Njihova pojava u ovom dijelu godine nije neuobičajena jer u nastojanju da pronađu skrovita i topla mjesta na kojima će prezimiti, a u nedostatku drveća, u gradovima slučajno ulijeću kroz prozore. Međutim, očito je da im je brojnost ove godine veća nego što smo navikli.
Pojava vrlo brojne invazivne vrste
Dr. sc. Lucija Šerić Jelaska, viša znanstvena suradnica na Zoologijskom zavodu zagrebačkog PMF-a, kaže da postoje dva ključna razloga za porast brojnosti smrdljivih martina.
"Ove cijele godine klima je bila takva da je pogodovala njihovom razvoju – topla i vlažna. To općenito pogoduje razvoju kukaca, ne samo smrdljivim martinima“, rekla je za Index naša entomologinja.
"Drugi uzrok njihova povećanog broja je pojava invazivne vrste Halyomorpha halys koja je ove godine prvi put zabilježena u Zagrebu. Ona je u Hrvatskoj prvi put otkrivena u travnju u Rijeci", dodala je istaknuvši da je sa svojim kolegama već napravila znanstveni rad o pojavi Halyomorpha halys (na naslovnoj slici gore).
Vrsta Halyomorpha halys stigla je iz istočne Azije, gdje prebiva uglavnom u priobalnim područjima zemalja poput Južne Koreje, Kine i Tajvana. U Europi je prvi puta zabilježena u Lihtenštajnu 2004. i u Švicarskoj 2007., a u međuvremenu se proširila u Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Austriji, Mađarskoj, Italiji i nekim drugim zemljama. U mnogima je prezimila, a to znači da se udomaćila. Rado se zadržava na biljci Hibiscus syriacus. Radi velike štete u poljoprivredi, u vrtovima i voćnjacima jer se hrani biljnim sokovima.
"Budući da je invazivna vrsta, ima potencijal za razvoj većih populacija. Koliko će njihova najezda trajati i kako će se stvari razvijati u budućnosti, teško je reći, no trenutno se širi Europom“, kaže Šerić Jelaska.
Kako ih se riješiti i jesu li opasni?
Smrdljivi martini naziv su dobili iz očiglednih razloga. Prvi dio imena povezan je s činjenicom da kada su ugroženi ili prestrašeni, ispuštaju vrlo smrdljive izlučevine kojih se teško riješiti, dok je drugi dio imena rezultat činjenice da se masovno javljaju u vrijeme Martinja. Ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju za ljude, no njihove izlučevine mogu biti toksične i izazvati alergije, osobito ako ih netko proguta. Ipak, takve situacije su rijetkost.
U narodu postoji uvjerenje da ih odbija miris češnjaka i luka koji je, nažalost, podjednako neugodan, dok ih žuta boja privlači. Stoga se obično preporučuje postavljanje repelenata na mjesta pored prozora te žutih papira ili krpa izvan kuće, na terasama ili u vrtovima.
Šerić Jelaska kaže da je inače poznato da je žuta boja privlačna brojnim vrstama kukaca.
