Dobro, 2018. godina je, može se reći - godina izbora.
U Europskoj uniji izbori su se desili u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, te u Austriji, Holandiji, Mađarskoj, dok će ove godine parlamentarni izbori biti održani u Italiji i Sloveniji. Ja, opći izbori su se desili i u Bosni i Hercegovini. Ništa novo. Pobjednike su ponovno odredili … glasači & brojači. Tako se to radi. I uspješno odrađuje. E, da! Ponovno je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran većinskim glasovima Bošnjaka … Željko Komšić. Tu nastaje problem. Kako i zašto da Bošnjaci u tolikom broju glasuju za Hrvata, hrvatskog člana Predsjedništva? U skorijoj povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini to se ponovno dešava. Teško je reći da se povijest ponavlja – ljudi se ponavljaju.
To bi moglo dovesti do parlamentarne krize i destabilizacije prilika u BiH a time ( Zar baš mora!?) i na zapadnom Balkanu.
Nešto prije održanih općih izbora u BiH trojica američkih kongresmena, Scott Perrya, Joe Burtona i Thomas Garrett zatražila su od pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wessa Mitchella veći američki angažman na promjeni Izbornog zakona u BiH.
Zaključeno je kako treba pomoći vlastima BiH da se izmijeni Izborni zakon koji je 2016. godine Ustavni sud zemlje poništio. Nedostatak rješenja za ovaj problem je izazvao strah u BiH da održani izbori neće biti priznati te da će doći do opstrukcija od strane hrvatskog naroda ( Čitaj: HDZ-a BiH) i vlada se neće formirati".
„Gdje smo – tu smo“. Dešavanja su u tijeku.
Ali, kao posljedica 'svega toga' dolazi do opće „zbunjoze“, bar kod dva naroda u F BiH: Hrvata i Bošnjaka.
Kako?
Evo uzmite izbore za američki Kongres koji je održan 6. studenog kada su se birala 435 članova Predstavničkog doma, a kojima mandat traje dve godine, kao i 33 od 100 senatora, za šestogodišnji mandat …
Kakve veze imaju izbori u SAD s izborima u Bosni i Hercegovini.
Nikakve!
Ili …
U prijevodu na bosanski to su vam bili izbori „za“ ili „protiv“ Trampa.
Kongres su dosad kontrolirali republikanci. U Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Predstavničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).
Na izborima 6. novembra demokrate su dobili 229 mjesta, a republikanci 206 u Predstavničkom domu.
Time su Izbori za Kongres u SAD završeni, Predstavnički dom će imati demokratsku većinu, dok će republikanci američkog predsjednika Donalda Trampa zadržati kontrolu nad Senatom. Pošteno. Pa 'ko koga nadmudri.
A, izbori kao izbori.
Mnogi bi ljudi htjeli brzo odraditi svoju građansku dužnost: glasati i otići. Tada nastaju 'redovi' i 'gužve' koje usporavaju glasanje. Potrebno je uvesti nešto reda i discipline. Tako je sudac u Pensilvaniji naložio republikancima da prestanu s provjerom osobnih dokumenata građana koji čekaju svoj red za glasanje.
Birači na pojedinim glasačkim mjestima (u saveznim državama New York & New Jersey) su glasali u mraku zbog nedostatka električne energije za što je bila kriva super-oluja Sandy.
Mogu se i skeneri za skeniranje glasačkih listića pokvariti: Tim Holt (68) izašao je iz glasačke kabine mrmljajući kako skeneri 'štekaju' i kako su „republikanci već počeli varati“.
( … )
Svašta se može desiti – ali nema takvog' „izbornog inženjeringa“ u SAD, za sada, kao kod nas u Bosni i Hercegovini.
No, sigurno se neće desiti da SAD-e mijenjaju svoj izborni zakon. Ono, da crnci biraju 'crnog' predsjednika, senatore, kongresmene … Da 'bijelci' biraju 'bijelog' predsjednika, senatore, kongresmene … 'Žuti', 'žutog' predsjednika … Itd.
Koliko bi, tek, njihovo Predsjedništvo imalo članova … Doduše imaju mnogo država i mogli bi se lijepo izdijeliti kao i 'mi' u Bosni i Hercegovini – ali, na sreću ne samo nas u BiH - neće!
E, zbog toga izbori u SAD imaju veze s izborima u BiH.
A mi u Bosni i Hercegovini?
Ta valjda ćemo i „mi“ prestati jednog' dana, a možda i prije - da se dijelimo.
Ili će nam izbori dobiti status „Dvije škole …“, pardon: „Tri izborna mjesta pod jednim krovom“.
