<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

PODACI SA TERENA: 47 posto ispitanih žena u RS tokom svog života doživjelo neki oblik nasilja

16 DANA AKTIVIZMA

Svaka treća žena u Evropi iskusila je fizičko i/ili seksualno nasilje

08. decembar 2017, 12:00

Nasilje nad ženama i djevojčicama i dalje se svakodnevno događa, u Evropskoj uniji i izvan nje. Riječ je o raširenom kršenju ljudskih prava u mnogim različitim oblicima: nasilje se događa nezavisno o društvenom podrijeklu, u domu, na poslu, u školi, na ulici, tijekom sportskih aktivnosti ili na internetu. To ograničava puno sudjelovanje žena i djevojčica u svim aspektima društva –p olitičkom, kulturnom, socijalnom i ekonomskom.

Svaka treća žena u Evropi iskusila je fizičko i/ili seksualno nasilje. Žrtve trgovine ljudima unutar EU-a u 80 % slučajeva su žene. U zemljama u razvoju svaka treća djevojčica uda se prije 18. godine.

No stvari se počinju mijenjati. Tijekom posljednjih 30 godina u Africi se broj slučajeva genitalnog sakaćenja žena smanjio za 50 %. U južnoj Aziji prepolovio se postotak djevojčica koje se udaju prije  15. godine. Zahvaljujući nedavnom globalnom pokretu #metoo, koji je pridonio većoj pozornosti javnosti razmjerima seksualnih napada i zlostavljanja u našim društvima, žrtve javno govore o svojim iskustvima, zahtijevaju i brane svoja prava.

Prema podacima posljednjeg istraživanja o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja prema ženama u Bosni i Hercegovini, 47,3% ispitanih žena u Republici Srpskoj je tokom svog života doživjelo neki oblik nasilja od 15. godine pa na dalje, što predstavlja visok procenat koji govori o razmjerama i težini ovog društvenog problema.  Sfera intimnih porodičnih i partnerskih odnosa je i dalje najnesigurnija za žene i djevojčice, jer su počinioci u većini slučajeva njihovi supruzi, očevi, partneri i drugi srodnici i bliska lica.

KONFERENCIJA U BANJALUCI

Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske u okviru obilježavanja kampanja „Život bez nasilja“ i „Bijela vrpca - Muško Ne nasilju nad ženama“, koje se svake godine već tradicionalno obilježavaju kao dio globalne kampanje „16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama“, je organizovao konferenciju pod nazivom „Primjena Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i u porodici u Republici Srpskoj“ koja je održana danas u Velikoj sali Administrativnog centra Vlade Republike Srpske u Banja Luci.

Konferencija je organizovana uz podršku programa UN Women “Standardi i angažman za sprečavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”, koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju i uz podršku Misije OEBS u BiH.

Cilj konferencije je bio predstavljanje dosadašnjeg napretka i rezultata u procesu usklađivanja zakonodavnog okvira, javnih politika i prakse u Republici Srpskoj sa Konvencijom i to kroz prizmu njenih različitih ciljeva i načela.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici institucija, lokalnih zajednica, međunarodne zajednice i nevladinog sektora, a svim prisutnim se obratila mr Mirjana Lukač, direktorica Gender centra Republike Srpske, Dejvid Saunders, Predstavnik UN WOMEN za Bosnu i Hercegovinu i Joeri Mas, šef politika i planiranja Misije OEBS-a u BiH.

Prisutni su bili u prilici da saznaju više o usklađenosti Krivičnog zakonika Republike Srpske sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i u porodici, značaju kontinuiranih edukacija za subjekte zaštite, psihosocijalnom tretmanu za počinioce nasilja nad ženama i u porodici, ulozi sigurne kuće u akutnim fazama nasilja, istraživanju o dobrobiti i sigurnosti žena u 10 zemalja članica OSCE-a, kao i iskustva iz regiona o multisektorskoj saradnji u Srbiji u kontekstu novog Zakona o sprečavanju nasilja u porodici.

16 DANA AKTIVIZMA

"16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" je globalna, svjetska kampanja koju obilježava 1.700 organizacija u preko 100 država svijeta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.

Kampanja "16 dana" obuhvata četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava:

25. novembar - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
1. decembar - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a
3. decembar - Međunarodni dan osoba sa invaliditetima
6. decembar - Godišnjica Montrealskog masakra
10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava

SESTRE MIRABEL

Podsjetimo da je 25. novembar proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.g. Na sastanku su žene govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 25. novembar je odabran kao dan sećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960.

Godine 1999. Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Ko su bile sestre Mirabel?

Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj republici. Pod imenom "Las Mariposas" (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivi simbol otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokratiju i pravdu uhapšene su više puta zajedno sa svojim muževima.

25. novembra 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok ih je Rufino de la Cruz vozio u posjetu zatvorenim muževima u Puerto Platu. Sve tri sestre su zadavljene, a tela su pronađena polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubistvu šokirale su i razbjesnile narod. Brutalna likvidacija sestara Mirabel bio je jedan od događaja koji je doprinio zamahu pokreta protiv Trujillovog režima. 30. maja 1961. na Trujilla je izvršen atentat, a nedugo zatim dolazi i do pada njegovog režima.