Prof. dr. Mirsad Hadžikadić je rođeni
Banjalučanin, koji je 1984. godine zajedno sa porodicom napustio svoj grad, jer
je dobio stipendiju za dalje školovanje i rad u Americi, gdje je 1987. godine i
doktorirao na temu: Umjetna inteligencija – simulacija
procesa prirodne inteligencije na računaru. Njegov
profesionalni i naučni rad je obiman, a osim doktorata ima i dva magisterija.
Hadžikadić je osnivač i prvi predsjednik "BiH – Američke Akademije nauka i
umjetnosti" i osnivač "BH. savjetodavnog Vijeća" u Vašingtonu. Bio
je dekan novog Koledža Univerziteta
Sjeverne Karoline. Jako je cijenjen u mnogobrojnoj
dijaspori u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Međutim, iako je profesor Hadžikadić
profesionalno ostvaren i stalno angažovan na raznim projektima, spreman je sve
to ostaviti po strani i doći natrag u BiH kako bi pomogao svojoj domovini i svojim
sugrađanima. Na izborima koji će se desiti u oktobru 2018. godine, kandidovao
se kao nezavisni kandidat za člana Predsjedništva BiH. Svoj plan i program
predstavio je i svojim Banjalučanima, mada zbog izbornog zakona oni neće moći
da glasaju za njega, jer on je kandidat iz reda bošnjačkog naroda.
ZAŠTO SE BAVITI POLITIKOM
Profesor Hadžikadić je istakao da svaki čovjek u jednom momentu shvati da cjeli
život ne može posvetiti samo sebi i da bi bio zadovoljan potrebno je pomoći i
drugome.
"Ja zaista nemam razloga da ulazim u politiku zbog materijalnih stvari jer
imam dovoljno. U profesionalnom životu mi nikada nije bilo bolje. Vodim
institut u Americi, izvršni sam direktor u jednoj firmi, predajem na
univerzitetu i da ne nabrajam. Ipak, nešto me grize iznutra i kaže mi da to
nije dovoljno. Ali ne zbog funkcije koju bih kao član predsjedništva obnašao
već zbog onog što bih mogao da doprinesem boljem životu ljudi u ovoj
državi", rekao je profesor na početku svog izlaganja. On je kazao da
nikada nije ni pomišljao da se bavi politikom, sve dok u septembru prošle
godine nije dobio poziv od svog kolege iz Sarajeva, koji mu je poručio da je
vrijeme da se uključi u politiku, jer došli su dani kada se bh. društvo napokon
mora mijenjati. Hadžikadić je priznao da je od strane njegove porodice bilo
negodovanja, ali on im je saopštio, sa izvinjenjem, da je došlo vrijeme da
svojim političkim djelovanjem pomogne svojim sugrađanima u BiH.
"12. januara stigao sam u Sarajevo i razgovarao sa novinarom Senadom
Hadžifejzovićem na njegovoj televiziji, gdje sam i obznanio svoju kandidaturu.
Kada se završila emisija na kojoj sam gostovao, u početku me je držalo čudno
osjećanje. Nisam mogao ni da pretpostavim kakve će reakcije da budu. Kasnije
sam saznao da je gledanost te emisije bila velika i da su se neki gledaoci
javljali s porukom da do sada nisu izlazili na izbore, ali da napokon imaju
kome da daju svoj glas.", kazao je Hadžikadić. On je istakao da sve zavisi
o nama kao građanima i da isto kao što se dešavaju loše stvari, tako se dešavaju
i dobre.
"Moja baza i ciljna grupa su nezadovoljni ljudi i mladi, koji nikad nisu
glasali, jer misle da su svi isti, pa zašto ne i dijaspora. Problem je što
mnogi misle da promjene ne mogu da se dese, ali po izbornim rezultatima u
Francuskoj ili Sjedinjenim Državamazaključićemo da mogu pobijediti čak i oni na koje najmanje možemo da se
kladimo", kazao je profesor.
IDENTITET GRAĐANA
Iako se kandidovao za člana iz reda bošnjačkog naroda, Hadžikadiću nije namjera da
predstavlja samo jedan narod, nego svakog stanovnika ove države na cijelom
teritoriju BiH.
"Meni je namjera da mijenjam svijest građana da razmišljaju pozitivno i
vjeruju da može biti bolje. Oni koji su na vlasti tu su, jer im je dobro.
Stanje kakvo nas je snašlo je nametnuto od strane vladajuće strukture, i mi
pristajemo na to. Tačno je da smo mi podijeljeni u nacionalne grupacije i da je
to nepošteno. Ipak, mi i unutar svega toga možemo postaviti prave ljude na prava
mjesta koji mogu dovesti do promjena u korist sviju nas. Niko nam ne može
pomoći ako sebi sami ne pomognemo, a to je da izađemo na izbore u što većem
broju i zaokružimo one za koje mislimo da rade u korist građana", naglasio
je Hadžikadić. Dodao je da građani treba da stvore državu koja će biti zajednička
i fukcionalna.
"Ako ne napravimo funkcionalnu i pravnu državu, korupcija će i dalje da nas
razjeda. Pravda je jako bitna stvar. Važno je da osjećamo da je društvo
pravedno i da znamo da svi imamo jednaka prava. Neki zbog toga i misle da je
bilo bolje za vrijeme rata, nego danas za vrijeme mira, jer početkom devedesetih
je svima bilo isto, svi su dijelili istu sudbinu boreći se za egzistenciju. A
danas nije tako, jer jedino pristojno mogu da žive oni koji su stranački
podobni", zaključio je profesor. Onje dodao da je država BiH danas u drugom planu, jer političari se trude
da tobože štite nacionalne interese zarad sigurnog glasačkog tijela i ostanka
na vlasti.
"Države nema dok svim građanima ne bude jednako, a mi se trebamo
zajednički dogovoriti između sebe kako bi nam bilo bolje. Ja bih htio da
ubijedim sve te političare da nam je bolje da se dogovaramo unutar države nego
da nam strani političari nameću svoja rješenja", kazao je Hadžikadić i
dodao da je strašna činjenica što je građanima BiH nametnut jednoobrazan
identitet.
"Mi imamo toliko potreba i identiteta koje država mora da omogući da se
izrazimo. Ovdje je od strane vladajuće strukture nametnut samo nacionalni
identitet i forsira se retorika koja individuu identifikuje samo kao pripadnika
određene nacije. Naravno da ljudi imaju pravo da se izjašnjavaju kako hoće, ali
ne mora da bude pravilo da se baš svaki čovjek stavlja u određeni 'nacionalni
tor'. Ljudima treba dati slobodu da sami sebi daju identitet po svojoj volji.
Isto je i kada se radi o izboru određene političke opcije. Važno je da ljudi
međusobno komuniciraju o tome bez straha da će imati neke neželjene posljedice.
Ljudi razmjenjujući informacije i mišljenja međusobno mogu da dođu do pravog
izbora, a to je da onaj koga izaberu radi za dobrobit svih građana", istakao
je profesor i dodao da vladajuće elite upravo žele da razbiju te grupacije koje
međusobno komuniciraju na demokratski način i da manipulativno utiču na javno
mnijenje.
SREDNJA KLASA
Hadžikadić je istakao da je glavni građanski interes da ima posao, a veliki
problem naše države jeste nezaposlenost.
"Šezdeset sedam posto mladih ne radi. Naša država je među zadnjima u
svijetu kada je u pitanju ovaj problem, ali da se jedan takav strašan problem
može riješiti pokazuje opština Gračanica koja gotovo i da nema nezaposlenih. To je
primjer kada ljudi uzmu sami stvari u svoje ruke. Čak i u Americi privreda
zavisi od malih privrednika i preduzeća gdje je zaposleno do 100 ljudi, a koje
država podstiče da se razvijaju. Takva preduzeća čak prve dvije-tri godine budu
oslobođena plaćanja poreza, dok ne stanu na svoje noge", kazao je
profesor. On dodaje da je pogubno po nas što vlast uništava nekadašnja državna
preduzeća postavljajući nestručne partijske rukovodioce da vode brigu o njima.
"Ono što nam daje novac mi uništavamo, a u pitanju su lični interesi
pojedinaca koji se nalaze na funkcijama", istakao je Hadžikadić. Po
njegovom mišljenju, mladima se ne daje šansa da napreduju, pa nije ni čudo što
odlaze trbuhom za kruhom. U isto vrijeme, ističe profesor, država je najveći
poslodavac jer po partijskom ključu zapošljava svoje članove po javnim
institucijama.
"To ni bogatije države ne bi mogle da iznesu, a kamoli BiH. Mi nemamo
srednju građanski klasu koja je jedan od glavnih stubova društva. I mnogo
bogatija Amerika je u jako lošem stanju, jer zadnjih godina postepeno erodira
njena srednja klasa. Dakle, mi moramo da poradimo na tome da nam srednja klasa
bude ekonomski što stabilnija jer od nje zavisi i stabilnost društva i
države.", istakao je profesor. On je naglasio da je veliki problem i
obrazovanje, te da je osnovno i srednje obrazovanje koliko-toliko regularno dok
je visoko obrazovanje katastrofalno, jer se premalo izdvaja sredstava za
istraživački rad, dok u isto vrijeme karijeristi i partijski podobnici
uništavaju univerzitete.
AKCIJA
Hadžikadić je napomenuo da je u dugogodišnjoj profesionalnoj karijeri vezanoj
za informacionu tehnologiju susretao mnoge poslovne ljude, te će, vodeći se
tim iskustvom, lako dolaziti do ozbiljnih poslovnih partnera i investitora koji
su spremni ulagati u našu zemlju.
"U Americi sam prisustvovao u mnogo međudržavnih ekonomskih dogovora, gdje
su dolazili predstavnici iz BiH da pregovaraju o nekim poslovima, ali najveća briga
im je bila da daju izjave koje će domaći mediji objavljivati, a koje nemaju
nikakve veze sa poslovima o kojima se pregovaralo. Na kraju se redovno dešavalo da
nam Amerikanci daju poruke tipa: Molimo vas da nam ne dovodite takve neozbiljne
tipove koji u isto vrijeme i vrijeđaju, ali i nemaju šta da kažu", rekao
je profesor. On je kazao da u Bosni i Hercegovini ne postoji ništa osim
političke sile i snage, i da diplomatija prema stranim partnerima slabo da i
postoji. Profesor je istakao da naša država treba da ulaže novac u informacione
tehnologije koje su profitabilne i daju šansu da se zapošljavaju mladi ljudi.
"Naravno da postoje razne privredne grane, tu je i poljoprivreda i
turizam, ali IT je posebno interesantan jer nam za njih ne treba velika infrastruktura.
Tu je osnovno da imamo računare, internet, struju. Malim firmama koje se bave
IT-om treba omogućiti da se razvijaju", istakao je profesor.
Na kraju razgovora profesor Hadžikadić je naglasio da je demokratija od svih
loših sistema najprihvatljivija i da svako demokratsko društvo ima problem kako
zaštiti manjinu da se sistem ne bi pretvorio u tiraniju većine.
"Po mom mišljenju, najbolje bi bilo kada bi naša država imala jednoga
predsjednika, a ne tri člana predsjedništva, ali to je upravo i doneseno kao
rješenje da se neko od bh. naroda ne bi osjećao ugroženim", rekao je
profesor i dodao da je na nama da stvorimo državu u kojoj će se sistem
vrijednosti bazirati na nekim drugim postulatima, te da bi se na taj način u
Bosni i Hercegovini vremenom moglo ostvariti zrelo građansko društvo.