Korupcija u obrazovanju postala je rasprostranjena pojava u BiH. Više od polovine studenata anketiranih na privatnim i javnim univerzitetima u deset gradova BiH vidi korupciju kao veoma raširenu pojavu u visokom obrazovanju, a svaki četvrti student ima lično iskustvo korupcije, bilo da je platio ispit ili da je to od njega traženo, pokazalo je istraživanje o percepciji korupcije u visokom obrazovanju u BiH koje je proveo Transparency International.
Zastrašujući je i podatak da bi skoro 50 odsto studenata pribjeglo korupciji ukoliko ne bi bilo drugog načina da polože ispit.
Jedan od razloga zašto je korupcija u obrazovanju jedan od najvećih problema u BiH jeste i činjenica da se ova pojava duboko ukorijenila u naše društvo, te da je postala nezvanično sastavni dio obrazovnog sistema. Pored toga, veliki broj ljudi sve više pribjegava korupciji da bi se domogao diploma o završenim školama. Putem obrazovanja, ljudi se nadaju da će dobiti bolje plaćeni posao, zbog čega su neki od njih spremni da plate mito ili čak da pribjegnu prevari kako bi dobili bolju ocjenu ili priznatu diplomu.
Svjedočanstvo iz srednje škole ili fakultetska diploma, seminarski, magistarski, pa čak i doktorski rad, mogu se kupiti na "crnom tržištu", to kod nas nije nikakva novost. Postoje nezvanični podaci o tome kako Balkanom "kruže desetine hiljada plagiranih diplomskih i doktorskih radova".
Korupcijom i mitom ozvaničeni budući "pravnici" i "ekonomisti", "stručni savjetnici" hodaju pored nas, a da nismo ni svjesni. Međutim, šta ako jedan takav "doktor" svakog dana "liječi" vaše bližnje, vašu djecu? Jeste li o tome razmišljali?
U procesu stvaranja ovakvog "društva znanja" učestvuju svi. Od onih koji su spremni izdvojiti određenu sumu novca kako bi dobili određeno zvanje, do onih koji takve koruptivne novce primaju.
Profesor iz Banjaluke Ivan Šijaković je jednom prilikom rekao kako su oni koji su danas na vlasti, i koji će biti sutra, povezani i svi imaju udjela u snižavanju kvaliteta visokog obrazovanja.
Organizacija Transparency International BiH je nedavno imao medijsku kampanju “Naučimo ih lekciju” upravo sa fokusom na korupciji u obrazovanju.
Portparolka TI BiH Ivana Korajlić kaže kako je korupcija u obrazovanju, kao i nažalost u svim drugim oblastima, izrazito rasprostranjena, a ogleda se u svim aspektima rada obrazovnih ustanova, počevši od procesa zapošljavanja u obrazovnim ustanovama (što je ujedno i problem koji građani najčešće prijavljuju), nepotizma, pa preko načina raspolaganja sredstvima (nabavke i ugovaranja), kronizma u dodjeli naučnih zvanja, davanja i primanja mita u zamjenu za prijem/ocjenu/ispit, pa čak do kupovine knjiga, i sl.
„Ovo nažalost dovodi do potpunog urušavanja obrazovnog sistema i devalvacije zvanja i diploma, pa samim tim i znanja“, ističe naša sagovornica.
Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je 10 javnih, a 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje po više od 1.600 studijskih programa.
Nažalost, sa porastom broja obrazovnih ustanova, čiji standardi i kvalitet rada su upitni, povećale su se i mogućnosti i za kupovinu i falsifikovanje diploma. Naravno, sve je to odgovor na potrebe koje su se javile nakon rata i sa porastom kriterijuma koji se traže za zaposlenje - veliki broj ljudi se našao u situaciji da obavlja određeni posao sa srednjom stručnom spremom, a da se odjednom za tu istu poziciju zahtijeva viša ili visoka stručna sprema.
Ivana Korajlić - foto BUKA
“Na ovome su profitirali mnogi, od privatnih obrazovnih ustanova, na kojima ste praktično preko noći mogli diplomirati, pa do falsifikatora -ovdje je linija veoma tanka, jer način na koji mnoge obrazovne ustanove izdaju diplome, takođe se može svrstati pod falsifikaciju, jer ih praktično štancaju, ne tražeći nikakvo znanje ili obaveze prije toga, osim novca”, ističe Korajlićeva.
Druga kategorija je, nastavlja naša sagovornica, kupovina doktorskih zvanja, gdje smo imali odjednom inflaciju doktora nauka, koji su ova zvanja takođe stekli na brzinu, preko svojih veza na univerzitetima ili fakultetima, ili čak često fiktivnim diplomama.
“Sjetimo se samo silnih doktorskih diploma sa Slovenskog humanitarnog univerziteta u Moskvi koje su međusobno jedni drugima potpisivali visoko pozicionirani zvaničnici RS, da bi se ispostavilo da “univerzitet” ni nema dozvolu za rad u Rusiji. Istim tim “doktorima nauka” ovdje su čak i priznavane lažne diplome kroz nostrifikaciju, i pitanje je koliko ih još uvijek ima koji pod lažnim zvanjima rade čak na univerzitetima i predaju studentima”, naglašava ona.
Inspektorat RS: Kontrolu vršimo po zahtjevu poslodavaca
Sa nezakonito stečenim i falsifikovanim diplomama posla imaju prosvjetni inspektori RS, koji kontrole zakonitosti sticanja i izdavanja ovih dokumenata vrše po zahtjevu ustanova odnosno poslodavaca
„Kontrola se vrši u vaspitno-obrazovnoj ustanovi koja je izdala diplomu na koju se odnosi zahtjev, uvidom u dokumentaciju i evidencije, naravno ukoliko se ista nalazi u Republici Srpskoj. Ukoliko je riječ o školskim ispravama stečenim u drugim državama (Srbija, Hrvatska i dr.) prosvjetna inspekcija zahtjeve za kontrolu tih školskih isprava prosljeđuje nadležnom Ministarstvu i prosvjetnoj inspekciji konkretne države, a radi provjere zakonitosti sticanja i izdavanja diplome, o čemu nas isti naknadno obavještavaju“, rečeno je za BUKU u Inspektoratu RS.
Dušanka Makivić - foto BUKA
Portparolka ove ustanove Dušanka Makivić izjavila je za BUKU kako je u 2016. godini republička prosvjetna inspekcija izvršila provjeru vjerodostojnosti 114 školskih isprava, od čega 1 svjedočanstavo osnovne škole, 46 svjedočanstava srednjih škola i 67 diploma visoko-školskih ustanova.
„Kod 11 svjedočanstava srednjih škola i 2 diplome visoko-školskih ustanova utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja školskih isprava, jer se u evidencijama obrazovne ustanove ne nalaze podaci o licu na koje diploma glasi“, navela je Makivić.
Ona objašnjava dalju proceduru nakon što je obavljena inspekcija.
„Zbog sumnja da je diploma falsifikovana, informacije o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljamo Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti, odnosno vođenja postupka prema licima koja su počinila navedeno krivično djelo.
S obzirom na tehničke mogućnosti koje pruža moderna tehnologija, neodgovorni i nesavjesni pojedinci u vlastitim domovima falsifikuju različite vrste dokumenata, diploma i uvjerenja, a za provođenje istražnih radnji i procesuiranje ovih lica nadležni su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Okružna tužilaštva“, rečeno nam je u Inspektoratu RS.
MUP RS – Podaci o falsifikovanim diplomama za prvih šest mjeseci 2016. godinu
Kako nam je rečeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske za prvih šest mjeseci zabilježeno je više desetina slučajeva počinjenih krivičnih djela falsifikovanja diploma u RS.
Tako je, prema ovom izvještaju, grad Bijeljina rekorder po broju slučajeva falsifikovanja, za koje je nadležnom tužilaštvu dostavljeno 20 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu „Falsifikovanje isprave“ iz čl.377. KZ PC, 1 izvještaj o KD “ Navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja“ iz čl.381 KZ PC, dok je u jednom slučaju dostavljen izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama.
„U većini slučajeva se radi o falsifikovanju diploma za zanimanje „vozač motornih vozila““ navela je za BUKU Mirna Miljanović, portparolka MUP-a RS.
Prema informacijama koje su nam dostavljene iz MUP-a RS, po broju ovih krivičnih djela slijedi regija koju pokriva Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, gdje je evidentirano 8 krivičnih djela falsifikovanja diploma o završenom maturskom ispitu ,od kojih je 6 diploma za zanimanje „šumarski tehničar“ i 2 diplome za zanimanje „saobraćajni tehničar“.
Mirna Miljanović - foto BUKA
„Protiv lica koja su upotrijebila ove diplome u svrhu zaposlenja, nadležnom tužilaštvu je podnesen izvještaj o izvršenom krivičnom djelu „Falsifikovanje isprave“ iz čl. 377 KZRS“, rekla nam je portparolka MUP-a RS.
U Banjaluci je evidentirano 13 slučajeva falsifikovanja diploma i svjedočanstava i to 11 diploma srednje stručne spreme (tehnička škola -zanimanje vozač motornih vozila), 1 falsifikovana diploma više stručne spreme i 1 falsifikovana diploma fakulteta.
„Slijedi područje koje pokriva CJB Doboj, gdje su podnesena 4 izvještaja za počinjeno krivično djelo „falsifikovanje isprave“ protiv 4 lica, dok je su policijski službenici CJB Trebinje u navedenom periodu podnijeli jedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv šest lica u vezi sa falsifikovanjem diploma srednje šumarske škole, dok je u Prijedoru podnesen 1 izvještaj za krivično djelo „Falsifikovanje isprave“ protiv jednog lica i to zbog falsifikovanja diplome za zanimanje bravar specijalista“, rečeno nam je u MUP-u RS.
Akcija „Dokument“
Najsvježiji primjer akcije usmjerene protiv ovih i sličnih krivičnih djela jeste akcija „Dokument“, prilikom koje je u Prnjavoru uhapšen Eduard Đukić koji se tereti za krivična djela falsifikovanje isprave i posebni slučajevi falsifikovanja isprave.
Centar javne bezbjednosti Banjaluka objavio je kako je “prilikom pretresa pronađeno i izuzeto ukupno 170 različitih predmeta koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku, a od toga 91 matrica za izradu diploma, pečati, diplome, mobilni telefoni, štampači, prazne hartije sa pečatom, svjedočanstva o završenim srednjim i osnovnim školama, različita uvjerenja o imovinsko-pravnim odnosima, o zdravstvenom stanju, ugovori o radu, vrijednosti nekretnina i drugi dokumenti pogodni za falsifikovanje.”
Slučaj je, nakon policijske obrade, upućen Okružnom tužilaštvu Banjaluka.
Kako nam je rečeno u ovom tužilaštvu, optužnica je proslijeđena na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Prnjavoru.
Okružno tužilaštvo Banjaluka - foto Elvir Padalović
“Okružno javno tužilaštvo Banja Luka dana 08.12.2016.godine, podiglo je optužnicu protiv Eduarda Đukića iz Prnjavora, zbog krivičnog djela Falsifikovanje isprave iz člana 377. stav 2. KZRS, u sticaju sa krivičnim djelom Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava iz člana 380. stav 1. KZRS i produženim krivičnim djelom Prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srpske“, rekla je za BUKU, rukovodilac za odnose sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Maja Đaković-Vidović.
Maja Đaković-Vidović, foto Elvir Padalović
Ivana Korajlić iz TI BIH kaže da veliki broj falsifikatora još uvijek nije otkriven.
“Imali smo priliku vidjeti policijske akcije u kojima su hapšeni falsifikatori, iz kojih je bilo vidjljivo da se radi o dobro razvijenim operacijama u čijem posjedu su pronađene stotine diploma, a pitanje je koliko ih je prethodno neopaženo prodato. S druge strane, uz ovoliki broj upitnih univerziteta, nemoguće je utvrditi i broj izdatih diploma ni sa univerziteta za koji su naizgled aktivni, a kamoli sa fiktivnih i lažnih univerziteta”, ističe portparolka TI BiH.
Kako stati u kraj ovoj vrsti korupcije?
“Prije svega, ključna je kontrola nad radom obrazovnih ustanova, kako bi se prvo stalo u kraj hiperprodukciji diploma iza kojih ne stoji školovanje, a zatim naravno i striktnije kontrole diploma pri zapošljavanju, izboru u zvanja i sl, kako bi se spriječilo zapošljavanje ljudi sa falsifikovanim diplomama. Onog trenutka kada prestane mogućnost zaposlenja sa takvim diplomama, neće postojati ni potreba da se one koriste. Takođe je potrebno unaprijediti rad komisija za nostrifikaciju, kao i kontrolu nad njihovim radom, jer su često na osnovu njihovog mišljenja diploe prihvatane dalje kao neupitne i validne”, zaključuje Ivana Korajlić.
“Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)”
