka je virtuelni centar RS, koji na svojim leđima nosi bibliotečko-informacioni sistem u koji su uključene 32 biblioteke u RS, a radi se o jednom specifičnom programu koji takođe košta“, objasnila je Ljilja.
Naša sagovornica kaže da se bibliotekarstvo kao nauka munjevito razvija uporedo sa informacionim tehnologijama. Direktorica Biblioteke je najavila da će ubrzo cijela građa Biblioteke biti digitalizovana i korisnici će lako dolaziti do podataka o knjigama i gdje ih mogu naći.
„Nadam se da će do kraja godine biti završen i Centar za konzervaciju knjiga. Prostor je adaptiran i slijedi nam kupovina jednog uređaja koji zaustavlja propadanje knjiga. Nakon toga, treba da idemo u pravcu restauracije, jer u Republici Srpskoj ima mnogo rijetkih knjiga i njih je potrebno sačuvati, evidentirati, popisati i digitalizovati. Prije svega radi se o knjigama koje se nalaze u manastirima i crkvama i koje moramo čuvati kao naše najveće blago“, rekla je Ljilja Petrović Zečić.
Direktorica kaže da se čitanje vraća u modu, a to se vidi prema broju korisnika i njihovim zahtjevima. Elektronski mediji su, kaže Ljilja, pomogli korisnicima da dođu do informacija o knjigama koje su izašle, koje su nagrađene i popularne.
PREPORUKE ZA ČITANJE DIREKTORICE BIBLIOTEKE
Direktoricu Biblioteke pitali smo šta ona čita, a ovo su njene preporuke:
„Veliki sam ljubitelj magičnog realizma, a od pisaca koje volim izdvajam Murakamija i Pamuka, a trenutno čitam nobelovku Hertu Miler. Ono što prevagne u bibliotekama jeste laka i zabavna literatura, ali neka, ja nemam ništa protiv toga, jer korisnici dođu i počnu sa lakom literaturom, ali poslije određenog vremena uzimaju i kompleksnije knjige“, kaže na kraju razgovora za BUKU direktorica Ljilja Petrović Zečić, direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske.
