<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Nema šanse da su podaci kvaliteta vazduha u Banjaluci tačni: Ovako nije ni na selima u zimskom periodu!

PROFESORICA OTKRIVA:

Magla ili smog koji su sinoć zadesili Banjaluku šokirali su mnoge građane, koji se pitaju kakav vazduh udišemo.

05. decembar 2018, 9:11

Juče je Grad izašao sa podacima da je kvalitet vazduha u Banjaluci i dalje u ‘prvoj kategoriji’ i svi posmatrani parametri su u zakonskim granicama, uz tek neznatna, povremena odstupanja, pokazuju podaci Instituta za građevinarstvo „IG“, koji obavlja ova mjerenja za grad Banjaluku.

O tome kakav je zaista kvalitet vazduha u Banjaluci i da li su podaci grada o kvalitetu vazdiuha relevantni razgovaramo sa Slobodankom Pavlović, dekanesom i profesoricom Fakulteta za ekologiju, Nezavisnog univerziteta Banjaluka. Ona nam kaže da je smog kombinacija magle i dima, jednostavno rečeno, smog je prljava magla.  

 

Foto: Slobodanka Pavlović, privatna arhiva

 

“Prava, čista magla je vodena para i sa aspekta čistoće vazduha je bezazlena.  Prirodni neprijatelji dima i smoga su vjetar, kiša i snijeg, i kad uslovi omogućavaju, sunce. Sunce zagrijava tlo, tlo zagrijava vazduh, topli vazduh se diže, hladni spušta, uspostavlja se prirodna ventilacija. Nažalost, sunce je efikasno samo u uslovima kada nema temperaturne inverzije. U zimskom periodu često se dešava temperaturna inverzija, pogotovo u kotlinama. U uslovima temperaturne inverzije hladni sloj vazduha se ne miče, u njemu se zagađenje nagomilava i sa svakim danom trajanja temperaturne inverzije vezduh je sve zagađeniji”, rekla je za BUKU Slobodanka Pavlović.

Slobodanka ističe da smo prethodnih dana imali i gore zagađenje vazduha nego što je to bilo juče.

„Juče, po mom mišljenu, vazduh nije bio toliko opasan kao prethodnih dana. Vrlo je jednostavno laički prepoznati razliku između smoga i magle. Magla je mokra, a zagađenje vazduha je obično suho. Svjetlo po zagađenom danu je više narandžasto, a po čistom više bijelo. Dovoljno je da pogledate u Sunce ako niste sigurni da li je u pitanju magla ili smog. I samo Sunce će biti ili bijelo ili narandžasto. Druga stvar koja je jako bitna jeste da smog smrdi ili da budemo učtiviji pa kažemo ima neugodan miris, koji iritira i nos, i pluća i  oči. A čista magla je, u prevedenom smislu, kao i  inhalacija“, ističe ona.

Ona ističe da je u novembru i decembru smrdilo i na Mejdanu i u Budžaku, Paprikovcu, Starčevici i u drugim naseljima, a pogotovo u Šeheru, gdje ste samo pri šetnji uz Vrbas, sa jedne strane,  i dim iz kućnih ložišta sa druge strane, mogli ozbiljno ugroziti svoje respiratorne organe.

 

Foto: 4. decembar, veče u Banjaluci

 

„Juče je u par navrata padala kiša i dobar dio zagađenja 'spustila na zemlju' i doprinijela stvaranju magle. Ono što je evidentno jeste da se narod prepao i počeo zapitkivati i istraživati. Bojimo se samo onoga što možemo vidjeti i osjetiti. Ali dobro je u tim trenucima odreagovati i pobuditi interesovanje građana. Da se zapitaju šta da rade u tim situacijama i kako promijeniti to“, ističe Slobodanka.

Kada je u pitanju mjerenje kvaliteta vazduha sa kojim je Grad juče izašao, gdje je rečeno da nema zagađenja i da je kvalitet vazduha odličan, Slobodanka Pavlović kaže da ne tvrdi da su podaci koje nam je grad ponudio netačni, ali da postavlja neka pitanja:

„Firma koja vrši mjerenje mjeri 7 puta dnevno i daje srednje vrijednosti. U koje doba vrše mjerenja i gdje tačno lokacijski? Gdje je tu kontinuirano 24 časovno mjerenje sa mogućnošću alarmiranja ukoliko se premaše pragovi. Gdje je informacija koliko puta su premašeni ti pragovi i ko nas o tome obavijesti kad se podaci objave jednom mjesečno! Situacija sa zagađenjem se mijenja iz minute u minutu, a kamoli iz sata u sat. Dovoljno je samo da vjetar zaduva i da smanji koncentraciju ili da kiša padne ili da Sunce zasija“, ističe naša sagovornica.

 

Foto: Narandžasto sunce u Banjaluci

 

MORAMO IMATI ADEKVATNU OPREMU

Komentarišući rezultate kvaliteta vazduha koji su predstavljeni, Slobodanka kaže da nema šanse da su ovi podaci relevantni za pravu sliku kvaliteta vazduha u Banjaluci.

„Pa, ovakvi podaci nisu ni na selima u zimskom periodu.  Sastavni dio osiguranja kvaliteta vazduha je i komunikacija sa javnošću – davanje informacija građanima i svim zainteresovanim stranama o emisijama i kvalitetu vazduha, te uticaj tih strana na donošenje planova i aktivnosti po ovom pitanju. Ovdje govorimo da se dugoročno može očekivati promjena, ako se krene sa preventivnim mjerama“, ističe ona i dodaje da je izrevoltirana kao građanin, a ne kao osoba kojoj je profesija zaštita životne sredine, jer ne morate biti 'stručnjak' da vidite i osjetite kakav nam je vazduh, a onda nam neko kaže da je vazduh prve kategorije!

„Da, po njihovim tumačenjima i statistikama jeste, a znate kakva je statistika, pogotovo u našoj državi. Nisam član nijedne partije i ne interesuje me ko je čiji, ali ljudi jednostavno moraju reći šta žele. Divim se aktivistima iz Tuzle i Zenice koji su uspjeli dokazati i pokazati da ih obmanjuju. Znam da nisu postigli još šta su htijeli, ali bar znaju kakav vazduh udišu i kako se ponašati. Mi se moramo organizovati i iznajmiti, dobiti kroz projekte ili kupiti relevatnu, akreditovanu mjernu opremu, ako treba i sa nezavisnim posmatračima,  i uporediti podatke. To je, čini mi se, jedini način. I tražiti stalno izvještavanje, kroz aplikacije, kroz programe, na vijestima, vidljivo na displejima u gradu i to u svakom trenutku, a ne jednom mjesečni u tabelici srednjih vrijednosti“, ističe Slobodanka Pavlović.

 

Aplikacija za Peking

 

Na kraju kaže da je i u Pekingu zagađenje visoko, "ali to niko ne krije i još vam se na aplikaciji pojavi i čovječuljak koji pokazuje da je maska trenutno obavezna. U hotelima, na aerodromu, u metroima, svuda su istaknute vrijednosti indeksa kvaliteta vazduha".