<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Narod se više ništa ne pita: O svemu odlučuje trijumvirat Dodik, Čović, Izetbegović

Demokratija

"Na prostoru RS je već prisutan autokratski ambijent u kojem odlučuje jedan čovjek. A “Srbska čast” nije opasnost Hrvatima i Bošnjacima, ona je opasnost prije svega Srbima koji bi se mogli usprotiviti Miloradu Dodiku”, ističe Kukić.

07. februar 2018, 12:00

Bosna i Hercegovina se našla na još jednoj neslavnoj listi. Ovaj put je riječ o demokratiji, koja je sudeći prema analizi svake godine sve manje prisutna u našoj zemlji. Trenutno nas samo jedan bod dijeli od samovlade, odnosto autokratskog režima.

Analizu je objavio ugledni britanski magazin "The Economist". Prema objavljenom  indeksu demokratije u 2017. godini Bosna i Hercegovina je svrstana u kategoriju država sa "hibridnim režimom" i dodjeljena joj je ocjena  4, 85. Analiza je pokazala još jednu neslavnu činjenicu- da je BiH nazadovala, jer je od 2006. do 2013. bila u sredini. Od 2014. do 2017. pomjerila se jedno mjesto unazad i sada je samo jedna ocjena dijeli od grupe kojoj pripadaju države sa autoritarskim režimom (od 0 do 3,99).

Slavo Kukić, sociolog i politički analitičar, smatra da ocjena koju je dobila BiH nikako ne održava stvarno stanje.

Po onome što ja znam  o stanju stvari u BiH, bojim se da smo pali ispod kritične crte i da smo u stanju tzv tripartitne autokratije. Naime ako pogledate, uslovno rečeno, mikro-etno lokacije u našoj zemlji vidjećete odmah da je na prostoru RS prisutan autokratski ambijent u kojem odlučuje jedan čovjek. I ono što bih istakao kao posebno značajno jeste to  što se događa zadnjih mjeseci sa “Srbskom čašću”. To više nema etnički predznak, to je osiguravanje instrumenata da se na nivo nacionalnih izdajnika izdignu svi oni koji su protiv apsolutne vlasti. Jer “Srbska čast” nije opasnost Hrvatima i Bošnjacima na prostoru BiH, ona je opasnost prije svega Srbima koji bi se mogli usprotiviti Miloradu Dodiku”, istakao je za Buku Kukić.

Napominje da sitacija nije ništa bolja ni u FBiH, tačnije u onom dijelu u kom su Hrvati većinski narod. Ovdje je, kaže,  još dominantniji autokratski ambijent  u kojem u bukvalnom smislu odlučuje samo jedan čovjek.  

Ako se može govoriti o nekoj vrsti odstupanja od tog pravila onda je to drugi dio FBiH gdje Bakir Izetbegović ima nešto više muka  i taj ambijent je značajno mekaniji, ali ne zbog činjenice da je on drugačiji tip političara, u pitanju je takođe autokratski mentalni kod, nego zbog činjenice da on ima toliko jaku opoziciju da se isti ambijent, kod kao u ova dva prthodna slučaja, ne može primjeniti. Prema tome da zaključim dobro smo prošli, kakvo je stvarno stanje”, pojasnio je Kukić. 

O Indeksu demokratije razgovarali smo i sa Dejanom Lučkom iz Banjalučkog centra za ljudska prava, koji se osvrnuo na još par stvari koji su BiH dovele do ovako niske ocjene:  nikada implementirane  presude Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić i Finci protiv BiH, Zornić protiv BiH i Pilav protiv BiH, neodržavanje izbora u Mostaru, izborni zakon koji ne doživljava promjene, reforme koje se ne provode, sve prisutni mito i korupcija, te ljudska i građanska prava koja postoje uglavnom samo „na papiru“.

Na pitanje zašto bh. građani ne igra bilo kakvu važnu ulogu u našem društvu, Lučka kaže da krivica najvećim dijelom leži na političkim elitama, koji su građane sveli isključivo na izbornu mašineriju, ali da dosta krivice ima i u samim građanima. Mnogi problemi na lokalnom nivou, kaže, mogu biti riješeni građanskim inicijativama, slanjem dopisa, žalbama i slično. Međutim, ogroman broj građana jednostavno ne želi da se miješa u to, vjerujući da će to neko drugi uraditi za njih ili proklinjući lokalnu vlast jer „ništa ne radi“. Tu je i ono poznato komentarisanje i kritikovanje u kafanama i među „svoja četiri zida“, dok se rijetko ko odluči da stvarno nešto i pokuša promijeniti nabolje u društvu. 

Sveopšta situacija u državi ne napreduje i ljudima se kao jedina alternativa nudi put u inostranstvo, u uređenije zemlje, jer vlada mišljenje da se ovdje jednostavno ništa više ne može uraditi. Mnogi su jednostalo „digli ruke“ od svega. Zato mi, u našem društvu, nažalost, imamo žalosne situacije u kojima gomila smeća stoji ispred zgrade, a niko od stanara zgrade ne obavještava komunalnu službu da to smeće dođe otjerati, a to niti je teško političko pitanje, niti je pitanje zbog kojeg bi se građani trebali ustručavati da reaguju”, ističe za Buku, Dejan Lučka. 



SITUACIJA U REGIONU I SVIJETU


Inače "The Economist" je stanje demokratije u BiH  ocjenjeno  kao najlošije na zapadnom Balkanu, a najgora je ocjena u sferi političkog učešća (2,93). Samim tim sve zemlje u regionu su dobile bolju ocjenu.  

Najbolje plasirana država iz regije jest Slovenija na 36. mjestu, s prosječnom ocjenom 7,5. Hrvatska je na 58. mjestu s prosjekom 6,63, potom slijedi Srbija (66. mjesto) s prosjekom 6,41. Sve tri zemlje su svrstane u kategoriju "demokratija s manama".

Kategoriju ''hibridnih režima'' od zemalja u regiji predvodi Albanija koja se nalazi na 77. mjestu sa prosječnom ocjenom od 5,98. Slijede je Crna Gora na 85. mjestu sa prosjekom od 5,69 i Makedonija na 88. mjestu sa ocjenom od 5,57. Na začelju u regionu je Bosna i Hercegovina na 101. mjestu s prosječnom ocjenom od 4,87.

I dok je BiH ocjenjena kao zemlja koja nazaduje po pitanju demokratije, kao i susjedna Srbija, Makedonija i Albanija su navedene kao zemlje koje su zabilježile napredak tokom protekle godine. 


Najbolje rangirane zemlje na indeksu demokratije su Norveška, Island, Švedska, Novi Zeland i Danska i čak 14 od 19 "potpuno demokratskih zemalja" nalazi se u Zapadnoj Evropi.

Ovom prilikom je bitno smomenuti i Gambiju, koja je u prošloj godini, kako je navedeno u analizi, imala najimpresivniji učinak. Ova zemlja je prošle godine dobila prvu demokratsku vladu nakon 22 godine vladavine diktatora, Jahija Jameha, što je rezultovalo daleko boljim rangom na listi.  Premjestila se za 30 mjesta na rang listi i iz "autoritarnog režima" prešla u "hibridni režim", gdje se nalazi i naša država.

S druge strane najveći pad je doživila Indonezija, koja je pala sa 48. na 68. poziciju.

Posljednja lista se odnosi na "autoritarne režime" a najniže ocjene dobili su  Sjeverna Koreja, Sirija, Čad, Demokratska republika Kongo i Centralnoafrička republika. 

I na kraju glavni zaključak ovog izvještaja, jeste da je demokratija globalno ugrožena, da je prisutna sve veća podjela glasačkog tijela, slabljenje slobode izražavanja i medija, kao i da gotovo trećina zemalja živi pod autoritarnom vladavinom.

Međutim, autori su ipak naveli razlog za nadu: ''Ako je 2016. godina bila značajna po populističkoj pobuni protiv glavnih političkih stranaka i političara u razvijenim demokratijama Evrope i Sjeverne Amerike, 2017. godinu je obilježio napad protiv populizma.''

Kao primjeri navode se napori da se preokrene Brexit i suprotstavljanje Trumpu.